Београдске новине

BfOj 77-

Cetvrtak

BEOORADSKE NDVTNE

81. marta 1918,

Beogradu sa gdjlcom Mllevom S t ef a n o v I ć. Saobraćaj brzovozne rofce 1/medju Ze> innna—Oršove—Černa Vode.

dovfđe n Srbiju; ne pusli li stari knez ddi , da ga „ukrađe", » s nj:m da po j-gne u otadžUnu.

Narodne dobrotvorne predstave. („Kod bijeloga konja"). U subotu dne 23. o. mj. u osam sati naveče ponavlja se Kadelburg—Blumer.tlialova komedija „K o d b i j e 1 og a konja", koja je prvi i drugi put davana u dubkie painom pozorištu. Za ovu treću predstavu ostale su joS iste povišene cijene, jeir je čist prihod namiJeiijen sirotnim porodicama iz književoičk'h, umjetničkih i publicističkih krugova na što se svraća osobi.a pažnja publike. Tko dakle uzme uz povišenu cijenu sjedište ili ložu, ujevlno se prcplatio z n ovu pknnen'itu svrhu: pomoć inteiigentnoj sirotinji. Subotnja predstava „Kod bijeloga konja" p o si j e d n j a je prije katoličkih uskršnjili praztiika. Tko jcš nije vidio ovu izvrsnu Šalu u odličnoj izved'bi beogradskili glumaca, neka se požuri, da nabavi ulaznice u knjižaraitna S. B. Cvijaticvića i „Jugo-Istoka" (na Tcrazijama) Vesefo vcče. Kao što sino već javih, piircrljujo jO. i k. stožemo odjelerjo vojne glavne guberr.ije « Srbij', koje je već priredilo više aspjelih dobrotvornili zal.ava, 27. ov. mj u dvorani „Kasine" „veselo veče". Glavni program te večeri donijećerno u putrašnjem brcju, ali već danas mozcmo da uvjcrimo, da je taj program prvorazredni pa da će zadovo’ji'i svakoga poPjetioca. Kako je interesovanje za ovu priredbu vanredno, neka n ko ne propugti, da si još za vremena pribavi ulaznicu, koje se uz cijenu od 5, 3 i 2 K pix> Saju u knjižam'ici „Jugeihok". Lože 'i Bjeda’a u orkestru rezervisana su za časr.ike i njihove prioađn'ke a moTU se predbilježiii telefonskim putem (br. 217). Cisti prihod ove večeri ide u korist ak■cdje za ratne kuhinje, koja sloi pod protektorabom Njezinog Veličanstva carice 'i kratjt'V’ Z'te. Ispiti u privatnoj ženskoj reainoj gimnaziji Povodom završavanja škol kog t.čaja u beogradskoj ženškoj pfivatnoj realDoj gimnaziji biće 18. do 30. ov. mj. zaključm ispiti u onim razredima, c'je će učenice s obzirom na đugo trajanj j rata feuzctno a uz ođličan uspjeh već u đrara tečaju prcći u najbliži viši razred. Juprije podne prisustvovali su li u ispitima vojni glavni guverner genera pukovHik barun pl. Rh«men i gradjan ki zemaljski komesar pl. Kušević. Posiije predstave nastavnićkog osoblji uput.ia su ©e visoka gospoda u pojedine razrede, gclje su živim inleresovarjem p.isustvor va'-i dspitima iz latinskog. s psko •, njemačkog, magjarskog i francuskog j?zi..a kao i iz matematike. ZadoTO jan lij .pim nspjehom i jav.o c preuzv'šen'i gospodin projni glavni guvemer učinicama i naBtavnačKom osoblju svcjs potpuno pi'fzlianjc i pozvao je đireklora škole, da učiDi potrebne pieuloge, kako bi se s obzitom na cjelokupna' uspj;h olakšalo produicn’e škole oslobođjavanjem dd ško'iari'ne. Pl oljcćc. Jutros je u 12.2 sati otpočelo proi j e ć e. kada je zeinija prošla kroz proŠjetnju ravnodnevićnu tačku, t. j. taoku, u kojoj se prvi put zcTnljina putamja (ekliptika) siječe sa ekvatorom. Danas Jc dan ravan noći, a od sutra dan postepeno postaje duži od noći, U mjesto pomeua — za beogradsku slrotinju. Q-aja Mileva i g. Svetozar M i! an o v i ć, šef željezničke stamice u penžiji, prilcžili su sirotnjskom odjt ioniti opštine grada Beograda svotu od 50.kruna, u mjesto trogodišnjetg pomena svome milom sinu jedimcu Konstantinu M i 1 a n o v i ć u, za pomaganje beo • gradskc sirotinje. iVjerenjc. O. Kosta P e t k o v i ć. Maschinensetzer, vjexio se iuće 20. (7.) marta u

Ugarsko rijzčno i pomorsko brodarsko dioničko društvo izvještava, da jc saobraćaj brzovozne robc njjgovih b odova, koji stoje u s užbi vojne npr&ve na pruzi Zemun—OrSova— Cerna Voda o p> čeo još 11. marta. Brzovozna roba prima se na pruzi Zemun—Oršova za uga s':e i srpske slanice, a od Oršove na ni'e ria desnoj obali. U tom saobraćrja va"x tarifne odredbe društva saino u toliko, u koliko dolične vlasti nijesu u tome učinile preii.ačcnja. Da’.jim obavještajima stoji đirekcdja uv'jek na raspoloženju. ispravak. U jučeranjem se broju našega ldsta potkrala pogij-ška u posinrtnom ojasu dra Juliusa Briilla. Dr. Jultus Briil. nije umro u Beogradu, kako je j ivljeno u totn oglasu nego u Segedinu, gJje je i snhranjcn na izraelitskom grobiju dnc 10. ov. mjeseca. Zabranjuje se sječa dudova. C. i k. vojna g'avna gubernija odjclenje 9, broj 4002, izclaio je 4. marta ove godme naredbu, kojom se najstrož i j e zabranjuje sječa i obaranje d ud o v a Dudovi i dudovo lrSoe morajn _se čuvati radi odgajivanja svllenih buba. Svaki prestup ove naredbe kazniće se od strane c. i k. vojne vlasti kao djelo hotimičnog i nasilničkog upropaščavanja. Žandarmerijskim stražama naredjeno je od strane c. 1 k. vojnili vlasti, da motre. da se dudovi čuvaju i ova naredba i-spunjuje. Stanovništvo so upućuje', da se ove naredbe u svemu pridržava. Živinu treba gajiti što više. Preina naredbi c. i k. okružjtog zapovjedništva za okrug beogradski aktom od 16. prošlog mjeseca br. 1819 opština grada Beograda pr-eporučuje, da se obraća naročita pažnja odgajiva nju živine i time doprinese, da se pokrije potreba u mesu. Toga radi treba sađ ostavljati što više jaja za izleganje', a izuzimati samo onokko, koliko je neoipliodno potrebno. Ko bi se naročito htio baviti odgajivanjem živine i upoznati sa koristima, koje otuda može imati. može o tome dobiti obaviještenja u privrednom odjelenju c. i k. ofcružnog zapovjedništva,

Dom Obrenovića 5. Knez Mibajio Obrenović III, Nezaboravl'jeni kr.ez-mučenik Mahajlo, mladji sin kneza Miloša i kneginje Ljubdce, roćjra u Kragujevcu, u šarenom konaku, 4. septernbra T853. godine. Djetinjstvo svojc pi-oveo je kojc u mjestu rodjenja, koje u Požarevcu, a koje u Beogradu, nahođeći se uv j :■!■: 8 majkom svojorn i starijim bratom Milanom. Sto je vdše rastao, to je sve češće vidjao bure koje su se dizale oko glave Hjegovog oca. Najposle je knez Miloš, kad je 1839. napustio Srbiju, poveo i njega sa sobom u Vlašku. Stariji brat kneza Mihaj'a, knez Milan, bio je tada na samrtnoj posteljt, i 25. dan svoje vlađe je umro. Ovdje vrijedi pomenuli nešto, što je značajno za ono doba i za radnike u onim dogadjajima. Starješine sipske, one iste koje su prir.uđik kneza Mi’oša da ide iz Srbije, ostovši poslije smrti kneza Mi'.ana bez vladaoca, šta su radile? Jesu ii se okretaie kud na drugu stranu; jesu li dale maha kakvim svojim ličnim požudama, pošto Miloša nisu hfcjele, a jedini Milošev sin se nahodio uz njcga? Sta su, đnlđe, rađile? Poslali su iz Beograđa čovjeka s nalogorn da kneza Miha jia izmoli od oca i

Otac je sina pust'o, i tako nije m bilo potrebe za ovu patrotsku kradju. Kne Mihajto j-- dakle po.llje smrti brata svoga Milana nad jedio kneževs’.i prijcsto, i bio je na njemu do 27. avgusta 1842. Tada pak, pos’.ije n srećnog suđara b buntovničkom bratskom vojskom kod Kragujevca, Ciun'ća } Zabara, pniiO je u Zemun. Od tog doba je putovao po Evropa rada 'proučavanja savremcnoga društva, a najviše j: živio u Beču. Sa iskrenim učešćem pra'eći šta se đogadja u njerovcj ot dž'i-i on se ipak nije nikad htio m'ij:šati ni u kakve spletke, koje bi nra, tnožcia, olakšaie povratak u Srbiju. Izraz je tom poglcdu njegovom izreka, koju je on u svoj psčat urezao: , r V rijerne i moje pravo" (Tempu3 et meum jus). Kad fje godine 1858., sv. Andrejika skupština, 11. deccmbra, progiasiia povratak Obrenovića u Srbiju i na vladu, knez Mihajlo je čekao, dok mu olac iz Bukurešta n.ije stigao na s psku ze.rdj j, pa je onda pohitao, i 14. j muara 1859., u Smederevu, po Hje 17. godna odsustva, stupio na zemija svoj: ofcađžbine, i otišao u Aleksiuac u susret o:u svom. Prispjevši 8 knezom Milošem u Beograd 25. januara 1859. on j: osiao tu kao prijesfconi nas j?dnik, u.ičr ći na poslove koliko se mogio manje pri onako osefcljivom „starom gospodaru". Gođine 1860., 14. septembra, stupio je po drugi put na prjasio pos'.ije smrii S'rog oca. Vladao je do 29. maja 1868., a toga dana mučen.ički je izdahnuo pod noževima krvnika, u topčiderskom Košutnjaku, oko 6 sata poslje podne. Za ne d'uge svoje viadavine knez Mihajio je učinio da mu je otadžbina Mla uvijek zahvaina. On je očistio Srbiju od neprijatelja, a gradove: Užice, Soko ii Kastel, pa Beograd, Sabac, Srnederevo a Fetislam vratio u srpske ruke. Zaveo je narođnu vojsku, i, što je najvažnije, mudrom svojom politikom je podigao važnost i ugleđ o ađžbini i pred jprijateljima i pred neprijateijima srpskog naroda. Osim matcrinjeg jezika knez Mihajlo je vrlo dobro govorio njemački i francuski. Živeći dugo u Beču on se bio tako navakao na njemački j;zik, da je često, & fcad srpski govoti, miješao po koja njemačku riječ, kojorn' bi htio da bolje kaže ono što hoće. 1 Bio je čovjek temeljno obrazovan. Boznat je bio s književnošću sva tri jezika koja je govorio. Po smjcmosti svojoj nije nikad htio da se pokazuje, da je u ovoj ili onoj struci jak, nego dbično ro Tšffl©: ,,Ja, ieliaa, to ne razomem, n.U saiu u tome pouzdan, ak' mi se ipak čini, d.i je ovako i ovako", a t» je skoro uvijek bilo onako kako vaija. Slog mu je bio jako pod uticajcm f ermanizma, a inače u govoru, osim što i kad i kad umiješao po koju stranu riječ, izralavao se ’čisto i vrk> tačno srprikim isločnim govorom. Sto je kad kome pisao, od svačeg bi zadržao prepis, fna da je to b.la i najfitnija stvar. Rukopis mu je bio vrio krapan. F ’eisrpski seljački život znaojs t.iko dobro, đa mu se Milićević jednom u razgovora začudio, na što mu je knez Mihajlo odgovorio: ,,Pa Naka (tako je zvao svoju majku kneginju Ljubicu) 'je to sve znala i' radila; od nje sam sve slušao. Prifcaia rru je, rekao je dalje, da je ona nekad morala po 12 proja um j.'siti i ispećoi do svanuća, pa je sve to sama nosila u poljc radnicima". Citao je naj.adije novine, ali je vrlo fcesto razgledao i djela fcuvenijih pisaca, naročito kad ga je zanimalo kakvo važno patanje. Od evropskih narođa sa hvalom je

govorio o Magjarima za pono?i i s’ogu u narodnim poslovima, Nijmce je hvalio za tačnost i vrijednoću, Rngleze je nv&žavao Tcao veiki narod, ali i.n n je bio naklonjen, jer su oni onda b’li na strani Turske. Francuzima se čudio što su brzopleti i šlo njlhov car nema ni pojma o veličini Srbije i naro*a u rjaj, ,,a mi ga, rekao je, smatramo da nam ji protektor". O ovome se knez Mihaj o uvjerio kad je 1867. posjetio Napoleona u Parisu. • U opšte jc jako cijenio zapainu evropsku civilizaciju i želio je, da Srbija u tome što se može brže napreduje. što se tiće slobotle imao je običaj reći: „Niko ne bi bio sretniji, nego ja, kad bi mogao dati Srbiji onake siobode kakve imaju Englezi. Aii mi se čini, da to neće moći biti". Običaj mu je' bio, da u početku besjede vrlo malo govori; docniie je bio sve više i više govorljiv, a najzad je dolazio u vatru, da je bilo po nekad čudno gledati i slušati kako može da govori i mnogo i nekim odmjerenim načinom. U govoru se uvijek služio pokretima ruke. Zbog njegove ćutljivosti u početku besjede seljacima je bilo vrlc često žao, što s njinia malo govori. V (Svršiće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin. 20. marta. Zapadno bojištc: Vo/ne skupine bavarslkog prijestolonaslje-dnika Rupprechta f njemačkog prijestolonasljednika: Izmedju o b a 1 e i kanaia L a B a s s ć e i dalje je trajala živa izvidjačka djelatnost. Topnioka vatra, koja je u ovom odsjeku u jutro oslabila, opet se poslije podne pojačaia. Na ostalom frcmtu oživjela je borbena djeIatnos'. samo u večernjhn satovima Jugozapadno od C a m b r a i-a, kmedju Oise i Aiiette i sjeverno od B e r r y-a. Vojne skupiue generala G a 11 w i t z a i vojvode A1 b r e c h t a wfirtteirberškog: V a t r e n a se borba kod Verduna žestoko nastavila. Obostrana su se topniš.va suzbijala vižestrufco sa većom upotrebom municije. SjeveToistočno od B u r e s-a donijelo naim je viastito preduzeće zarobljenifca i mašinskih pušaka. Jaku djelatnost razvio je neprijateij u parroiskoj šumi. Pojačana vatra, koja je započela rano u jutro, trajala je gotovo bez prekiđa do nastupa taine. I u odsjecima Blamonta i Badonv i 11 e r a bilo je francusko topništvo živahno. Istok. U Ukrajini su wfi.rttemberške čete, koje su nastupale u svrhu pročiišćavanja željeznice, koja ođ Ojoopola vodi prema sjeveroistoku, kod Novo Ukraiue u borbi raspršile jače bande. P r l m i i J e s a R u m u n j s k o m. koje je prema ugovoru lstekio 19. marta, produženo je do 22. marta u ponoći. S ostalih bojišta nema uičeg novog. Prvl zapovjednik giavnog staita pl. LuđendorfL

anogao. Pustio sam, da vi odJučite. Zaš.o ste došli, da mi još jednom stavlte vašu lederni nogu na vrat, da me smivite? Zašto?... Prekinuo se naglo, pogledao ju na čas začudjeno, a ouda mu se poglećl sve jače širic, crte se oko ustiju izgubile. Pridje ioj polako, otstrani ruke, kojima je pckrila lice i zagleda joj u oči. Ona je uprla svoje suzne oči u njega, a usnioe joj zadrhtaše, kao djetetu, prije nego će zaplakati...

MALI PODLISTAK Istorijski kalendar Joli. Sebastian Bach. — Jean Paul. — Abukir. — Karlo H e i n r. S i e m e n s. Na današnji dan, 21. marta 1685. godine rodio se u Eisenachu muzičarJohann Sebastian Bach, jiajpoznatiji Član čuvene muzifcke porodice Bachovih i jerian od najčuvenijih muzičara svlju vnatmaa. 1703. godine postavljen je za vioUnistu pri dvorskoj kapeli u Weimaru; 1704. godine dobio je mjesto organista u Arnstadtu, pa je 1707. godiae prešao u istom zvamju u Muhlhausen. Od 1714. do 1717. gočllne blo je dvorski kapelnik u Weimaru. Pcštc je neko vrijeme bio na dvoru knt-za Anhaltsfcog, došao je 1723. godine za kantora na poznatoj leipziškoj pThomascvoj školi". Od sada je stalno iivk> u Leipzigu; samo je s vremena oa vrijeme preduzimao puiovanja, kao »a prlmjer n Beriin, jpdj« je 1747. godi-

ne bic piredstavljen kraJju Friedrichu II., koji ga je vrlo lijepo primio. U Lelpzigu je Bach komponovao svoja najljerča djela, na prvom mjestu svoje divne crkvene kantate (poznato ih je prtko 300). Umro je u Leipzigu 28. jula 1750. godine. Posljednjih godina svoga života patio je od neke očne bolesti, pa jc ncfco vrijeme prcd smrt i osiijepio. Johann Sebastian Bach ne samo da je veiiki komponista, već ie bio i virtuoz na giasoviru i na orgulji. Cafc šta više, njegovi su ga savremenici u prvom redu i cijenili u ovoj njegovoj pO'Sljednjoj osobini, kao vlrtuoza, dok su Bacha kao tvorca, kao komponistu počeli u punoj mjeri razumijevati i dostojno cijeniti tek mm go deoenija poslije njegove smrti, u toku devetnajestog stoljeća. Sada se smaira, da mu je od njegovih savremenika kompozitora ravan jedino Hand e 1 (o koiemu je već bilo govora na ovoir mjestu). Od bezbrojnlh Bachovih djeia valja na prvom mjesm istaći njegove kompozicije za orgulju — fantazije, tokate i preiudije i jedinstveaie sonate za glasovir. Od njegovih djeia iz oblasti komorne muzike valja poanenuti njegove divne orkestarske radove kao i sonate za vioiinu i violončeio, za violinu i glasovir, flautu i glasovir itd. Na žalost su mnoga od Bachovih djeJa zaboravljena I izgubljena. Bachovo društvo, osnovano u Njemačkoj 1850. godine prilikotn stogodišnjice Bacbove snirti, latilo se zadafca. da izda cjelokupna pozmta djela veiikog kompozitoca. Do 1900. godine izišlo je 46 knjiga Kao što rekosmo, Bach j© zasnovao

čitavu porodicu znainenitih muzičara. Ostavio je sobom četiri sina, sve ugiedne muzičare, i to Wilhelma Bacha (ro* djen 20. novembra 1710. godine u Weimaru), Karla FHipa Bacha (rodjen 14. marta 1714. godine n Weimaru), koji js bio dvorsfci cimbalista Friedricha 11., Jolia'iina Chris.opha Friedricha Bacha (rodjen 29. juna 1732. godino u Leipzigu) i Johanna Christiana (rodjen 1735. godine u Leipzigu, umro u Londonu). Posljednji veltki muzičar iz Bachove porodice bio je njegov unuk Wilinelni Friedricii Ernst Bacli, sin pomenutog Johanna Christopha Friedricha Bacha, rodjen 1759. godiue. koji je bio kapelnik na berlinskom dvo.nu. — 21. marta 1763. godine rodjen je u W u nsiedelu književnik Jean Paul Friedricl’ Richter, poznat pod psevdonimom Jean Paul. O njemu je ovdje već biJo govora prilifcom godišnjioe njegove smrti. (Umro je 14. novembra 1825. godine u Bayreuthu). — 21. marta 1801. godine bila se na A b u k i r a krvava bitka (fcopnena, koju ne treba miješatl sa velikom pomorskom bitkom) izmedju Franeuza i Engkza. Mjestance A b u k i r na sjevernoj egipatskoj obali, 23 km od Aleksandrije, sa kojom je danais vezano željeznioom, bilo je krajean osamnajestog i početkom devemajestog stoljeća za vrijeme francuskog pohoda u Egipat u više maha poprište istorijskih dogadjaja. 1. avgusta 1798. godine izvojevao je pred abukirsklm pristaništem engleski ad* mlral N e 1 s o n pobjedu u pomenutoj pomoiskoj bltcl, u kojoj je uništio cijelu Irancusku fiotu I time odsjekao fran-

cusku operacijonu vojsku od saobraćaja sa domovinom. 25. juna 179y. gorime opet potukli su Francuzi kod Abuklra iskrcanu lursku vojsku. Nadzad se 8. marta 1801. godine engleski general Abercomby iskrcao kod Abukira sa 17.00o Jjudi, zauzeo je abukirska utvrdjenja, potisnuo Francuze i zauzeo je još jedan utvrdjeni položaj 30 km udaljen od grada, gdje se zadržao. Na tom ga je položaju na današnji dan, 21. marta 1801. godine napao francuski general M e n o u, ali je generaJ Abercomby u toku borbe obišao Francuze t natjerao ih na odstupanje. Sam Abercomby teško je ranjeu u borbi i umro je od rana 28. marta. Posijedice ove posljednje abukirske bitke bile su vrlo nepovoljne po Francuze, čija je vojsfca u Egiptu njome došla u vrio kriiičan položaj, u kojemu je zatokao amienski mir, na osnovu koga je poslije engleskim brodovima vraćena u domovinu. — 21. marta 1906. godine umro je u Mentoni na francuskoj rivjeri telegrafskl inžinjer Karlo Heinr. Siomens, Član poznate porodice tehničara i fizičara Siumensovih f brat znamenkog Wernera pl, Siemeusa. Rodjem je 4. marta 1829. godine u Menzendorfu blizu Lfibecka. Radio je od 1849. godine na uvodjenju telegrafskog sistema svoga brata u Francuskoj I Engleskoj. Od 1853. godine postavio je nekoliko nelegrafskih linija u Rusiji, a od 1868. godlne upravijao je filijalom firme svoga brata u T i f li s u. 1869. godine otišao je u Englesku, gdje je radio na poiaganju kabiova. a od 1880. godine živio je staloo ii BeTlino.

Strana tt. i NJEMACKI VEČERNJl 1ZVJESTAJ. Kb. Berlin, 20. marta. Woiffov ured Javija: S bojišta nema ničeg novog. Kod Verduna je uslijed klše 1 magle popustilana svojoj žestlnl topnička borba. NJEGOVO VELIČANSTVO NA TALIJANSKOM BOJlSTU. Kb. Beč, 20. marta. Njegovo Velifcans.vo upu.ilo se u pratnji načehiika glavnog stožera i vojničke svite u nedjelju na talijansfco bojište, a danas se odanle povratilo opet u Baden. Na frontu prijavio se Njegcvom Veličamstvu nadvojvoda Maksimilijan, koji ondie zapovijeda jednom grupom. HOLANDSKA VLADA JOŠ NIJE DALA ODGOVOR NA ULTIMATUM SPORAZUMNIH SILA. Kb. London. 20. marta. Viada još nije primila odgovor holandske v!.,de na ultimatum sporazum* nih siia. Vijest se, da je holandska vla« da prihvatiia prijedioge sporazuma, još nije obistinila. Ako medjutira ne stigne odgovor do ođredjenog roka, onda će sporazum neodložno pristupiti rekvlzi ciji holanđskih brodova. VAZDUŠNI SAOBRAČAJ 1ZMEDJU BEČA I KIJEVA. - Kb. Beč, 20. marta. Danas je ujutro u 9 sa i zapcčeo vazdušiu saobraćaj izmedju Beča i Kijeva, da se brže dostave odgovaraj'ući siužbe:u spisi i tako pospj.še p egovor, izmcdju Austro-Ugarskc i' Ukraj ne o izmjeni životnih namiraica. Odia/.a.. pr.oga va& dušnog broda bio je nađa sve svečan, Uazđušni brod Lio js iskićen e n'biemima raznih naroda, koje će prele j li na svom putu. Svečanosti js p i ivao na.v. j oda Josip Ferdinan’d, nadzorrik vizduš nih snaga i ministar vojrri, koj' je držao svečan govor, u kojem je rekao: Dož vljnjemo kultumoistor j ,ki čas p vo-a reda, Najnovije borbeno oružje pa'-lalo je in' Strumernom mira. Kad je bio zak j rfcen mir sa Ukrajinorn, buo j.* kod usp^s avlja/ nja - trgovačkih odnosa predvii j no kaa prva ri šlov stvaranje brze poš arske veze, Za malodana počeće u Budimpešti vazdušni saobraćaf sa Odesom. Neka bl ova institadja đoprin j la učv.š'eriju ve ze pri)attlj:tva, koje novu ukrainsku dr žavnu tvorevinu vežti sa Monarii'jom. NOVA POTAPL.IANJA Tvb. Bcrlin, 20. rnafta'. Sluzbeno se jav ja: Podmo ni ki us pjesi ha sjevernom bojištu: 18.000 tonaa Jedan duboko krcaU naoražani parrj brod pogodjen je na enjleskoj istočncj obali usred jake sigumos e p-rd jj. Dra< gi 'jedan pami brođ, fcoji je vjerovatno bio krcat municijom, takouje je torpe. diran Načelnik admiraiskog stožer-’ fciomflrice. ČLANOVI DINASTIJE ROMANOVA I PROTJERAM IZ PETROGRADA, S Kb. Petrograd, 20. majta. Petrogradski revolucijonarni odbol j pozvao je sve člauove dinastije Romanova, koji bi se mogli nalazi.i u PetrO’ gradu, da u roku od tri dana ostave ; grad

C. I k. okruž. zapovjedništvo Beograd V. od, br. 3012/1918. Skupijaiije zapušača. U smisiu naredbe VG(J. od. 5, br. 59S1 od 3. marta 1918., rekviriraju se niže označene vrsie zapušaća i plute, One će se za novac prodavati središ* noj upravj za skupljanje u Bfcogradu 1. Pluta (nepreradjena); 2. Ukrasna pluta; , 3. Predmeti od plute: a) već: predmeti kao plofce, kolutovl, prstenovi i t. d. novi ili još upotrebljivi. b) zapušači za flaše i burad: novi. bez razlike velifcime, c) otpaci od piute, t j. fabrifcki ofpaci i izlomljeni zapušačL Ko ne postupi po ovoj naredbi, biće kažnjen novčano do 1000 kruna ilf. zatvorom do 3 mjeseca. Okružno zapovjedništvo.

Kćerka brižne ma]ke

može samo Uda btti ltlepa. ako ima nvijek kod knć« Diana Aiabaster puder I Creme kojl ae posvnda roogu doblU. Mala doza U1 knrflć K 2-—. VeUka dau IU loodć 4Oltvno prodavalttte: nDtmr trgovačko A. e. Budbnpeita V. Mdor itn 9- f