Београдске новине

I z I a z e:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevl: O ■ » kra]»vfm> z<»o>]«4nirtfa •4 0 . I kr. M> H oflosl K , , . 0 biwiMH . . ........ 12 holara

Mjesečna pretplata: U BoomoaJ. kralHhm uu»owtla *0 o. I kr. »oto u bojm I otapn. " U Bnogra.« u Hifav.ra □ Inta U U (ooatramtra.......

280 B 3 4-SO Ofllasf po djooiku.

Jrodnlitvo: BE06RAD, Voks Karadžića ul. broj 10. Telofon broj 83. Upravs I prlmanja pretplats Toplliln vanae broj 21. Tstofon br. 25, Prlmanjs ogltsa Knsza Mibajla ul. broj 38. Tolefon broj 245.

Br. 78.

BEOGRAD, petak 22. marta 1918.

Godlna IV.

Uspješna ofenziva na zapadu. — Učešće austro-ugarske artiljerije. — Potopljeno 15 milijuna tona. — Zauzet Herzon.

RATNIIZVJESTAJI IzvjeŠtaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč. 21. marta. Zapadno bojište: Austro-ugarsko topništvo stupilo Je na zapadnom bojjštu u borbu protiv Trancuza I Engleza. Tallfansko bolište: U V e n e c l j 1 u više je malia znatno oživjela borbena djc* I a t n o s t. NaČelnik clavuog stožera.

Izvještaj bugarskog glavnog stožera Bba. Sofija, 21. marta. Maćedouskl front: Na Crvcnoj Stijeni.u luku CrneRekeiu oblasti M o g 1 e n e, bila je pokadšto topnička paljba živaiinija. Zapadno od Vardara i na donjem toku Strume rastjerali smo 'PalJboni više jakih ongleskih izvidničkih odjelenja. U vardarskoj dolinl živalma neprijateljska letačka djelatnost. Dobrudžanskl front: Prlmlrje.

Posmatranja Još u jesen 1914. godine stvorio je jeđan austro-ugarskl vojskovodja rečenicu: „Rat je tehnički problein“. Od onili burnih dana sve do danas uspinje se linija, čije su najmarkantnije tačke bile podjednako obilježeaie junaštvom čovjeka i njegovim duševnim uspjesitna. Ratna tehnika je dostigla neslučenu visinu u toku ove tri i tri četvrtine godine, otkad traje ovaj rat. Bogatstvo nijansa mrtvih borbenih sreds'.ava postalo je upravo nepregiedno, a duh uništenja stvorio je svuda nova i strahoiVita orudja. Teška artiljerija središnjih vlasti bila je prije dužeg vremena iznenadiui strah za borbe tz redova sporazumuih sila, ali je postepeno dobila jednake protivnike. Isto tako je englesko-američki ,,tank“ već odavna pozna/t pcjam za savremenike. Njemačka I Austro-Ugarska ue dižu prašinu zbog rezultata svoje nauke: njihovi topovi, podmornice i letilice ulaze bez glasa ali neumoljivo u grandioznu mašineriju burnih događjaia i svršuju dobre I značajne radove. Sporazumne sile. kojima stoje na raspolaganju srrovine Iz polovine svijeta, lupaju vrijednom istrajnošću u reklamni doboš, te im se pokac'što desi, da izgube već unaprijed najboije uspjehe. Ali i ovdje i ondje muče se najveći duhovi na isti način, a zbog rstog cilja: da izmisle sve novije i novije stvari, da bi borba naroda bila što izdašnija za veli'ko umiranje, iz

kojeg za one što 6e preživjetl hna da procvjeta palma pobjede . . . Svaka njihova misao zove se smrt, svaki red cifara na bijeloj artiji — poče.tak jedne muke, od koje će se stotinama hiljada okrvaviti, svaki je pokus u tihoj odvojenosti strah za čovječaustvo. Tako su postall tipovi leitilica, o čijim dimenzijaina gradjanin iz mirnog đoba još godine 1914. nije ui slutlo, tako su u cljevhna i retortarna stvoreni otrovni gasovi, koji snažne Ijude kose hekatombama. Tako je u usatnljenoj radničkoj scrbici sazrela jetiovita snaga, koja ruši čitava brda, a život u najljepšem cvijetu u trenu'iku oka zakopa sa utrobom zcmljiuom, teškom na cente . . . Blago oiiom, ko takvo djelo'može izvršiti čistom savješću te kod kuće, dok misao stvara, i u polju, gdje sve propada, može mirne duše reći: ,,Ja to nijesam htio . . Pa ipak: iz užasne vreve vreme lia, kojc je kanda samo za propast, sazrijevaju lagano ali sigurno odnosi za budućnost. Isti rad, kojl danas misli na hiijadu smrti. pretvara se pod rukama svojili tvoraca u isto vrijeme u uov blagoslov čovječjeg roda, a iz praha i ruševina uiču inlade i neslućene nade za bolja vremena. Prije kratkog vremena dokazao je jedan učeni gospođin u Švajcarskoj, da je ruku pod ruku sa pronalaskom ubijstvenih gasova došlo do vclikog otkrića: iz istih elemenata, koje je današnji ratni hemičar skupio u najsiTahovitije oružje, stvoreni su konstalacijama preparati druge vrste, koji bi — posijani u njivama miroljubive domovine — povisili prinos sa polja za trostruku vrijednost. A nevoija u sinvvinama pokazala je dotnaćim radnicima četvornog saveza, kako če prcmaći mašine i mat&rije za naknadu. koji znači nove i efektivno poeitivne napretke u industriji, pošto štede ljudsku snagu, a nadmašuju kvaliietom i izdržljivošću onu materiju, koju rmaju da naknadei. Iz brzog razvoja, u koji je usiijed rata upao problem vazduhoplovstva, došlo je do prvog koraka za uređni svjetskl vazduštii saobraćaj. Juče u 9 sati u jutru počeo je u Beču aeroplanski saobračaj sa Kijevom. Svjedoci ovog značajnog momenta tiaglašuju s pravom, da kulturno-istorijski trenutak prvog ratiga otvara izglede za budućnost. Naknadno će doći do rješavanja problcma, oko lcojih se čovječanstvo u mirno doba uzalud mučilo, pošto su neđostajali za njih vitalni impulsi. Ni jedna misao, koja je godinaina i mjesecima bila tt najužoj vezi sa ratom, ne će biti tako siromašna. da iz nje jednog dana ne bi potekla čista dobit za kasnija pokoljenja. Više nego samo zrak za bu-

dućnost prosijava već danas opšti dan sa zvekom oružja 1 više ne,go ikada vrijede već sađa rlječl pjesnika: Rat je straian Ko i druga Iskušettja. Al* Je ! dobar —. Jer je usud neba...

Naklonost Srbije za zaseban mir (NarottSH brzojav ..Beozradsklh Novfna") llamburg, 21. marta. „IIambUrg«r Fremdenblatf* javlja posrediro az Tmrrdona: ,,T i m c s“ donosi: IJ srpskoj skupštini su sfranke u pogledu spoljne politike došle istina do nckog sporazuma, aii .je ministar predsjodnik uvidio, da većina skupštine želi hitno predv zinta n je koraka, J koji bi Srbiju mogli dovesti do što skorijeg mira. Fašić se ne usudjuje da vlada protiv ove većine, te je pozvao lcabinct, da kralju ponovno 7 . aj 'duičlđ podncse ostavku. Pitanie >2 još, đa li 6c kralj pustili Pašića da ide. ifisli se moiljutim, da će rnu kiaij povjeriti sas'tav jedr.og kr.bincta, kome bi so dale izvjosne slobođe, đa u p/tanju mira dod j e U d o di r sa sr e di šn j i in vlag tima. Ali će to blti vrio teška politika, u tolibo više. što se Srbija odazvala pos'jednjem zahtjcru sporazumnih sila oilnosno Grčke, te jo 30.900 ljnđn rnorala ostaviti u Maćedoniji, koji su zamijenili mske čete, povučen« a tamošnjeg fronta. Srpskc čete međjutim nJsu za ovo ni najmanje oSušev-ljene, pa će so sad viditi, kakve će dalje irreve sporazumne sile upotrijebiti prenia riroijL tingleska do sađ finar.sijski potpomaTe Srbiju, toko da joj F.nglegka može tu pomoć kad 'uoće oduzeti. Borbe na zapadu I austro-ugarsko iopnlštvo stupilo ii akcijii. Kb. Budimpešta, 21. marta. Prema zvaničnini Izvještajlnia sa zapada, stupllo Je u borbu protlv Francuza i Engieza austro-ugarsko topništvo. Personalna uniia izmedju Njemačke i Kurlandije Kb. Bcrlin, 21. marl.a. U njemačkom Reichstagu jo bilo govora o baltijskim provincijama. Svi su govorni i rjcčitim govorima iskazali, da Njemačka Kurlanđiji ispuhl že-

1 ju opersonalnoj uniji. Sa najvećom odlučnošću suzbijane su ra-prostrtc bajke, prema kojirna ejedinjenjc Kurlandije s Njemačkom propaglraju samo barurii kurlandskii i pruski junkeri. Baž nedav-no, što je sa svim fcom pričanju protivno, izI razlla se kurlandska zema'jska k-.pština, kojoj su p'isustvovali zastupmci svih plemena, za što tjeŠnje s.palanje s Njemačfcora, pa ]e preklinjućim riječirna zamoljen car Wilhelm, da primi krunu kuriandskog vojvode i da ne odbijo mke, koje mu se pru'žaju'.

Problem mira I,ondonski pregovori sporazmnnifi ministara. (N’aročitl brzoiav „Beozradskih Novina“) Zeneva, 21. marfca. 7a vrijerne svoga kratkog bavljenja prije povuatka u Italiju izjavili su Orlar.do aBissoIati dop'isniku „Petit P a r i s i e n“-a, da su u Londonu ostala joŠ nefeolika važna pitanja jveriješena. 0 vojničkim operacijama, rekli su, da treba očefciv r ati velike dogadjaje na talijanskorn frontb, (Narottitl brzojav „BeosradskEi Novtaa“.) Lugano, 21. marfca. Talijansfei listovi javljaju, da je minista. predsjeđnik Orlando odbio poziv Clemenceaua, đa se u svome povratku s londonsk« konfercucije zadrži u Parisu; on je bez prekiđa produžio svoj put do Turdna, gdje ga je dočekao načelnik glavnog stožera J>taz i ? niime se dugo razgovarao. ,,E p o c a“ piše: IV> spoljašnosti londor.sfee fconferenoije može se sudiii, đa se ona isključivo bavila vojničkim pi'ia[njhna koja je Oriandu povjerio glavni stan. I u evoj konfereneij! Sjedinjenc DrSave zastupalo je samo jedno vojno lice, 1 to general Blis. Poslije mira sa Rusijom Dlplomatski oduosl izmedju Njeinačke 1 Rusiie. (Narottitt brzojav „Beogradskfli Novina’ 1 ) B.otterdam, 21. maria. „Daily Telcgraph" javlja iiz Petrograda: Ove će se neđjelje ponovo uspostaviti diplomatski odnosi izmcdju Njemačfce i Busije.

Dogadjaji u Rusiji Protjerani poslaulci Kltaja I Japaua. Kb. Pelring, 21. marta. Pbslanioi Kitaja i Japana u Pe< trograđu prispjeli su sa sv’ojom diplomari skom pratnjom na maridžursku erarocu, Njih su dotle doprallle crvene garih'ste. Talijani se plaše austrougarske ofenzive (Narottlti brzojav „Beozradsklii Novlna") Ziirich, 21. rnartaVojni feritičari milanskih listova pri šu: Povodom zakašnjenog prenašanj i a> meričkih četa u Italiju izg’.eda kao mogtf« će, da će neprijatelj pokušatl svoju ofen< z,ivu u svrsi, da upadne u iombarđip sku dolinu. Prerna rimskoj ,,Tribu< ni“ i Apulia je uzeta u ratnu zonu. Odjek govora grofa Hertlinga Engleska štampa o govoru. Kb. Amsterdam, 21. marta'. ' Engleski listovi još neprcstano pro< Ircsaju posljednji govor nemačkoz držav< nog kancelara. ,,DaiIy Mail“ mišli. dfll grof Hertling lije krokodilske »uze zliogj ©tudjivanja izmedju Njcmačke i Rusije. Niko ne zna bolje nogo li mi, da za svfl to pada krivka jedino na zudnju Njemač' ke za vladavinom. Grof Ilertling Uc-ba’ da zna, da će sporazumne sile produžiti rat sve đotle, dokle ue pobjedi pravičnost’. Nasilje sporazumnih sila protiv Holandije Kb. Berlin. 21. marta. Na osiiovu govora holandskog mlliistra s^ljnih poslova vlada saglasnost o tonie. da se ultiimatuni sporazumnih sila ne ođnosi na trgovačku flo« tu Holandije, koja se naiazl u holaiKlskim pristaništima, nego da ćo samo oni holandski brođovi morati biti u siužbi savcznika. koji su u inostranim pri« staništkna. Izjava državnog podtajnika, pl. B u s s h e a itmirila je holandsk« krngove. Podmornički rat I Rezultat podmorničkog rata u mjesectf februaru. — Samo u Sredozemnom mo« ru potopljeno je 660.000 tona. (NarottlH brzojav „Bccsradskth Novtna") Kb. Beč, 21. marta. Ratuim mjerama je u mjesecu februaru unlšteno u Sredozemnom m o r u 660-000 tona neprijateljskog trgovinskog brcdskog prostora. Ovim sa povećava ukupna količina uništenog brođskog prostora od početka neograničenog podmorskog rata na 10,270.000 tona. Od početka rata do 31. jauuara ove godine smanjena je svjetska tonai ža, koja je naširn neiprijateljima bila

PODLISTAK MKorad M. Petrović: L j u d i Ja imam jednog prijatelja, koji je priličan osobuijak. Živi povučeno, i druži se samo sa jednim malim, ogra ničciiim brojem prijatelja. Hrani se biljnoin hranom, mlekom, jajima 1 medoin, ©ije sinalko, jogurt, bozu i šerbet. Piše stiliove, ali ih nigde ne štampa. Ćita Sv. Pisino i Tolstoja. Pribira iz knjiga i no vina filosofske cltate i inia čitavu masu sredjenih isečaka tili citata, i izlepIjenih na zasebne kartone, pa još grupisane i ixjveza(ne u d-onjkove. Ja i on sastajemo se u odredjene daue, i odredjeno vreme (kod njega je sve odredjeno) i provodimo sat-dva u razgovoru. Razgovaramo o prirodi. pojeziji, društvu, književosti, politici, kako kad. Posljednji put kad je bio kod mene, razgovarali smo o ljudima. Pošto smo, izgledalo nani, iscrpili temu razgovora, on Izvuče iz džepa nekoliko listova, pruži mi ih i reče ini: „Pročitaj ovo prijatelju 1 videćeš kako ja deiirn i karakterišem ljude. To sigumo nije potpuno, ali je tačno. Kad pročitaš, ti ćeš mi napisati nekoliko reči. šta misliš o ovome. Ja uzeh i počeh čitati list po iist ovim redom: Ljudf. 1. D o b r 1 1 j u d 1 Dobri ljudi su dobri trenucl u stvaranju čovečanstva. Dobri ljudi su sunce bte zahoda, oni su večho vedri dani. Dobar čovek je odmorište duše naše. težnia našib- želia naših.

Pogled do-brih ijudi pitom je, kao pogled u jagnjeta; njihovo je lice miio, kao najmiliji dan u životu; njihove su reči tnuzika, koju bi večno slušali; njihovo je srcc otvorena knjiga, koju svaki prelistava i čita, njihova je ruka krepka kao zdravlje; njihova je duša tiha, kao tiho jezero. Kad dobri ljudi plaču 1 od rose njihovi'h suza niču najmtrisniji cvetovi; kad se dobri ljudi sineju ouda se oblačno nebo razvedrava, kad oni niiluju, rane isceliavaju. kad hvaie onda andjeili pe>vaju. Dobri ljudi ne umejii da kazuju. Dobar čovek je najsavršenije delo božije. 2 . R d J a v i 1 j u d 1. Ima Ijudi koje kad prvl put susretnete u životu mora'fe okrenuti glavu od njih, jer od njih bije neka hladnoća i odvratnost. Pod ujihovim r»gledima posrću i padaju upregnuti i osedlani konji, tuli se žižak u sveći i seknu izvori i kladenci. Pod njihovim nogama migolji se zemlja i kamen, njihovu ruku nikad nije olizao najveći prijatelj čovečiji, pas. Na njih se osmehuju samo zmije i gavranovi. Oni kad se nasmeju sa njihovog lica zaveje mećava. Njihove su ruke hladne; njihovo je srce hlad.no; njthova Je duša mračna. Oni nemaju radoisti, pa je ni s kkn i ne dele. omi su sehični i kad pate, pa zato celog veka pate sami I najzad iimtru sami. 3. Stldljiv! Ijudt. S'ffdljivl ljudi su kao večito zalvoreni, mirisni cvetovi, oni sarno sami svoj miris i svoju lepotu osećaju. Oni otvaraiu svoju dušu kao l ix> nriiri cve-

tovi svoje kniiiiice tek prcma veoraa jarkom sumcu. Aii pri najmanjem vetriću oni se zatvaraju u se i žive u svojoj sreći bolni i rastrgnuti: što za njihovu sreću niko ne niarl i ako bi mu je oni rado dali. Oovor stidljivih ljudi sličan je šapatu lišća i gukauju oclojčadi. Njihovesu reči monotone, ali pune neke božanstvene melodije. Njihova iica slična su suncu koje se radja, koje ne prži, aii koje zagreva. Oni vam tilivaju poverenje na poštenu reč, kao i S'iince na sunčani dan. Oni snose svoje bolove i liedaćć sanii, oni ne umeju da pruže ruku za pc'incć, a radosni su kad mogu komc bilo da pomognu. To su čutalice, kojl večito govore sa samim sioibom sa svojoin savešću. Oni su za to najbolji poznanici savesti. 4. P o 11 o š 1 j i v c i. Kad vidim ponošljivca ja ga žalim. Zar i taj čovek koji se nočhn ponosi, nije sam-o čovek i ništa više? Je li om lepši od ostalili ljuđi. — A zar ima mžnih IjudS? Je li on bogatiji od ostalih Ijudi? A zar iina i siromašnih ljudi? Je li om pametniji od ostalih Ijudl? Zar se pametan čovek može da ponosi? Je li fo čime se on ponosi sam sebi dao u životu? Zar takav čovek nije sličam lakomislemom raspikući, koji jedam masledjeni dug od čovečamstva ne misll vratlti čovečanstvu? Za to takav Čovek 1 takvi ijudi i prolaze kao i sve lakomislene raspikuće. Kad proćerdaju blago, koje su nasledili, oni pogmute glave be>gaju od sveta, i ja koliko god ih puta vldim, Ja ih žalim, Ima u našim srcima jedan kutak, gde ipak lakomfelene raspikuće nadiu trtočišta.

5. Pakosni ljudh Iina ljudi plitkih ambicija koji ceo svoj vek pr-ovedu u mraku, teturajući se iz budžaka u budžak tražeći sreću. Oni neznaju šta hoće pa opet zato nešto žele, mnogo žele. Mrak u kome se onl krcču njima je prijatan, jer onl 'u toga rnraka, kao iza ncke busije, pogadjaju koga stignu i čimo naanaše 1 to iin čini zadovoljstvo. U čemu je to njihovo zadovoljstvo drugima pakostiiti? Oni vole i ako su u mraku da se o njima govori. Njih isto tako razneži dobar šamar kao dete milosit materima i oni su gotovi da vas zafco poljube u ruku. Radjaju se savitljivi, idu celoga veka pogureni 1 umiru zgrčeni kao iscedjetn suv sumdfetr. To su pakosni ljudi. 6 . S 1 a b o t i n j c. Slabotinje nisu snrnoniklice. Njih stvara društvo, okoiina i vaspitanje. Siabotinja je slab — bolostam čovek. Svet ili ih žali ili prezire, kako je kad raspoložen. Zali th dokie ih želi, a prezire ih kad mu više ne trebaju. Slabost — bolest, obična bolest leči se, ali slabotinje se teško odvajaju od svojih slabosti, jer njihove ih slabosfl hrane i daju impulsa za život. Njihova siabost to je nasušni deo njiliovog života. Njihova duša je kao ruiniran liram u kome je davno iščezao miris tamjana 1 izmime a zanemio ih miris plesni i vlage 1 budje. Zidovl toga hrama ukrašemi su mahovlnom, koja nam je nekad Iepa, nekad odvratna, kako kad. Svakl čovek, ako već nije slabotinja, on je njon rudiment bezbrojnih siabosti čovečanskih. Za to slabottnje i imaju uslova za život, za to će njih biti uvek.

MALI PODLISTAK biorijski kalendar M a x i m i 1 i a n I. — W i 1 Ii e 1 m T. G o e t h e. Na današnji dan, 22. marta 1459, godimc rodjen je u Bečkom Novoiit Mjestu (Wiener-Neustadtu) rimskonjemački car M a x i m i 1 i a n I., koga su savremeniđ zvali „posijednjim vitezom“, a o kojemu je već biio riječi na ovotn mje«tu. — 22. marta 1797. godine rodjen je pruski kraij I njemački car WIlhelm I., o kojemu je već bilo govora na ovom mjestu prilikom godišnjice njegove smrti (umro je 9. marta 1883. godine). — 22. marta 1832. godine umro je u Weimaru najveći njemačlri pjesnik J. W. G o e t h e. Johann Wolfgang pl. Goethe (1782. gođine dođio je plemstvo) rodjcn jc 25. avgusta 1749. godine u Fankfurtii na Majni u ugiednoj patricijskoj porodici. Njegov otac Johann Kaspar Goethe (Lmao je tLtuiu carskog savjetnika) bto je bogat privatier, strog L ozbiljan čovjek, a njegova mati Katarina Jelisaveta, rodjena Textor, bila je ođ srca dobra. inteligentna i živa žena. Utisd iz prve pjesnikove mladosti mnogo su ^ doprinjeli razvijanju njegove mašte i njegovih umnih osobina. Istorijske uspomene bogatog. velikog i živog rodnog grada, a naročito burnl đogadjaji sedmogodišnjeg rata rano su privulrii njegovu mladalačku dušu na opažanje i razmišljanje. Od 1765. do 1768. godine studirao ja prava u Leipzjgu. Krug u lcojemu se mladi Goethe tada k.retao i život, koji je u ono vrijeme vodio nijesu bili najpovoljniji po početni duševni razvitak mladog Goeithe-a, pored toga je zbog