Београдске новине

Izlazei

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podno.

Pojadlnf brojaTl:

• ■MftK■ I u kraMaa npnludtdta M ■.! kr. 6da pt oljral M . . . • ■aaatfeijl

MJatoeno protplata: U looferatfa I ■ kraliflma rapoijotfootha atf 0 . I kr. Cota n bojao I atapnu iitta. . 2'SO U Baoiratfa aa tfoataioa u kutfa .... 8U moaarttljl. ........... 3*U looatramtra........... 4'0O

Oglnl po cljenlku.

JfednlJtvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća uL broj 10. Tolefon broj 83. Uprava I prlmanje pretplata TopliJln venao broj 21. Talafen br. 29. Prlmanja oglata Kneza Mlhajla ul. broj 38. Tolefon broj 243.

Br. 99.

BEOGRAD, nedjelja 14. aprlla 1918.

Godina IV.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera \ Kb. Beč, 13. aiprila. Kođ Capo Slle na najnJžoJ f»j a v i odbili smo Jedan noćui n-apad T al i j an a. Načelnik fi-lavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva ? Kb. Berlin, 13. aprilai. Zapadno bojište: Na boiištu kod riieke L y s o uspješno napreduju naši napadi protiv engleskih divizija. koje su autoinobiiitna 1 želieznicom dovedene. Sa visova kod Meesena (Messinesa) nastupali smo preko steenskoa potoka I doprli smo do istočne ivice W u 1 v e rg e m a. Čete, koie su južno od p I o estreetske sume prodirale, okrenule su brziui I samostalnim vodstvoin svoga pukovsko« zapovieduika, natporučnika Pohlmanna, prema s}everu. uzelo su na juriš utvrdjeni vis kod Rossignola i spojiie su se sa odjelenjima, koja su prodirala 'sjeverno đuž Šume. Šuina, koja je bila jako isprepletena žicama 1 koja se s fronta teško mogla uzeti. pala nam ie u ruke ohuhvaćanjeui. lzmcdju zelježničkih pruga koje vode iz Armentleresa za Be iII eu 1 i M er v il ie izveli smo uiapade do žeUezulčke pruge, koja voai od Ballleula za Merris i do Istočue ivice šume kod NI e p p e a. Jnžno od M er vil 1 a uaše 1 su čete prešlc rijeku C1 a r e n c e I. pošto su osvojile L o c o n, dospjele su do kanala La Bassće, sjeverozapadno od B e t h ii n e a. Na bojištu obostrauo S o m m e trajaia je u mnoghn odsjecima topnička borba. Miestnim nadiranjem iiaše pješadije obostrano potoka L u c e privedeiio ie 400 zarobijenih Francuza 1 I Engleza. Iziuedju Maase 1 Mosele •rOilrla SU liaJa izvldnlelta k>djtlen3a •« trancuske 1 amerlčke rovove i privela zaroblienike. U bezuspješnom protiv uapadu ncprijatelj pretrplo vellke ^ubitke. Na drugiin bojištiina nema mčeg novog. 1 Prvi zapovjednik glavuog stana pl. Ludendorfl. lzvještaj bugarskog glavnog stožera Kb. Sofija, 13. aprila. , Maćedonskl front: Na nmogim mjestima fronta umjetjrcna vatrena dielatnost. Zapadno od oliridskog jezera 1 rastjerale su naše straže jednu pojačanu irancusku patrolu. U zavijuLku Crtie Reke, sjeverno sela Papeša rastjeram© je našom vatnoan jedno neprijateljsko pješačko odjclenje, koje je posllje artlIjerijslke prlpreme, pokušalo da se prlbliži liažitn položajima. U strumskoj dolinL južno ođ Barakll Džum a J c, vatrom srno rastjcrall mnoga neprijateljska odjelenja, Dobručkl front: Primirje. Nedjeljni prijegled Posljediijrli je sedam dana billo 'do vrha ispuujeno značaijnim dogadjajlma. Ko je još pred neko vrijeme bio mišljenja, da je njemačka ofenziva dospjela do mrtve tačke, mogao se meidjutim uvjeriti o protivnom. Poslije katastrofalnih poraza, što su ih pretrpjele engleske armije gcnerala Bynga i Oougha kao i francuska armija generala Humberta, smatrali su vlastodršci tt Lcmdonu i Parisu, da ja opasnost za Ćas otklonjena. Divizije, kx>je su svom brzinom prikupljene sa najudaljenijih bojišta i kadena imale su u zajednici sa ostacima t. 'zv. „manevrirajuće vojske“ pod novitn vrhovnim komandantom Fochoin prije ili docnije izvršiti čudo i prijeći u tako vruće željkovanl protivnapad. Ali to je čudo izostalo, a untjevsto njega probill su Nijemci u iznenadnom naipadu južno ođ Oiise širok odsjek francuskoga fronta, ’I opet je porasla zabuna u glavnom stanu sportpzumnih sila, jer nije niiko jnogao proreći, za kakvitn ciljevima idu ttove neprijateljske operacije odnosno da II pne iinadu taktičko ili strateško značenje. I onako već jako rasturene reterve našle su se u uglu izmedju Oise l Alllette, pred novim zadatcima, na čije W riješavanje maršal Foch samo leškotn mufcom odiučio. Otpor Je još jednako bio usredsredjen na Arniens 1 da saobraćajne putove, koji preko Opmpiegna-a vode za Parls; slabljenj^ otpora na tim tač.kama moglo !• yed

Novi uspjesi u Flandriji. — Clemenceauvljevo falsifikovanje pisama. — Njemačka ratna mornarica u Helsingforsu.

sutra dan donijeti kobnih posljedica. Dok su se sporazumne vojskovodje lomile kuđa će 1 šta će, priredili su im Hindenbung i Ludendorff svoje najnovije iznenadjetije: Nljemci su izmedju Armentieresa i La Bassće-a krenuli u napad i već su za prvih dvadeset i četlri sata pregazili iduću neprijateljsku odbranbenu liniju. Munjevitom se brzinom veliki početni itspjeh pretvorio u treći silni proboj, čije se strateške jiosljedice za sada u opšte još iie dadu dogledati. Uporedo sa neposrednom opasnošću po Calais javlja se mogućnost, da će lijevo krilo sporazumnog fronta biti izolovano, pa 'da će zatim obulivatom biti zagrožen Amiens. Sistematski rad njemačklh vojskovodja, koji stalno pioširuju osnovicu velikog ofcnzivnog klina i 'koji se vješto služe svima koristima, što ih pruža unutarnja linija, za sporazumne saveznike predstavlja gomilu upravo nesavladljivili 'teškoča. Ma do kakvih udaraca docnije još došlo. već se o sadašnjem stanju stvarl niože rećl, da Je isporazum izgubio veliku odlučnu bitku. RaispoJotženje kod zapadnih slla i>otpuiio odgovara takvome stanju stvari. LIoyd Oeiorge održao je najozbilnjiji l najsumorniji govor 'za cijelog ovog svog ratnog ministrovanja, a 1 Wiison, taj vajnl 'apostol mira proniukliin je glasoun propovijedao silu. Clćmenceau, taj rječiti optiinista oko. mio se u svom mahnitom očajanju na govor grofa Czernina, pa se ovorn prilikoun nije prvi put u životu 'pokazao kao političkl falslflkator, kao da se opasnost, što 'prljeti njegovoj domovini, može otkloniti zliicov'ačklin trikovlinn I l^vrtnniitpn! C’.iif'U Fi-o.n^ncV', stenje pod udarcima snitoga malja, kojima pobjednik krči isebl put ka francuskoj prijestcnicl. a za 'to se vrijeme u En-gleskoj, u kojoj valja tražiti prave uzroke sviju strašnlh 'dogadjaja ovoga rata, dogadjaju stvari, koje ne može biti gore pobijaju nckadanji optimizain šir Edv.arda Oreya. Taimo se kao kakva tanka ali čeličoa nireža spušta na svekollki javnl život militarizarn u svojoj najtežoj forml. pa novlm zakonom o vojnoj obavezl obulivata i Ijude od pedeset i više godina. Isti onl ljudi, kojl su bili pošli u rat, da unište njemački milLtarizam, danas vatrenim govoritna proi>ovijedaju, da je baš u niilitarizmu jedini spas domovine, apostoli slobode, kojima je sudbina malili naroda bila preča od svega, danas prodavaju pravo šamoopredjeljav'anja Irske za jedinu cijenu, koja u njfhovim očima još nešto vrijeđi — za opštu vojnu obavezu. Iskustva posIjednjih nedjeija izazvala su u Parlsu I Lončonu potpuni prčobražaj svlju pojmova, pa ipak iz sviju prenagljenili miera, koje se preduzitnaju u času liajgore ncvolje sve na novo se, opaža saznanje. da je sav truđ uzalud. Ormljavlna njemačkih topova svakim dgnom sv r e upomije govorl zapadniin sllama, 'da Je sve d'ockan, i suvišc dockan. Clemenceauvljeve falsifikacije Novl communiaue francuske vlade* Kb. Paris, 13. aprila. Izđat je ovaj zvariiČni commuiiiquo: U splctu ]aži dobija se jedua čvrsta tačka, u kojoj car Karlo pred očiiua 'Berlina užirna na svbj način. lažljive "demantije groTa -Czernina i tune stavlja francusku vladu pred pbtrebu, da dadc dokću ze. Evo tteksta svojeračuog pisma, koje je prino Sistus Bourbonski, šurjak carev, dao do znanja predsjedniku repnbliko, gospodinu Poincareu 31. marta 1917. i koje je ireposredno za tim, o'dobrenjem prinčevim, javljen francuskom ministru predsjedniku: i Diugi moj Sistel Završava se treća godina ovog rata, koji je svijolu donio toliko žnilosti 't bola. Više nego ikada moji su Uarodi složui Ji zajedničkbj volji, da 51 ite nepovrje'divošt Monarfuj© ča’k l po cijenu najtežih žrtava. ZaTivaljujući [njiiiovom Tadu i velikodušnom sudjolovanju svili liarodnosti moje države, mogla je Monarhija davati otpora najteSm napadima za skoio Iri godine. Niko ne ćje moći poreći vojničke uspjoh«, boje su Juoje trup« zadobile, nardčito na balkanskom bojištu. FrancUska je sa svoje strane jvokazala otpornu snagu i divan zanos. Mi se svi divimo bez ustezanja divnoj, tradicionalnoj lirabrosti njene vojske i požrtvovanju cijelog francuSltog naroda. Naročito je prijatno vidjeti, aa, i ako smp sada prbtivnicf, pema

Iprotivnosti u shvatanju i (ovdje sasv’iin nečitko) moju državu od Francuske razdvaja, te da imam prava na nadu, da su Inoje živ’alme šimpatije za Francusku sjeIdinjene sa OnLrna, što vledaju u cijeloj Francuslcoj, da se za cijelu budućnost spriječi vraćanje ratnog stanija, za koje ja nikako ne mogu odgovarati. U oni svrhu, i da bih stvamost ovih osjećaja tačno izražio, imoTim te, da tajno 'i nezvat nično dadeš 'do znarija gospodinu Poincareu, predsjeilniku francuske republike, da ću ja svim sredstvima i Uz upolrebu mog cijelog ličnog upiiva j>olpomagati praveiliie pretenzije Francvuske kod mojih saveznika Za vraćianjent. S’to se tiče Belgije, njen šuvorenitet se rnora opet usu postaviti. Ona taoiu dobiti svo svoje afričko kolonijo. Ovim se nema rij -šiti pitanje odštete, koje ča moći dobili za protrpljene gubitke. Srvemntet Srbije biće opet uspostavljcn. Kao zalog za našu dobru volju spreinni smo, da joj prema potre’lii 'damo pruodiii izlaz na 'Jadnuiško nrore, kao i velike ckonomsko prednosti. Kao prvi uslov, koji se ima bezuslovno ispuniti, tražićo 1 Vustro-Ugarska od svo je strane, da Kraljevina Srbija u buduće prekine ili tiguši svaku vczu sa ma kakvim društvom ili gruporn, naročito ,sa Narodnom Odbmnom, ’čiji politički cilj ide za raspadanjem MoUafhij'e. Srbija ima 'da prouzme dbav-.zu po'd garančijom sp>orazuinnih sila, •t'a će iojalno i sa svim srođstvima koja joj stoje na raspoloženju, svaku takvu ag'itaćiju spriječava'ti, I pa razvijala Se o ,r a u Srbiji ili izvan lije- 1 ftib granica. Dogadjaji u ’Rusiji prfmoravaju me, Iđu mbje misli o tome prirlržim dotlc, dak ‘tamo ne dođj« do zakonite i definitivne vlade. Pošto sam ti na ovaj nasri sa Otvadvije siie, pfije svega javiš mišljonje Franouske i Engleske, da bi s* tako pripremio teren za sporazum, na čijera bi se temelju mogla povesti zvanična raspravljanja a na za'diovoljstvo svilr. Nadajući se, da tako sa obarlvije strane možemo što pfije učiniti kraja jadu tolildh inilijuna ljudi t' tolikih poro. dica u žalosti i strahu, molim to, fla vjeruješ u im.ojiu živahuu i bratsku nak lonos t. | : i I ' Karlo. Pošlo }e grol Czernin lt svojoj noti od 8. aprila priznao, da je bilo raspravljanja na inicijativu osobe, koja stoji po čiuu dalekO iznad iijega, sad je austio. Ugarska vlada primorana da govori o pokitšaju, koji priznaje, i o pojcrlinoslima pregovora svoga delegata. Zvanični odgovor austro-uKarskog mlnlstarstva spoljnih posiova. Kb. Beč, 13. aprila. Plsmo Njegovog c. J k. Apostolskog Veličanstva, koje je francuskl lulnislar predsjednik u svoine communique-u od 12. aprila 1918. obuarodovao, falsifikat je- Frije svega se izjavljuje, da se pod ličnošću, koja po činu daleko vlše stoji iznad miuistra spoljnih poslova, a koja je, kao što se u zvaničnoj objavi od 7. aprila priznaje, s proljeća 1917. preduziniala akciju za mir, raora razumjeti i razuraio ne Njegovo c. i k. Apostolsko Veličanstvo, nego princ Sixtus Bourbonski, jer se priuc Sixtus s proijeća 1917. bavio koracima, da se ostvari zbiiženjc izmedju zaraćenih država. O sadržinl plsraa, koju je obuarodovao Clemenceau, izjavljuje c. i k. ministarstvo spoijnih posiova po Najvišoj zapovjesti, da je Njegovo c. i k- Apostolsko Veličanstvo s proljcća 1917. pisalo svorae šurjaku princu SIxtu Bourbonskom pisrao s a s v i ra lične prlvatne prirode, ii koin e n i j e b 11 o n i k a k v e p o r u k e . za princa da posreduje kod Ipredsjednika francuske republike 111 da u opšte što drugo preduzima i da učlnjena mu saopštenja dalje isporuči, nida izazove i prirai kakveprotiv izjave. U tome pismu uema ni pomcna o bclgijskom pitanju, a o Elsas-Lotaringlji u njemu stojl ovo: ,,Ja bi sav svoj llčnl utjecaj upotrebio u korist francuskih zalitjeva odnosuo Elsas-Lotaringije, k a d b 1 11 zahtjcvl biii opravdani, ali o n i t o n I s u“. Drugo plsmo carevo, koje se pominjo u commuuique-u francuskog minlstra predsjednika od 9. aprila, u konie da je tobož Njegovo c. i k. Veličanstvo izjavilo, ,,da je sa svojlm minlstrom sagiasan", ne spominje se u francuskom communique-u, i t o j • vrloznačajno.

Iz lažl u falsifikat. ' Kb. Zurich. 13. aprila. ,,N e u e Z fi r 1 c h e r ’Z e i t u n g“ pišu po'd naslovom ,,Iz laži u falsifikat“; Upleietn u inrežu vlastitih ' laži pokušao je Clćinenceau da se oslohodi jed'iiini udarcem i 'da jednovremcno svoga protivnika oborl na zenrlju. On se pozvao na neko tobož ! povjerljivo pismo cara i kralja Karla. Za svakog mislioca odmali 'ja bilo jasno, da se tu tiče jednog očajuog udara. Ali je car i 'kralj Karlo odbio zamah lijepo i tačno. Clemenceau je nrorao bez okoliša uvidjeti, da u svemu tonie može biti sanio jedan prost falsifikat, kakav se samo zamisliti može. 'Po čijein se podsticaju dogodio taj falsiftkat i ko ga je izvršio? Nalaziimo se 'preid jediilm činom, kakvog lstorija mfačnijeg rijetko zua. S p o r a z u m n e s i 1 e s e n a 1 az e u s a m r t n o j b o r b I. Oua se ocrtava u govoriina Lloyda Oeorgea i Bonara La\va u donjem domu, ona se ocrtava u ralsifikovanju tog vladalačkog pisina i 'u islcorišćavanju. U poirieimfi'm govorTma se nalaze momentt, kojima svijet srv'oje poštovanje ne možo 'ođrećl. Za ostalo niože imati s a m o p r e z i r a n j e i g n u š a n J e. Time se sarno kalja junačka borba hrabrih francuskTh četa. U Parisu cijelu stvar posinatraju sve većira nepovjerenjeiu. (Naročtli brzojav „Bsogr.v.Ukih Novlna") ! Zfirich, 13. aprila. „Neue Zfiricher Zeltung 11 Javlja de će Clemenceau, prenia vijestima, koje kruže u francuskim parlaO'rnitri JWnrrirYxri-m p r.ijn maiorijal spora s iiecom ru. List primjećuje, đa se u ozbiJjnilm krugovhna cijela ova stvar ix>smatra sa sve većim nepovjerenjeni. Odlučnl dani u Francuskoj Borba za odluku. — Strateški Hmdenburgovi ciijevi. (NaroCiti brzojav „BeogradskHi Novlna".) Rotterdam, 13. aprila. Položaj kod Armentieresa očevidno se u Parisu rabzoritije ocjenjuje nego li u Londouu. Pariski dopisnik ,,Nieuwe Courant“-a javlja: U Pafisu su uvjereni, da borba kod Armeutieresa biva sve žešća. Vrijeme i vjetar Idii Nijemcima 'u prilog, oni iz svojih ,,tankova“ puštaju neprckidno nove oblake pMua. N i j e m c i s e b or e z a o d 1 u k u. N J! h o v o n a »t up a n j e k o d L 1 11 a i B e t u n e a j e strahovfto. Vojnički stručnjak ,,Matin“-a veli: Hindenburgu nisu pred očima 'toliko ograuičeni ciljevi, kao što je Calais ili Amiens. Njegove su željd one, !ko j e i ma p ravi s tr 3 teg. On težf da uništi zajeđničku cnglesku vojsku 'i maio se brine 0 tome, da li će 011 tu svojit cilj 'postlći ma đesnom ili Ujevom krilu. Francuzi raorall preuzeti 80 kra. en'gleskog fronta. (Naročltl brzojav „Beogradsldh Nevlna"). Budimpešta, 13. aprtla. Berlinski doplsnik ,,Ai Est“-a šaznaje: Pošto jo potučena polovin a engleske vojske, morali su Francuzi da prihvata 80 kiiometara engleskog fronta'. 1 Njemačkl vazdušni napad na Paris. Kb. Paris. 13. aprila. Njemački letači sinoć kasno preletjeli su našo linije u južnom pravcn. Samo su dvije letilice uspjele da se pojave nad oblasti grada Parisa i da bace nekoliko bombf. Prvi znak uzbuue 'bio je d'at u 10.10 sati, posljedtiii U 10.40 satl. Broj žrtava ni)a 'Još poznat. On će se obnarodovati, cim stignu izvještajl. ( Pred njemačkom podraonilčkora i • ofenzivom. (Naročiti braeiav „Beogradskib Novimt") Rotterdam, 13. aprila. Kako ,,Daily Mail" javlja, svi znaci govore 0 tome, da Njemačka nainjerava jednovremeno sa sjawrofrancuskoin i flandrijskom ofenzivom preduzeti f podmornlčku ofeuzlvuprotiv veze engloskog kanala. Nije isključeno, dla će ova ofenziva biti upravljena neposredno protiv Etiglesfce.

Apšenje srpske skupštinske opozlcije po naredbi Engleske. Ziirich. 13. aprila. „Neiio Zfiricher Zeitung l< javlja: Srpski ministar predsjedniM P a š i ć je, posiije saopštenja da ja opozicija u skupštini opasnost da može doći do zasebiiog niira Srbije, dobio iz Londona bnzojavnhn putem u p u t s t v o, d a skupštinske opozicionare uapsi. Članovf skupštinske opozicija nalaz e s e s a d u z a t v 0 r 11 11 A h i 1 e i 0 * n u (11 a I< r f u. Pođmornički rat NOVA POTAPLJAN.IA. Kb. Berliii, 13. apriia. VVolffov ured javlja: Naše sit !>odmomicc potopile u Sredizenmom monu, u Jegejskom moru i kod Malto 5 pamih brodova i 9 jedrcnjaka, 'ukupno 22.000 bruto tcina. Parnl brodovl piovili su praćeni Kigiiriiosnom pratnjom. PRIPOSLANO.*) Žalosne pojave. U ratovima narodi razvijaju ite samo 11 a pon ’svoje fizičke već 11 a pivo* me mestu moralne i diihovti'a snage. Sve te osobi'iie jod’noga naroda u ratu potenciraju, na prvome mestu one dobre, ali u slučajevima neuspeha i on« •rldjave. Ovaj svetski rat doveo je, da srpski narod pokaže sve svoje moralne, duhovne i rizičke sposobiiosti i osobine i ; on ih je pokazao u što je moguće jačoj merl: njegovim dobrim osobtnarna divili su se i prijateiji i neprijatelji. Aii je propast srpske države do< nela isobom i to zlo, da su i rdjave oso>? bine izbile 11 a videlo, koji ne mogu u| malo služltl 11 a čast ni ieđnome narodu, pa ni srpskome. U tijn rdjavira osobinama i pojavama progovoričemo 11 nvom člamku, jer 'se zlo može sarna onda NbnvicKn .t. u,vd , piMum 1 Eađ se jnjavrgTie jčiviro} !m tici. ! , Jedna od rdjavih I žalosnih pojava koja se naročlto razvila od vremepa okupacije jeste denunci ran je> Jedno vreme ova rdjava i žalosna strast uhvatila je bila takve razmereg đa su demmcijacije vlastima toliko bile dosadile, to su morale preko novinai da opomenu lica, podložna ovonte porcku, ne bi ii tako 11 a taj način odvikla od te bedne i podle navike. Nema ništa gore ni odvratnije nego pođlim putem Iomiti vrat svome suparniku ill ličuom ueprijatelju. Ali u ovome slućaju taj je greli joŠ gori i odvratniji, što se dostave daju tudjuicinia, koji ć« dobiti iep pcjam 0 srpskom karakteru, Zbog izvcsncg broja iicsavesnih, prostiii i nevaljalih' Jjudi može ceo narod u očima tudjinaca izgledatl gori i ne-> vnljaliji ncgo što je. Carske i kraljevskc vlasti nisu uzimale u obzir denuncijantske dostave, ali je verovatno na'. njih napravila rdjaV utisak ta pojava, 1 po inj'oj su mogli doneti veoma rdjav sud o celokupnom karakteru srpskoga naroda. Doistavljačl nisu đakie svojiiu postupcima sebi ništa koristili, a baciii su medju tim ijagu na obraz celoga srpskoga narodo. U red nernilih i odvratnih’ prijava spada pisanje aaionimnih pisama i takvih sa lažnhn potpisima u kojima vlasti i ujihovi pred'stavnici grde ili im se preti osvetom, ubistvom, pokoljem i tome sličuo. Ta je pojava isto tako za najveću osudu. Auoniinuim pretnjama služe se samo krajnje kukavice, a u isto doba 1 vrlo ograničeni ijudi. Svaki painetan čovek ziia da se pretnjama u opšte, a najmanje beizimenim, ne može napraviti nikakav utisak niti kakav, rezultrrt postići. One su samo produkat poltronstva i ograničenosti ouiili, koji ili pišu, i inogu datl povoda, da se. kao i Z'bog denuncijaclja, đobije vrlo rdjava slika imjmtraliiirn i karakteniim osobinama ^FpsKoga naroda. Sinovima riaroda, koine u ovomc ratu niko nije, sporio junaštvo, ne priliči da se slnže tiin podiačkiin sredstvima i cia kaljaju ime i ocrne obraz cnih jutiaka, kojiina }e lice bilo vazda svetlo na megdamr, Ta'ko mogu radlti samo izmeti, ko }6 nisu pravi predstavnici dobrih- osobina srpskoga Tiaroda. Ako ima 1 takvih glupaka, koji iz ma kakvili svojili politlčkih uverenja i razloga mlsle da ć* pretećlm pisminia postićl ma kakav efekat, oni se grdno varaju, jer takaV postupak }e samo izliv, kako je se lepo pok. Pera Todorovlć Tzrazlo ,,s r d i t » nemoćt'*. Satno bednik. fizičkt i moralno slaba iiidtvIduA. može svoje nc-« raspoložeaije i srdžbtt izru?aY at ' putcuf anonlmnih pretnja. !

*) Za članke pod oviis ne odvovara uredništva

'-^rsoiti