Београдске новине

BEOGRAD, petak 26. aprila 1918.

Izlaze: dne»no u jutro, ponedjeljkom posliia podna.

Pojedlnl brojevh '■‘"'•‘"-rr.iiftln , 12 hetora

ed ■. I kr. 6,ti p* gtjnl od

Ofllasl po cijoniku.

MjeseEna pretplata:

U iMfrad« I • kralnhM U OMirada M U monarhtjl. U Incktranthra

Jrodnlitvo: BEOBRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telafon broj 83. Uprava I prlmanje pretplate Topličin venac bro] 21. Tolofon br. 25. Primaaja oglasa Knau Iflhajla uL broj 31 Telefon bro| 243.

Godlna IV.

Uspjeini nastavak borbi na zapadu.

RATNIIZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera ' r' Kb. Beč, 25, aprila. Na Koriijem Devčiluu Arban I j i o d b i 1 i s m o p o s 1 j e d ii j i h dana dana francuske nap ad e. Na jugozapadu neina ničeg novog. Načelnik glavnog stožcra.

Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Bcrlrn, 25. apriia. Na bojišlu uaLysl propaoje jak protiv napad Francuza protiv vleugeihoeških visova. Francuzi su prctrpili teške gubitke. Mjesue borbe sjeverozapadno od bctb unea, kod Festuberta i obostrano S c a r p e. Južno od S o m m e napali smo fngleze j Francuze kod VlllersB r e t o n n e u x a i južno od tog mjesta. U Ijutim borbama naša pješadijaje sebl prokrčila put kroz gnijezdo neprijateijskih mašinskih pušaka. U iome stt je potpomagali snažno oklopfi! automobili. Zauzeli smo mjesto jfi a n g a r d. oko kog se mnogo borilo. Na zapadnoj obali A v r e prenijeli ?mo naše linije na visine sjeverozapad'no od C a s t e I a. Cijelog dana vršio le neprijatelj protiv napadaje sa svoflm pričuvama, koje stt bile tt svritu potpore sprcmne na bojištu, te se požiirile ttnaprtjed. Krvavo stt slomIjene. N a osvojenom zemljištu traJall su ogorčeni bojevl cijele noći. ^ I š e o d 2000 zarobljenika ostalojeu našim rukama; 4 topa I mnogobrojne raašinske pttške su zaptijenjeue. Sa ostalih bojišta nema nlčeg novog. Prvl zapovjednlk' glavuog stana pl. Ludendorif. ___ Novi kurs rumunjske poiitike. Bliži se svomo riješenju problera najbliže budućnosti Rumunjske. Ova država, koja je svagda i u svakoj prilici naglašavaia, da ne želi da je smafrajti balkanskom državom, ipak }e stalno tražila svo-ju budućnost na Balkanu. Oodinama je Jjuboniorno motrila ida Bugarska, istorijom pozvana najiveća država na Balkanu odveć ne ftjača i da ni u kom slučaju ne bude ?ača ođ Rumunjske. Umjesto đa za kleju vodiilju svoje spoljne politike uzme iskustvo stečeno sa nepravdom, nanesctnom joj od strane Rusije, koja je Rumunjskoj u hne nagrade za pomoć ukazanu za vrijeme najteže situttcije pred Pltvenom, poslije otela Besarabiju pa da svoje težnje za širenjem Jie upravi na jug, več na sjeveroistok, načintla je vlaška kraljevina grješku, ’da iz drugog balkanskog rata izvuče iefUnu ratnu slav u 1 otme tudje pokrap7)dlištak Uskrs u Svajcarskoj. (Dopis sa Zeuevskog lezera.) Profesor i bivši dramatičar hrvntSkog pozorišta dr. Nikola Andrlć boravlo je nedavno o katoličkom Uskrsu ti švajcarskoj, pa ovaj njegov zattimijlv napls prenosimo fz „Narodnih Novina“. Iz Zagreba do Švajcarske sjedio .tam u vagomt potpunih pet dana 1 dvije tioči. Putoivaiije sada naim 1 « otegoćcno, što moramo putovati preko PeŠte 1 Beča, Linza, Salzburga i Innsr brucka, jer Švajcarska danas traži ,,visum“ svoga peštanskoga konzula. I još žtošta drngo traži. što prije nije tražlla: sviedodžbu o fieiporočnom vladainju i službenu potvrdu, da sl materijalno obezbijedjen. Biće nahne, da s® ueutralna državica nakircala nepozvanlm gostima, koji Joj prave neprllikei, a na koncu th još mora i prehranjivati. Dosta to: do granice putovalo nas ie vrlo malo, ponajviše gocpodja, koje su na švajcarsikoj granici iz svojih kov£ega pred cariniko izvjačile po 15 pari cijpela... Udarilo mi je to u oči, s ttm vtse, što ja svaka tražila pismenu potvrdu, da je doišta prenijela toJike clpele. Ali ni jedna nlje tražila potvrdu, da su sve te cipele — stare. Dakako, jer ona ne bi mogla ponijeti kući t«v>

jine. Sada je ovaj rat, lcoji je u toliko pogfcida bio poučan, oslobodio Rumunjsku od političkih zabluda, tt koje su bile zapale njene dosadanje diplomate, pa sada središnje vlasti kaznivšl je po zasluzi za njeno nevjerstvo, vraćaju ovu zemlju opet onoj grupi sila, kojoj mora pripadati po svojim privrednim interesima. Rumunjska ne smije biti ruska pređstraža, pa čak ni u slučaju, kad bi Ruslja simpatiisala sa AustroUgarskotn; u ostalom Rumttnji kao narod romattskog porijclkla neinaju šta tražiti na slavenskom Balkanu. Budućnost Rumunjske samo je i jedino u Besarabiji, pa ako ona sada ostvaruje svoje težnje za tom zcmljom, to je samo dokaz, da se nova vlađa pod razumnom Marghiloimamovom upravom opet vratila jedinoj opravdanoj rutnunjskoj politici. U razgovoru sa bukureštanskim dopisnikom berlinskog lista „Vossische Zeitung“-a Marghilotnan je rekao, da je ogroinna većina rumunjskog naroda potpuno okrcmuJa ledja Bratianovoj po-litici. Rumunjska je likvidirala rat i promijenila je svoje političke direktive. Namjesto ranijeg neprijateljstva prcma središnjim vlastima sada se pojavljuje sasvim nova faza: Današnja Ruinunjska traži tijesnu vezu sa središnjim vlasthna. Put, kojim je sada pošla Marghilomanova vlada zbilja i jeste jedini pravi i prirodni put. Naime, od „srodne po krvi“ Francuske, koja je htjela kumovati namučenim kneževinama Moldavskoj i Vlaškoj, kada su se ome na inicijativu Aleksandra Cuza spojile u jedmu državu ne pokazniući već nl tarla Rnsr ztia kflkvu političku stabilnost, od te jadne Francuske, koja se danas i sama mora boriti za svoju kožti, za svoj dalji opstanak; od te zemljev koja se politički i fizički nalazi na umoru, slabo da se Rumunjska još ma čemu može nadati. Stoga unmi Marghiloman vraća svoju domovinu na put razuma, presjeca jednim zamahom gordiski čvor neprijateljstvo, koje je dosada u krugovima rumunjske inteligemcije vladalo protiv središnjih vlasti i propovijada političku vezu sa njitna. Rumunjski seljak nije nikada pristajao ni uz'koju političku stranku. On je dočekao pobjedioca mirno kao člnjenicu, do koje }e moralo doći 1 još se radovao redu, što ga }e stroga, nepokvarena vojna uprava uvela u bojarskoj zemlji. Marghiloman ima potpuno pravo, kada odlučno tvrdi, da u opšte nema ni govora o nekom nepnijatelj'skom raspofožetaju prema Njemačkoj u Rumunjskoj. Do duše da je to bilo drugojače rarnije, kada je potpiaćena rulja jurila bukureštamskim ulicama i zaiitijevala rat protiv srediŠnjih vlasti. No od toga su vremetia u krugovima trgovaca i iuteligencije uvidjell, u koliikoj su zabludi bili sa svojrn neprijateljstvom. Nužda ili je opet opametila, a Marghiloiman, njiltov sadašnji vodja,

Na pograničnoj švajcarskoj stanir cl pozdravili smo jedan naikićemL vlak Crvejtoga Krsta, kojim su se vraćaJi naši invalldi. U Feldkirchu, ma austrijskoj strani, več ih je u ramu zoru čekala volnička glazba sa silnlm časnicima I generalima, koji su se našint vozcwn dovezli iz Innsbrucka. Dok su u Bucltsu moji bečki suputnici lakomo gutali pravu kavu I pravo mlijeko s pravini šećerom, ja sam mijenjao naš novac u švajcarskf I kupovao najnovije francuske no'vine, da vldim, što novo na ratištu. Bila je upravo velika subota, a posljedinji pariski Iistovi nosili su datum od utorka, dne 26, marta. Dakle dva dana tea prvog bombardememta. Ulivatio sam ,,Le .journal“ s vellkim pismenima „Paris bombardć“. Udaril'O mi je u oči, da su uz sdm natpis lista, s jedne i druge strane, stavljene meke ročenice, koje u čtiri retka bilježntu najglavnije novosll. OvaJ je roj irnao frazu: ,,Nos artilleurs sont en train de leur rendre la monnaie de leuir ptčce“. Dakle: Francuskt će topnici vratiti Nijemoima milo za đrago. To je naime framcu'Skom čitaocu imala biti utjeha i olakšica, da sladje može progutati pilulu. koju mu Je ovaj broj lista davao. Medjutim, sdm Članak, kodt opisuje impresijc prvoga bombardieanentai, napisan je tako šaljivim tonom, da se čitu kao ekskvteitam đokumenat za do-

ukazao im je pravi put, pa damas Rutnunjska ide u susret biagodetima kulturnog nizvitka, koji može doći samo sa zapađa, od srcdkšnjili vlasti. Marghiloman nije se lakomlsieno primio predSjedništva mimistarstva. Prije no što se primlo dužnosti, on je postavio uslove, kojim je stvorio žeIjezmu podlogti svojoj vladi, a ti su mu uslovl i usvojeni. On sada inirno gleda u buđučnost i ina šta ona domijela zemljl, Rumunjska se pomirila sa sadašnjitn položajem, koji isključuje svalci njem uticaj pri budućem razvoju stvari na Balkamt, A karakter čovjeka, koji se danas itaiazi na čelu vlade, jamči za to, da će Runnmjska I dalje ustrajati na ovome putu.

Sa Balkana GRĆKA. Bugarska štampa o učešću Grčke u raiu. Grčki glavni .zapovjednik D a n J1 i s dao je nedavno neke izjave, iz kojih se Viidi, da se Grčka sprema za napad na maćeđonskom frontu. I doista je zarobljavanjem mnogih vojnika utvrdjeno, da se u jednom engleskom frontnom odsjeku u Maćedonijl nalaze i grčke čete. Kako sad „V o j n t I z v e s 11 a“ saznaje, thne je mostalo bespredmetno pitanje, da U se Bugarska nalazi u ratu s Grčkom. Grčka utazl u rat u jednom trenutku, u kome se sporaztunne sile nalaze pred siomo n, time ona pruža sporazumnim silama mogućnost, da sa svoilm četnim Hli, 'avims u Maćednnjil mogu slobodno raspolagati, jer ih rnogu zamjeniti kraljevska grčka 6dte. Prema tome je Grčka postala opšta opasnost za četvorni savez, koja se mor a savla : dat 1. ' „Dnevni'k” pišet Neka bi pojava cijele grčke vojske na niadedonskom frontu hnala samo svrhu, da osigura odbranu, ona je ipalc jedna činjenica, koja izazlva potrebu da se p r etresu đosadanji odnosi četvornog saveza prema Grčkoj. Mi se protiv toga moramo braniti, i ako carigradski grčki list ,.Patris“ hoće d ( a nas uvjeri, d'a grčld narod i grčka vojska nisu jedino i isto i da se grčki narod ne slaže s Venizelosom. ,,P r e p o r e c“ izjavijuje, da odlikovanje kralja Aleksandra od strane Engleske i Francuske imade simbolični značaj. Ono dokazuje, da politika sporazumnih sila triumfuje u Grčkoj. Nama Bugarima takve objave iiisu potrebne, da bi nas uvjerile. da se nalaizimo u ratu s Grčkom. Naši se vojnici nalaze prema grčkim vojniciina, čiji broj svakog dana biva veći i 6iji se napadt množe. Nas u ovom ratu razdvaja od Grka prolivena krv.

znavanJe francuske narodme psilte. Dr-. žim, da će i hrvatske čitaooei zanimati. „Juče ujutro — veli — imao je Paris jednu ratnu premijeru: uzbunu s bubnjevlma. Bilo je naime odredjeno, dai će se posebnlm načinotn objaviti, ako na Parls stanu udaratl bombe I tanad, koji ne padaju s aeroplana. A to su imaJI da izvrše gradskl redarstvenici, koji će udarlti u bubnjeve, fiim padne prvo topovsko tane iz veililke daljine. Paris }e očekivao s nestrplji'vnšću ovaj novi „sipectacle'*. Ckl pr\ r oga osvita }er Parižanl te noći nisu tnnogo spavall, bttdući da je slrena svirala vefi od jednoga sata ]>o ponočl — poskakaše svl iz kreveta, da prisustvnju bttbnjarslcoj u-zbuni. No mora-li su dugo čekati, jer je tek pet minuta prije 7 sati pao prvl metak. II fut accuellli avec joie. Veselo je đočekan!... O-nda svi sLdjoše da gledaju, kako redarstvenici bubnjajn! No tek tza detonacije trećega metka zafiuje se tt ulicama neka bizaroa; buka. Svi su ofiekivaii ejiierglfimi, burnu, revoluclonarnu, makar i tragifimj lomnjavu — kad al zafiuše bijedno 1 plašljivo klepetanje, koje medju divljacima možda prati danse dtt ventre tlf landango... Naši su redarstvenicl doduše krasnl Uudl, flll se većina od njih ne razumije u bubnjanJe. Ob}esill su im bubnjeve preko ramena, a u ntke dail bar trlllce i rekll: ..HaJde. sada Idite l obia-

Najnovije vijesti širom svijeta. Krvav poraz Amcričana kod Moseie. O krvavom porazu Američana na brožuljcima kod Mosele javUaju ,,V o s s i s c h e Z e 11 u n g“ u svome izvještaju iz Berlina od 24. o. inj.: Ame,ričani su so ponovo uvjerili, da je ratovanje na zapadnom frontu sa svim nešto- drugo, nego što su oni očekivali. Oni su kod Seichepreya, u jednom odšjeku, koji su itn saveznLci upravo s toga povjerili, što se tu jedan od oba protivnilka od drugoga još pri Ipofietnim pripremama u ]>olož'ajtma može raspoznati, postali žrtva potpunog iznenadjenja. Kratka priprema učestanom vatrom njihove ie živce jako poremetila, tako, da je njomački na-pad u širini od 2 i pol i dubini od 1 km. bio izveden s neznatnim gubicima. U borbi prsa u prsa amerifiki boksari pokazali sti se sa svim ncsposobni za borbti 3 njemačkim oprobanim ljudima. Krvaivi gubici Američana, koji su nevješto vodjenl, još su se više povećali, kad su preglednim pubcan liitno pridolazefie nezervne kolone upale tt sred njemačke snažne vatre, te s t-oga nisu mogle ni ući u borbu. S večerh prije no što su se tijemačke čete, sa zarobljenlh 183 vojnika, 5 časnika i zaplijenjenih 25 mašinsklh pušaka, vratile u svoje polazne položaje, Amerifiani su napunili svoje pripremne položaje s oetania radi protlv napada. Prije nego što Je on mogao i otpofieti, pripremne je položaje porušiia ubrzana topovska vatra, te je CIO fSllC'Cl tiapaaa oio vriu urzau. m vavi poraz Američana, koji su tu prvi put blli ti večoj borbi na evropskom zendiištu. Njemafika štampa o Jetafikom jttnakti Richthofeiiii. Povodoitt vijesti o smrti Ietača kapetana baruna Richthofena cijela njeinačka štarnpa, kako se iz Berlina javlja, daje izraze svoje duboke žalosti. Posiije smrti Boelkea, Richthofen senalazio na. čelu njemafikih letača. On je u početku proijetnje ofenzive postizavao sjajne uspjehe i izvojevao je 30. marta svoju 69. i 70. vazdušnu pobjeđu. Mladji mu brat Lothar, kojt je tako isto letač, izvojevao Je dotle 29 vaizdiušnih pobjeda. Oba brata zajedno dakle 100 vazdušnih pobjeda. Richthofenovo napredovanje u njemačkof vojscl je bilo vanredno. Dobivši u novembru 1912. časnifiki fiin, on je vefi 22. februara 1917 bio natporučnlk, a 4. augusta 1917. je dobio kapetansld čin, što u niLrno doba može dobiti sposoban časnik tek poslije 13 godhia. Prcgovorl izntcdjti Švajcarsko I Njemačke o slobodnom propustu dovoza iz Amerikc. Prema izvještaju ,,B a s e 1 e r N a c h r i c h t e n“ od 24. o. mj. tamo

vite uzbitnu zbog bombardetnenta, Lupajtc po jnagarečoj koži, kako znate‘‘.., Paris se još nl'kada ni}e toliko veselio od pofietka rata. Derani su skakutali oko policajaca, koji su sc mrgodili, Jer su i sami osjećali, kako su smiješni u svom novom posht. Napokon se povratiše u svoje postaje, izjavljujući, da se više ne oe davati na ovakove giuiposti. Krasni naši redarstvenici nisu bili sa sobom nikako zadovoljni. Pas'žani su se dalje veselili i smijali, a kad je pet minuta prije podne posebniut znakom obja\ljeno, da je „parada'* gotova, prestali su s« smijati I veseliti. Sutradan je predsjednik municipalnog vijeća Adrien Mithouard sazvao gradske cee i inkratko Lm saopštio. da je posjetlo sve žrtve l javio Itn, da je „iranle,ni“ Paris s lednodušnom odlukom podvostručlo svoj svakidašnjl rad. lako je bilo. vell, pojedinaca, koji su se posakrivalt u podrumlma, izašll su doskoro i ont 1 nastavlli normalni život. Domaćice su pošle u ctikvu, jer je bila Cvjetnica. pa je svaka litiela đa ponese kući blagoslovene ,,macice“. Teik neknliko dana kasnije, kađ su bije i dvije crkve poigodjene, i kad je u njima palo na stotine uskršnjlh poitodnika (poglnuo je f ŠvajcaTski dfplomat StrSchlln sa ženom), razabrao sam u francuskim listpvtma, đa se stvar počela shvaćati s dovoljnom ozbfljnošcu ! sa strepniom.

su okončattil prcgovori izmedju Svaj'* carske i Njemačke o slobodnom pro« pustu dovoza Iz Amerike. Sporazum je ppstignut na osnovl, da brodovi pod zastavom njemačkih neprijatelja budu obilježenl s natpisom „Švajcarska“ 1 sa švajcarskoin zastavom pored neprl# jateiljske zastavev da hi na taj načiđ tnogll đobftl propust kroz zabranjenfc zontt. Francuske i engleske čete na zapaditim planinsklm odsjecima talijanskog frotita. Prema najnovUim izvještajima* lcako pišu ,,N. Z ti r i c h e r Z e i t u n g“, nalaze se neka odjelenja francuskili I englcskih četa na zapadnlm pianinskiin odsjecima talijanskog fronta. Bukureštansko sveučllištc. Pošto je već prošle godlue otvorea medicinski fakultet na bukureškotn sveučilištu, to su 24. o. mj., kako sc ia Bukurešta javlja, otvoreni na tamošnjem sveučilištu fa'kulteti za prirodne nauke, literarmi, filozofiju i bogoslovlje, Silni deffcit boljševičke vlade. Rcuterova vU'est iz PetrOgrada od 24. o. tnj. javlja, da predračun državnih' lzdataka boljševičke vlade za prvo polugodište 1918. iznosi 24 i po milijarde rubalja. Financijskl komesar j© u svom vrlo pesimlstlčkom govoru izjavlo, da se ta svota ne tnože pokriti. Te ogromne svote prolaze kroz ruke mjesnih sovjeta, ali nik'o ne zna na šta se one troše. t Barun Guillaiime. Iz Mentone javljaju, da je tam« 24. o. in.f. umro barun G u i 11 a u m e, nekadašnjj belgijski poslanik u Parisii. Razočaranost u Francuskoj zbog izo* stajanja atnetičke pomoći. Pouzdani švajcarski putnici izvještavaju iž Borđeauxa': Razočaranle raste, što AmertčanLma još tivijek ne ispadaju za rukom iole veći transporti vojske za Francusku. FranCltČ>Kl MU.^UVl Ilitcrt-V, d a uj OTU uuiv: o podmornice toliko ugrožavaju sLguniost transportnih brodova, da amerlčka v 1 a s t i m o r a j u b 111 j a k o o b az r i v e. Akcija protiv Lloyd Georgea ti Engieskoj. Uvodui člauak ,,Morningposta‘‘ Izi raž-ava svoja živahno nepovfaranjo profiv vojilo uprave i traii pronijenu šistoma u okviru vlade. Ako Engkska lioća da poiii. iedi, onda niora nastati promjena u vladj, Toš \nše Je potrobna proaipna u osdbi minislra predsjednika, jor je njegov sadašnjj Bistem pogiješan. Izborl u Danskoj. — Osigurana daljft neutralnost. Na izborima za danski parkmenat pobiiedila je dosadašnja vladina štranka sa l 2 glasa proliv 67 giasova opožfcijdTitnie je osigurano daljo postojai nj'e heutralno raspoloženog ri dikalno soci jalističkog m/ni»tarstva Zaltle*. Ovom prilikom stX prvi put. nzole i ženo ak+ivnog i pa3iv. nog udjela u izborimo, pa izabrano i poviše žena Za pošlaniko.

Na jednoj ilustraciji vidio sam najnrgodjcnog svetog Petra, koji s nebe* sklrn kLiučeviina prima jednog malog ministrania, koji mu javlja, da je i ou tom prilikom usmrčen. Sain Uslcrs proveo sain na visini ođ 1900 metara, u srcu kantona Graubiindena. Krv mi je udarlla na nos, a i teško sam disao. Ovolike vis.ine nisu za ijud« „doUane 1 *, pogotovo „usred zime“ i snijega, koji se s\mda uz utre-< nike d.iže do trl metra visine. Ali po rebrima visokog gorja razabirale su se dogledima sitne točkioa pojsdinih skijaških skupina, koje su veselo odmicala u nebotično visine. Tragovi njihoviii sklizaijaka vUugali su se iskidanont crtom po oigromnoj sniježnoj ploštini, Drugl i treći dan Uskrsa prosiedi« sam opeit u vagonu. Drugoga dana odvezao sam se do Ziiricba, a trećega oko cijde sjeverne, zapadne i južne strane Švajcarsike, preko Berna, Friboui'ga 1 Lausanne do dlvne švajcarske Riviere, Montreuxa i Territeta. Na lijevoj stranl gledao sam velicajni Deni du Mldi, a na desno], u vedrom prolietnom jutiru, šiljatu glavicu Mont Blanca. Moram priznati. da ml se du\ Ša ispunjavala neobifinlm osjećaujinia slušajući zvok crkvenih zvona sa zvo« nSra pograničnog francuskog seoca Bouvereta i gledajući na drugoj obalf francusJ<a sela l gradove, kojl su se Jasno razabirali preko Ženevškog jezera Koliko outa sam Ih se za mirnlh'