Београдске новине

Broj 119-

Subota

^EOGRADSKE NOVINB

Etraaa 3,

a Hnrodne dobrotuorne p ređstnue n USKRŠNJI PROGRAM: J ■ 1. 3an nedjelja 5. maja ti 4 sata po podne „Ivkova slava“

u 8 sati uveče Sudermann: ,,Časf“ 2. dan ponedjeljak 6. maja u 4 sata po podne Sudermann: ,,Cast“ ^ ii 3 o ii 8 sati uveče „Ivkova slava“. Ulaznice u knjižarama: ,,Jugoistok“ i ,,Napredak“ i na pozor. blagajni. ČIST PR4HOD DOMAČOi I RATNOJ SIROTINJI Vijesti iz unutrašnjosti i Razne vijesti Život na tudj račun. JavljaHi nam iz Užica: Još 2.J. marta o. g. ukradjeno je ovdasnjcm fufundižiji, Vlaiku Suljagiću, 7800 kruna. l.opov sc bfo uvu'kao kroz prozor pre/na dvorištu i ušavši u sobu, otvorio silom fijoku od stola, gdje je sixmienuti furundžiia čuvao svoju gotovtnu. ,Posiije izvršene kradje pobjegao je lopov u Požegu. Poslije povedene istirage dotznalo sc. da je ftirundžiju pokrao jedaat Užitanin. Kosta Nikačević, čovjek od 32 godin’c. Pri hapšenju ie najveći dio nmca nadjen kod njega. Ovaj lopov bio jc još od 1914. godine intemiran u Ugar. skoi. odakle je pobiegao, tc se cijelo vrijenie povlačio »eprepoznat u okoJlni Užica. Kod lopova 5>u nadjena 3 ziatmka po K 20.—, 1 napoleon i 1 polu-napoJeon. On kaže da je ovo zlato kupio_od tiepoznatih Ijudi. i to K 30.— za K 155.a onaj ix)lu-uapoleon za K 75.— Dalje je iinao uzase 75 dinara u srebru, 7 novČanica od po K 100.—, 10 novčanica od po K 50.—, 4 novčanice od po K 20—, 12 novčanica od poK 10.— i najposlije 9 dvokruttaša. svega K 4525.— u novčanicama. . . - I Pri daljoj ist/razi je kazao, da je jos j ukrao 6—700 kruna u srebru, no taj no> j yac da je, vezen u điačić. dao na ču- i 'vanje požeškom prodavcu kave. Iliii Jovanoviću. Ovaj Je ncvac odista i na- i ajeu. Osim svega toga kupio je Uži- i ftanki, Radojki Sarić, s kojoiri je dva j 'dana lumpovao. par cipela za K 170— j ’( najposliie je đao Užičaninu Krsti Vu- ; jjoviću, K 2000.— za nabavku putne k- ; gitiirtacije, što mu naravno nije pošlo za j niikom. Ostali novac izdao je po kavanama za lumpovanie i kocku. Nakuadno se doznalo, da je ovaj j kipov imao i druga po zanatu, nekog l iVlasiimira Lučića. iz Mošiča, kosjeričkog sreza. Ova dva đdbra drnga strpani su i! okružni zatvor.

Kradie. Noću izmedju 10. i 11. apriki <>. g. ukradeno je Todori Komatina, u Zivalici, sopoćanski srez, 22 ovoe, 14 jaganjaca, 2 koze i 2 jareta. Zri lopovima se tr ag a 14. aprila o. g. pošli su Aiija Duljevič, seljak, iiz Bujića, opštine stilarske, sa sinom Hasknom, zatim seljak. Balitijar Duljević sa svojint sinom, kolima u Đraševiće. Na putu izmedju Rogatca i Prisoja zadhža ih Haki Aljović iz Kajmešnice sa još 4 d'ruga, u namjeri, da im oune volove, upregnute u kola. Seljaci se pcčeše braniti, pri čem Aliia Duljevič jednom od napadača ote re.volver, a na to se ovi razbjegoše. Istraga je u toku.

u dućauu rasproda se javnom dražbom. Udovica je ćupala kosu od zdvojnosti. Ptroklinjaia je onaj čas, kad se je Kpoznaia sa Stevom. Odje jo' bila ntoia pamet? pitala se. Kud satn jadna tnislila, kad sam uzela ovog lolu. toga bečara za inuža? Dok je ovako zdvajala, sjetiia bi se ujedno prvogta svoga poznanstva sa Stevoni, kako joj je stisnuo „diražesnu“ rnčicti i s-latko gledao u njeziue „andjeoske" oči. Od togia pogleda počelo joi se odmali ođ miline vrtjeti u giavi. Jednim ju je pogledom očarao i ona je bila ,,njegova“. Od toga dana inisiila je ona na niega i uzdisaia za Jijim, kao kakova mlada djevojčioa. A 'eto do ćega ie sada došlo! Nestalo je slatkoga supruga, a tnjesto mile vrtogfavice, stište ju nešto gorko u grhi, i suze žalosti i očaja vrcaju niz lice... ,Ob, ja stara budala! govori sada ona, dala sam zanijeti u zaborav medenim riječinu jednog probisvijeta, od jednog nakindtjurenog prazttova, dala sam s e za nos povučil ... No osirn udovice nastratiao je još jedan dražesni leptirčić, koji je veselo oblijetavao sve plesne đvorane grada. Ovaj leptirčič opržio je ljuto svoja miadenačka luda krila. iza Stevinoga bijega počelo se je saputati po gradu: Kod gospodjice 'Jovanke ima nešto novo! čospojicl nolazi u pohode roda-'... Tako se šaputaio u gradu po sokacima, trgu i zakutnim čoškovima. I skoro je izbila jstina na javu. Jovanka je rodila dijete bez oca, dijete kojemu ć& uvijek ostati u velo utisnut žig majčine sramote. Siromašaia djevojka, sirotno dilete! Ne nahacujmo se na njih blatom! ie naš život takav, da nije zamjerc Jovanci, Soflji iH Andjellnl. ako se w>sk)lznu.

0 topu, koji puca na 120 km. daljine. Avgusta mjeseca 1914. mužari od 42 cm razmrskaše u komade tvrdjave, za koje se do onda mislilo da su modenie i da se ne mogu osvojiti. Od toga je časa otpočclo novo doba za izgradnju tvrdjava. Dan 31. marta 1918. donio je novo tehničko čuđo: top, koji se tneće na 120 km daljine. Tim je otipočela nova era u povijesti konstrukcije topova, koja će biti od tnnogo veće i odlučnije znamenitosii za rat, a možda i za nrir, nego mužar ođ 42 cm. Kad se već jednom bjelodano utvrdi, da je moguče graditi takove tehničke grdobe, tad' će svaka zaraćena država moći da napravi sehi o'nakoviii topova. Dakako, ti ćc orijašf biti izuzeci u artiljerističkoj opremi: oni su skupi i teški, a po svoj prilici ne mogu da izmetnu več odredjeni broj liitaca. Aii mi ćeimo poslije dokazati, da se država može jako okoristiti, ako Lma nekoiiko takovih topova, koje može da sinjesti na važna rajesta. Uzrnimo tt. pr., da će poslij« rata granica toodju Njemačkom i Francuskom o»tati isto kao i prije rata i uznflmo za tim, da obje države imaju 100 takovih orijaških topova. Francuzi bi rnogli sa vo. gesVo granico džati pođ evojim' topovima čitavu dolinu Rajne jnžno od pravca jRastatt—Hagenau i sipati vatru na svo važne tvTdjave u njoj — medju tira'a i na Strassburg —« zatim na gradove, žeIjezničko čvorove, željeziiičke pruge i rajnske inostove. S dnige 'bi strane ojkt Nijemci mogli sa svoje vogeske granic« lako dostići topovima francuske tvrdjave Nancy, TouT, Epinal i Bclfort. Franeuz'i bi mogli sa verduuslrih visova gadjati na donju saarsku liniju, gdjeno je i građ Trier, a sa visova istočno od Verdu na mogli bi pod vatni uzeti čitavu saarsku liniju. Medju Metaora' i Verdunora nema m 50 km, pa bi obje tvrdj;: vc- mogie udobno pucati jedna na drugu. Citav bi lotrinški induštrjjski centrum bio izložon vatn ’francuskib topova. 'Njjemčl bi opet raogli lako dosfići maasku liniju sa sviui važnirtt »atvrdama j pucati dapače još i do na 50 lcm iza: nje. Kad bi Beigija ostala ,,ueuLraLn:i‘‘, kuo 1 prije rata, ili kađ bi đopala sporazumnib šaka, tad bi njezini topovi orijaši mogli ša tvrdjave Lutticb doseći možda do Bonna, Kolna i Diisseldorfa. Sa gra nice jugozapadno od Aacbeiia mog!o bi &e pucati čak sve do Duisburga i Essena, p sa sjeveroisfočne beigijske granice sve do Wesela, Duisburga, Essena i Bocbuma, van ako ne bi holanđska vlada smatrat a povrjeđom neutralnostj, što topovško tane pnolazi u važdubu nad nj ziidin Zemljišlem. Ovdje ne t.reba istaknuti, šlo bi to zapravo značilo, kad bi so pucalo na pomenufce njc-mačke gradove onako, kao što sada Nijemci pucajrr na Paris. f pitanje fiandrijske obalo izbija sa da u sasvim drugom svjetlu. Nekoliko topova orijaša u okolici Ostendo mogu đa drže pod vatrora engleske gradove Margate, Dov'er, Folkestone i francuske tvrdjave (alais i Bonlogn«-. Svo su to najglavnije tafck« na najglavnijini mjes-timp u Kaualu. Onaj glasovili tunel, koji se ima izgra'dili, ne bi nikako siri'.o da on'djo svrši iii bi trebalo prcmjestiti rtjcgov izlaz gdjegod daleko u nutamjosli zemlj«. Sto se tiče austrijsko-talijanske granice, mogle bi austrijske topdžije sa južnog Tirdla držati pod vatrom najveći dio Sjeverno lalijansk« duboke doline, koja leži iztne'iju sjevernog Rije’a rijeke Pada i Jadranskim morem, pa bi po evoj priii ci mogli pucati i na Milan. Naprotiv, Talijani bi bili u mnogo gorem položaju, što se tiče šjevera: onr bi moraJi pucati u brda. Ab bi se zato mojpi osvetiti nn jstoku i siputi vatru na liniju CelovacLjubljana—Senjska Rijeka. Ža 'bomb’ar'diranje Trsta no bi trebali da pucaju mnogo daloko: „satuo' 1 50 km. ,,S. I,." DŽINOVSKI HOTELI, 1 roškovi za uredjenje i nameštaj američkih džmov ,, skih hotela, što ih većinom podižu mibjarderi, sasvim su ogromni. Samo namieštaj za spavaće sobe u „Hatel Sen Redziju" koštao je 2,750.000 kruna. Nameštaj novog „Placa HoteIa“ progutao je pet milijuna. Na uredjenje kujne u tome hotelu izdato je milijun kruna. Svi veliki hoteli imaju sada radionioe za sve žanatlije, črja je usluga staltio potrebna radi održavanja i obnavljanja dekoracija i nameštaja. Platno se kupuje u ogromnim kollčinama u koinadu pa se u samom hoteiu prave zastirači za stolove, posteljski caršavi i t. d. U rad-ionici za te poslove nalaze se ženske, koje su u stanju da ćHvno oprave l najftnUe čfpkane zavese.

Svaki hotel ima svoju vlastitu štampariju, u kojoj se štampaju jelovnici, programi koncerta, što se priredjuju u hotelu i t. d. Zatim tu Ima radionica, u kojoj radnici posrebruju kašike, noževe i viljuške, ^ia postoji čak i jedan stakSarski radnik k'oji ponovo šlifuje oštećene ivice od čaša. Jedan hotel u Ne\v-Yorku, koji ima santo 700 soba, plaća svake nedjeIje 85.000 kruna na ime plate svoiim službenicima. Drugi jedan hotel piaća 350.000 kruna godišnje za muziku, koja svira za vreme ručka i večere, a 200.000 kruna izdaje svake godine za novo porculansko posudje. U takvim hotelima ima sa osobitim ukusom nameštenih sobica, gde j četiri đame po podne mogu igrati kaj rata; tu ima sala i soba za sve moi guće veće i manje društvene zabave 1 i svečanosti do ogroinnilt baflskih sala, za koje se piaća 1500 kruna od jedne noći. A ta sala može se za jedan čas petvoriti u koinpletno uredjeno malo pozorište. U svakom hotelu ima 50 do 60 pijanina. Često uveče svira u raznim salama je-ditog takvog hotela po 12 do 15 muzičkih kapela. Ali ni jedam ton ne dopire iz tak\ ! e sale u drugu koju prostoriju hotela, debeli tepisi ugušuju svaki šum od koračaja, sva vrata su udešema tako. da se nečujno otvaraju j i zatvaraju. M—. ĆUDAN RAZVOD. Dugo su gos-podin i gospodja Arup u Ćikagu čekali na sudski razvod svoga braka. Presuda za razvod, koja se u Americi vrlo brzo donosi, u ovom slučaju je toliko bila zadocnila zato, što ni jeđno od supružnika nije htclo da drugome ostavi kuću, koja jc* biia zajednička svojina. ' Oko svoje troje dece u dobu od dve do osam godina nisu se dugo prepiraii. Mati je polagaia pravo na sve troje. a otac ili je ostavio bez pogovora. Ali kuću nije hteo da joj da. jer su se u njoj nalazile njegove kancelarije, pa se bojao da promenom lokala nie pretrpi štetu u poslu. Ovaj razlog bio je dovoljno važan, da ga sudija usvoji. Medjutim sudiji se čini$o opet nepravo, da dražesiiu mladu ženu s njenont decom istera i-z kuće, koja joj je već toliko godina prestavljala domaće ognjište. Kako su i muŽ i žena izjavili, da nemaju nameru više stupati u brak, to sudija, koji se bio veoma zainteresovao za ovaj sluČaj, dodje na misao. da sporni predmet podeli. On razmotri kuću i svojeručno napravi plan za promemi unutrašnjeg rasix>reda, koja je razvedemiii) supruzima omogućaVala, da stanuju jedno pored dmgog, a da se ne moraju_ susresti. Ali je najčudnovatije kod ovoga čuđnovatoga razvoda, da s«e žena morala obvezati, da će kao naknadu za izdržvanjc, koje joj muž daje, i daije se starati za njegovu negu i hranu. Pošto su sva vrata izmedju stana njegovog i ženinog zazid-ana te je on u svoje o«djelenje ulazio kroz svoju kancelariju a ona kroz glavni ulaz, to je za sprovodjcnje hrane morala biti napravljena jedna dizalica, na koju je žena u odredjeno vr-eme spuštala hranu svome bivšem. mužu u njegovu sobu. Ža čišćenje njegovih soba morala je biti uzeta naročita služavka, ali što se ticalo rublja njegovog, o tome je ipak morala voditi računa njegova bivša žiena. Zato je za rublje bio napravljen izmedju zida, što im je razdvojio stanove, jedan „šuber", tako mali, da se kroz njega čovek ni u kom slučaju nia'e rnogao provući, t«i je kro-z taj šuber prolazilo Čisto i prfjavo rublje muževljevo. Svakako je ovo ..najanierikattskije", ali ie cela celćata istina, M.

4. maja 1918.

S NEPJiUA CftRA I KRALJA KARLA iVEČE RICHARDA (DAAHERAŠ

7. mnja o. g. u y 2 9 sati uveče.

Miesna ctnpna menaža-Terazile 25. &

Ulaznice za oficire, činovnike i njihove rodjake mogu se dobiti u gg časničkoj menaži br. I., a za gradjane u knjižari .Jugo-Istok“. Postarejte se blagovremeno za ulaznice

Hetflgllp m I Krclln Kmli Vrtno »U 3. ma|a 1919. car. i kr. auto-grupe u Beogradu ~=~~ u parku Konaka. $=== Raspored: Ulaz u 3 sata poslije podne. 3— 4 sata promenadni koncer8t garnizonske glazbe, 4 — 5 sati lombola, 5 sati razdioba nagrada kod natjecanja u ljepoti. .5—7 sati boj konfetima i koriandolima, Uspinjanje zračnih balona; hranjenje svih grabežljivaca inenažerije. 7— 8 sati stanka za osvježenje. 8— 8 l | 9 sati vatromet. — 10 sati predstave na svim pozornicama. 10 sati jedenje guljaša u ugarskoj gostionicl Poslije 10 sati zabava kod grincinskih originainih kvarteta, u ugarskoj gostioni kraj clganske glazbe i t. d. Ulaznlcc se u ogranlćeaoj injeii uz cljcnu od 3 K mogu dobltl u svim časničkim menažama u Beogradu, u kancel. dlrekcije MOOJS u časnlčko] I člnovnlčkoj kaslnl I u zapov|ednl$tv u 'anto-ffrnpe u Konaku. 1)61

P a b i r c i KOLIKO LJUDl OD MILIJUNA DECE POŽIVE DO STAROSTI. Na OTO pibmje daje engleska aanilarna statistika interesaatan. ođgovor. Od milijuna dece u Engleskoj umire u prvib pet godina oko jedne fcćtvrtino, t. j. 250 hiljađa dece, od, kojih 80.000 kao žrtve od. stradanja mozga i pluća; 22.000 propada od liolesii želuca i disenterije; 17 hiljada od šarlaba, 14.000 od zapaljenja jplu.ća i 11.000 od bogmjo. Od 10—15 godin.i tuberkuloza mnogo satire, naročito ženske. Ludilo i samoubislvo takodjer po činju u ovoj eposi đa igraju svoju žalosnu ulogu u borbi za opstanak. IJ 45-oj godini prvobitni mibjun srnanji se na poJpvinu, a u toku naređnih 25 godina spadne na 309.000. Do 75 god’.m doživi od milijiraa samo 147.000 Ijudi. Tkačka radinost kod balkanskih Slovena. Tkačku vještinu đonijeli sit S!oveni na Balkan, jer historik Prisk, izaslanik u 4. stolječu, opisujuči Jijepo svoc’ put, prevozeći se prdco donjeg Dunava, ve-li: „Kada smo d-ošli ka obali donjega Duitava prevezli nas varvari — Sloveni — na drugu stranu. Mi iprodužili tamo ptitovanje i prolazili pored drvenih kuća tih ljudi i tu zatekoismo žene sjeideči pred kućama, koje su vezJie kancem šarene boje u .fino piatno.“ Daklem po tom za nas dragocjeiiom Priskovom iskazu znaimo da su stare Slovenke preie, sukale, tkale i usli-jed togh krojiie, vezle i šiie. Nemaano za sada napisano djelo o istoriji domaće radinosti ni o istoriji niarodne nošnje. Sto je do sada napiI sano. samo je ulcratko spomenuto i j raslureno u raznim spisima. Veoma slcromni, ako ne ništavni, jesu arhaj ijski o'staci tkiva slučajno nadjeni u ; slovenskim prehriščanskini grobovij ma. Nemože se odrediti način rada, I tako je d'otično tkivo bilo sasušeno i IstruSiio. Arheologija nas može, ali I samo donekle pouoiti o mirodnoj nošnji starih Siovena a nikako o tome, kako se ta nošnja i gradila. Moramo ! dakle preći u obiast jezikoslovnu, da ] tamo potražimo ono, što nain u stvarnom obliku nedostaje. Znamo da su Srbi, Hrvati i Bugari, kao grane mnogobrojnog naroda Slovenskog, imali a imaju i do danas istovjetne nazive za izvjesne radove i d'ijelove narodne liošnje. Pošto su ti nazivi domaći a ne sa stranei unijeti, to je onda dosljedno i dotična domaća radiiuost samonikla. Stari Sioveni cd paintivijeka znaju za laai, konopije, vunu, z-naju za platno, j subao, piTst, (iplasto), znali presti, tkati, ! sukati, vezti, krojiti I Šiti. Imali su j sprave za tkanje — razboj ili stan, preslicu, vreteno, motovfio i t. d. Po tOme sudimo da su stare Slovenke već onda 'kad su bile još u praotadžbini zajedno imale svoju domaću radiinost, svoju zajedničku ornamemiku i nošmju. Osim domaćili naziva nailaj zimo i na sa strane primljene kao: košuija od romanskog „casula" namjesto skut ili rubača. Pokrivka giave je klobuk', tatarskog porijekla: ,,kaJabak“, arapska riječ „džubba" je osnova riječi za raznovrsno odijeio n. pr. župan, džube. zubun i t. d. Isto tako je tudjeg porijekla šuba iii šubara. Evropljani neslovenski zuali su opet za tkiva iskijučivo slovenska n. pr.: phalta, phaJtea — sciavuie plast kroje sBovenskog od debelog sukna ili pusti. Slovenska „suk'ne" „suk'nja" Kaljiina gomja kođ muškiiija i ženskinja nošena, prešia je i na : sjever i zapad pod irnenom sukenšja. To je Iialjina poduža, borasta sa širokim rukavima, fla prsima rasječena sa zaponoima ipojasem. A da su nmoge dijelove s!ovenske nošnje prisvojili nijc čudo kad je slovenska suknja pulovala čak u Frajicusku, Englesku i Španiju! Modju najstarije pisce o slovenskini kultumim odnosSnu ostavio nam je španski Arab Al-Bekir, umro god. 1094. po opisu ibrahiina Ibn Jakuba„ koji je oko 965. godine, daklem u desetom stoljeću, putovao po Evropi i po zemljama Slovenima nastanjenima, da se na trgovhna slovenskih' gradova prodavalo pored razne skupocjene kože za postave i tanke vezne mairame, fino platno, sukno i skupocjene i proste halijime od pilsti, sukna, kadive i sviile. • On opisuje, navodećf razne predmete izložene na prodaju i zanate, koji te stvari izradjuju. Razumije se, da nijc tkivo za odijelo u staro vrijeime biio raznobojno, već prosto bijelo, sivo lli cmo, prema boji uzete nebojene, prirodne vune. konopljanog IH lanenog vlaktta.

JCI 4

To vidimo još danas kod našili sdjana, koji izvjesnu vrstu sukna ,,šer, šerina" zovu. To grubo sukmo sive boje domaćeg je porijekla. SeIjainke naše tkaju sukno jedan aršm široko; tkane trube sukna nose u vaIjavicu da se uvalja. Tek tako uvaljano sukno se kroji i šije gajtanom uresi. ^ (NastaTiće se.) Poslijednje brzojavne vijesti Njemaćki večernji izvještaj < Kb. Berlin, 3. maja. VVoIffov ured javlja: U južnoj | Finsko.i potukli smo do uništenja ner prijateija u petodnevnoj bitci kod Lahtia | Tevastehusa i zadobili smo 20.000 zaroblienlka. Sa ostaiih ratnlh poprišta nema ničeg novog. Izvještaj bugarskog glavnog stožera Bba. Sofija, 3. maja. Mnćedonski front: Sjeverno od Bitolja bila je nepri.iateijska artiljerijska djelatiiosl vremena na vrijeme žešća. Istočno od Crvene Rekeiu predjelu Moglene rastjeraše naše jedinice srpska jurišna odjeienja. Južno od Dojrana od vremena na vrfjeme pojačana obostrana artiljerijska paijba. U dolinama Vardara i Strnme živahna vazdušna djelatnost. Dobrudža: Primirje. PREGOVORl SA RUMU.NJSKOM. Bliže se svome kraju. * Kb. Bukurešt, 3. inaja. Juče u ix)idne stigao je u Bukureši (urski ministar spoljn'ih poslova N es i m i-b e j, koga je pratio general I z e t-p a š a, a danas je stigao bugarski preidsjednik ministarskog savjeta Ur. Vasilj Radoslavov. Sada stj opet na okupu sva izaslanstva savezn'ičkih država. Pošto su u toku posljednjih dana riješena pojedina pitanja, koja dolle nijeisu bila potpuno raščišćcna, to se pregovori u Bukure| 11 u b 1 i ž e s v o m e k r a j u. PORAZ CRVENE GARDE U FINSKO.I. Kb. Kopenhagen, 3. maja. List ,,N a t i o n al t i d e nde“ javfja iz-Stockholma: Kako tvrdi „Svenska Dagbladet" u He!siaigforsu i Sveaborgu naiaze se okruglo 11.000 zarobijenika crvene garde. Do saida nije bilo mnogo pogubijivania. Mnogi su zarobljenici već pušteni. wiborg je zauzet posiije b o m b a r d o v a n j a, koje je trajalo jedanaest sati. Orad je jako ošlečen. Sa straiie crvene garde bl!o je 2000 mrtvfrh. PONIŠTAVANJE ENGLESKO-RUS| KOO UGOVORA ODNOSNO PFRSIJE. Kb. Haag, 3. maja. Dopisni ured saznaje, đa je persij| ski otpravnik poslova predao holand! skoj vtadj izvještaj datiran pod 4. aprilom, u kojoj se javlja za poništavanje engles'ko-ruskog ugovora od 1907. godine i za reviziju sviju ostalih ugovora. koji sputavaju suverenitet Persije. Zvanične objave i kr. okružno zapov-jodnilivo B.ograd. U. od hroj 7156 o<! 1918. OBJAVA o roku m uaplatu Uugovane takse za vodovod I kanaiizaciju iz II. polugodište ■ 1916. 1 I. I II. polugodišta 1917. Na oenovi naredbc vojao gluvn? gvt, bemije \i Srbiji, odjeknje XIII., broj 503Ć od 18. aprila 1918.: tTvirn se pozjvaju svi potrošauTi voi 3e, 'da dugovanu i neplaćenu taksu za vodovođ i kanalizaciju jz II. polugodišta 1916. ; "' I. polugodišta 1917. i II. polugodišta 1917. i "polužr odmah, a najdalje do 15. toaja 1918. blagajnici upravo vohovođa u Jugovića ulici broj 1. i) Taksu za vođovođ i kanalizaciju, koja so do ovoga roka ne plati, naplatiće policijska vlast eksektttivnim putem, a porei toga će nemami platiša biti kažnjen novfcano đo 1000 kruna, odnosuo zafvorom do 30 dana. «