Београдске новине

■

Tziazet dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedlni brojevi: Mwsnd« 1 u kra]»»tm» itpDSlednntl« IflhnlnM •d« I b. t«t. p. oijMi od . , . lUUOlClfl 12 Mora

Mjesečna pretplata: e lil krojovlni. »uolodmltai 00 ' : aa? U moimMJI. ........ U loootraaotn ........J** 4-59 Oglasl po cljenlku. :

JradnlStvo: BE06RAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telafon broj 83. Uprava I prlmanje pretplate Topllfiln venac broj 21. Telefea br, 25. Prlmanje oglase Kneza Mlhajla ul. broj 38. Tolefen broj 245.

Br. 122.

BEOGRAD, srijeda 8. maja 1918.

Godina IV.

vellkl diplomatski rad, koji J e b i o p o s v e ć e n m i r u s a R utnunjskom. Tlrne je uiedno izvršen 1 prelaz I/- ratnog stanja u mirnođopsko na našem clieloiu istočnom frontu. Odlazak delegata. — Oproštajna večera kod maršala Mackensena. Kb. Bukurešt, 7. maja. Danas poslije podne u 2 sata otputovao je minl'star spoljtiih potslova, barun B u r i a n, sa austro-ugarskiin deiegatima u Beč. Sinoć je bila posliednja meritorna sjednica delegata država četvornog saveza i Runiunjske. Prije toga su svi delegati bili pozvani na oproštajnu večeru kod maršala Mackensena. Sudbina Dobrudže. — Rumunjska gubi granice sa Srbijoni. Budimpešta-, 7. maja. ,,D e 1 i H i r 1 a p“ saznaje iz Beča: Pošto izmedju Turske i Bugarske nije još postignut konačni sporazum o zamjetii onog dijela Dobrudže, koji pripada Turskoj, za oblast kod Jedretia, to 6e sjeverni dio Dobrudiže, dok se ne postigne sporazum, ostati pod vrliovnom upravom jedne komisije. Ugarska će jngoistočnoj i istočnoj'granici dobiti strategijsko osiguranje. Rumunjska ćs dalje izgubiti svoje granice sa Srbijom i dotična oblast će pripasti Austro-Ugarskoj. Problein mira. t'ngleska štampa o tobožnjoj njemačkoj ponudi za mir. Kb. London, 7. ntaja. izjave lorda Roberta Cecila američkim novinariina o predstojećoj nurovnoj ofcnzivi protfv Englcske izazvaie su nczadovoiljstvo u iibcralnitn 1- rugoviina. ,,\V e s t m i n s t e r 0 a-z e 11 e“ od subote protestuje protiv tih izjava i veli: Zadalak je mt/nistarstva spoljnii poslova, da sačeka iii o g u ć e p r i j e d 1 o g e a n e d a i m v e ć u n a p r i j e d n e p r i j a t e 1 js k i i z i a z i u s u s r e t. — ,,D a i 1 y Ne w s“ p« š e danas t o i s t o. List uzima u oštru kritiku izvještaje jedne londcmske brzojavne agenclje, koje govore o jednom neutralnom izaslaniku, i pita, koje je odjeienje viadc upravo vodiilo pregovore s tim liceni. Clan raidtiičke stranke S n o w d e n fzazvaće n donjem domu debatu povodotn izjava 1 o r d a C e c i I a. Dcbata u eugleskom parlamentu. Kb. Lomdoti, 7. ntaja. R e u t e r javlja: Poslamik S n o wden je postavio pitanje, da ii je Balfour obratio pažnju na razgovor državtiog podtajnika za spoljne poslove, u kottte je iord C e c i 1 izjavio, da on očekuje mfrovni pokret kao neposrousiu posljedicu ofcnzive na zapadnom frontu i da će neprijatelj učiniti

ponude za tnir, koje će, po njegovoni mišljenju, sporazumne sile moći ' prihvaitif'i. Ako su kakvl predlozl za mib učinjeni, kakve su vrste oni bill 1 šta jđ na njih odgovoreno; da li je tačno, da! je to učinjeno preko zastuipnika jednai neutralne zemlje, koji je pokušao, dai podnese neobavezne predloge za pregovore o miru; kakvi su ti predloz< bili i šta je na njih odgovoreno. — Ministar spoljnih poslova B a I f o ;i r : • cidgovorio, da je lord Cccil dro. ' ' • izjavu, ali on (Balfour) tte tmže r no ođobriti izvještaj, koji je o tomi izašao ti štarnpi. U posijednje vrijema nisu učinjene nikakve ponude za mifl i ovamo nije dciazio nikakav zastupnik jedne neutralne zemlje, kojii je čfnio pokiišaj s ncobaveznitt) prcdlozima za mir. Na drugo pitamje je Balfour odgovorio, da je haaški brzojav% kojl je donio pojedinosti o predlozima', koje je englcskoj viadiii podlnijela itnenovana ličnost, jedna besrnislica. Neistinite vijesti o iziavi ugarske vlade. ,,F e s t e r L1 o y d“ donosi po4 gornjint natpisom ovo: Vijeisti llstova, da če ministar predsjednik u stvarj državne pripadnosti Bosne i Hercegf>vine. dati jednu vladinu izgavu, i da ćai daije ministar prcdsjednik saopštitf; da će se kralj u buduće poduže baviti u Ugarskoj, potpttno su ueistinlte, kako smo na nađležnoin tnjestu mogtt saznati. Odlučni dani na zapadu. Uzdrinan položaj L!oyda GeorgeaBerJin, 7. maja. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ saznaje iz Stockholma: Povodoin teških engleskili poraza na izapadnom fromui položaj Lloyda Oeorgca 1 e o z< li i 1 j n o u z d r m a n. Pokušaj Lloydai Georgea, da protiv tiapada. koji intf priiete tt donjent domu. hadje zaklona iza Robertsona, kog je u svoje vrijeme primorao bio da odstupi, upotrcbljuiu pipjatelji ovoga kao sredstvo za propagandu protiv ministra predsjednika. U političkim krugovinia se ozbiip no računa. da će se Robertson uskord vratiti na svoj raniji položaj. Portugalska pod novoni vladoui. —» Trupe više neidu na zapadni front. i Berlin, 7. maja. ‘ ,,T a g e s z e i t u n g“ piše iz Basela: Kako ,,Daily Chronicle 1 * javlja, uputio je novi predsjednik Sidonio Pa e s u Lisabonu, savezničkiin vladama cirkularnu notu o pitanju sudjelovanja Iportugalskih trupnih kontigenata u evropskom ratu. — Prema daijoj jednoj vijcsti izostaio je svako dalje šiljanje portugalskih trupa na za-i padni front. Mobilizacija ctielog inuškog stanovništva izmeđju 15. i 55. gođine u F rancjiskoj. Zeneva, 7. maja. Izvršni odbor francuske komore riješio je da narcdi popis stanovništva i da se pripremi mcbilizacija muškog stanovništva iztnedju 15. i 55. godine«

ratni izvjestaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 7. niaja. Zbog nepovolinog vretnena popujtila je artiljerijska vatra. Načelnik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 7. maja. Zapadno bojište: Na bojištima je artilierijska djelatjiost bila za vrijeme jutarniih satova Žtvahna. Tečajem dana ostala je večiitom neznatna. Na sjevernoj obali Lyse osujegeni su napadi engleskih satnija. Izntedju Ancre I Somme poslao je ncprijateU na noćni napad Attstralce. S obje strane drunta C o r b 1 e - B r a y mogli su oni dosećl naše prednje linije. U ostalom s 1 o m i o se hjihov dva puta ponovljeni nalet ua yelike gubitke već pred našim stražama. Artiljerijska borba trajala je ovdie 'đo nastuipa zore največom jakošću. Južno od Brimonta prodrla su jurlšna odjelenja preko prokopa '/Usne u ncprijateijske položaje kod‘ Cottrcy-a, otkuda su privela lzvjeStan broj zarobljenika. Na ostalom frontu Doiedinaone predlpoložajne borbe. istok: U m a r i u p s k i m prlstanišnim postrcjenjima pucali su na nas ruski brodovi. Maćedonsko bojište: Juče uveče napala su iaka engleska cdieienja bugarske položaje južno od dojranskog jezera. Odbi* jena s a. Azijsko bojišie: Osujećen je napad engieskih' brigada, koji je uslliedio iz J e r i c h a preko Jordana- prema istoku i sjeveroistoku. Poslije ogorčenih p e t odnevnih borbi neprijatelj je o dbačen natrag u položaje, iz kojih je pošao u napad. Kod toga su se na strani svojih turskih drugova lstakli I diielovi n j e m a č k i h trupa. Plijen, koji Je oduzet Englezima, z n a t a n j e. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludenđorff. Izvještaji bugarskog glavnog stožera Bba. Sofija, 6. inaja. Maćedonsko bojište: Zapadno od Bitolja 1 u zavijutk'u 'Crne Reke rastjerane su predstraže naših saveznika dva francuska rješačka odjeleinja. U predjelu M og 1 e n i c e i južno od D o j r a n a bila je Obostrana vatra vrlo živahna. U dolini S t r u m e rastjerali smo vattom nekoliko neprijateljskih pješačkih i konjiičkih odjolenja. Dobrudža: I Pniinirje.

PODLISTAK Adeia Miičinović: Zamrli zvuci. Cin jedini. Osobe: Ona. Doktor. Sestrica. Bratac. Vrtlar. Oogadjai.se na jednom zasel■ k u, n e d a 1 e k o Z a g r e b a. Ukusno uredien salon. Lijeivo sprljeda glasovir; pred njim stolac, na gla*oviru praizna vaaa. Na desnoi stranl mali divan ža dvojicu, iza njega stalak f na stalku veiikai umjetna paltna. U sredini sobe stol i stolci. U pozadini, desno, velika veranda, s koje vode dvije stube u park. U pozadini, lijevo, široka bijela vrata, koja vode u spavaću sobu. U početku su zatvorena, a kad se <poslije otvora. vidi se bUelo pofeućstvo, ormari i noćni ormarić pokraj kreveta, krevet se ne vidi. Izmediu verande 1 ovih vratd veliko zrcaJo (trumeau) i na njemu dvije vaze (prazne) i fotografije. Svuda sagovi; 'Po podu 1 po zidovima. Male umjetničfce slike. povješane s biranim ukusom. Vidi se, da su bile s ljubavlju tražene ^ razmještene. Park je u punom cvijetu. Ue nekoliko stabalja omorikd ima dosta bijelog f Uubičastog jorgovana. Nasuprot ulaza na verandiu — mak) dublje — načlnjćn je naravnt portal od liubičastih

Bba. Sofija, 7. maja. Maćedonsko bojište: > Sjeveimo od B i t o 1 j a kratki neprijatelj'skl napadi. Obostrano Dob r o p o IJ a i južmo H u m a obostrana topnička vatra je bila živahna. U predjelu M o g 1 e n i c e • i istočno Vardara rastjeraii smo 1 vatrom srpska i ettgleska izvidjačka odjeienia. Pa cijelom ostaiiom frontu obostrana žlvahna djelatnost. Jedna nepriiateljska letilica je pala pred našim linijama 1 uništeiia Je našom tocničkom vatrotn. Dobrudža: Prltnirje. i Jedna epizoda. Posliednjih nedjelja opet Je sporazumtiim silama pošio za rukom, da neumornim buškaranjem posiju nesiijia* sice rnedju Njemačkom i jednom dRavom, koia se ttprkos svih zavodljivih sređslava i silovanja koalicije do sada čvrsto držala neutralnosti. Vlastodršci u Londonu ttzeli su na oko malu Holandiju, koja i onako mnogo po.dnosi zbog svjetskog rata, da je zavade sa njenim moćnim susjedom. Kao i prošle godine trebalo je da spoljni povod za diipiomatski, — a pa niogućnosti i vojnički zaplet — dade provoz šliunka i pijeska preko liolandskog zemljišta, a za ovo treba Njemačka pristanak ove države. Oni što zatežu ž:ce u sporazumnim državama, držali su se pri tom stanovišta, da pristanak ili trpIjenje njctnačke namjere znači isto, što i kršenjc holandske neutralnosti. I ako Je njemačka vlada t>onovno dala dokaza. da provoz šljunka i pijeska služi jedino kulturnirn ciljevima. i da se želi samo održati belgijska saobraćajna mreža, ipak su saveiznici u tome vidjeli mjeru od veiikog vojničkog značenja. Oni su optužili Holandiju đa svjesno potpomaže niihove nep/ijateije u bo>rbi za krajnju odluku. Uz to su upotrebiii sva sredstva, da nagovore ovu zemlju na otpor protiv Njemačke, i ako je Hoiandiia i bez toga hiljadu puta bila ponižena, izolovana od svijeta, ,a koaliciji predata na milost i nemilost. Plan nije uspio. Ono istina, izmedju Berlina i Haaga vladalo ie neko vrijeme kritičko raspoloženjc, koje je našlo izraza u demisiji holandskog ministra spoljnih poslova, Loudona. Nastavljanjem pregovora situacija se po malo razbistrila i dattas se već tnože smatrati. da je ova stvar potpuno svršena. Prema iednom saopštenju, koje }e lvolandski mfnistar spoljnih poslova dao prvoj i dntgoj komori u veče 5. maja, izgleda da je napetost medju obadvjema državama potpuno uklonjena. Da će dotle doći, rnoglo se pred-

glicinija. Ovdje se teren sipušta i vodi k ribnjaku. 1. Prizor. Bratac i Sestirica. (Časak ie pozomica prazna, otuia se na stubama verand<e pojavi) B r a t a c (na nešto prstom upozorava. Okrene se i hoće Sestricu upo* zoriti, da bude tiha. Tada unid'je na prstima u salon. Ogleda se i vidjcvši da nema niikoga, mahne opet rukom spram parka, dajući znak, da je sve prazno. U to se pojavi) S e s t r i c a (ruke su jo] pune jorgovana i glicinija i grančicd mimoze. Zastane na verandi i nijemo da)e znak Braci pokazniući mu, neka pogleda, je li mama već ustala). (Oboje se djetinjski raduje, što će iiznenaditi mamu. Bratac se na prstiina približi vratima spavaće sobe i prisloni nho. Oslttškuje časaik, a onda se veseo povrati k ulazu i daje Sestrici znak, da nvože unići. Oboje jedva susprežu veselie; skakući na prstima, kao dvije vescle ptičlce. Sestrici jo dvana«st, a Braci su četirl godine). Bratac (stavi prst na usta): Psst! Samo tiho! Mama još spava! Sestrica (veselo kimne glavom i prigušeno se stnije, šapćući): Ala će se mama radovatil... (Gledia. kuid bi stavila cviječe. Podje do ogledala, onda do divana, najposiije pridje glasoviru i metne cvijeće na nj.) B r a t a c (privuče stolac glasoviru i popne se na stolac): Ja ću ti dodavatl. a ti ćeš stavljati u vaze. (Star

vldieti. Promišljenost upravnih krugova Njemačke, — koii su blli svjesni svoga prava, te su zato mogll svotne stanovištu dati važnosti, — kao i uvidjavnost hotandske kraljevine, poništili sti svojint zajedničkim sporazumnim radotn pakostan pokušaj zapadnih sila. Pri tom je po svoj prilicl obadvjema strankama na prvom mjestu shtžilo diosadašnje držanie saveznika iz koalicije prctna Holandiji kao momenat za uporedjivanje pravog značenja pojma o „kršenju neutralnosti". Ali još i sad su u svježoj mjpomeni sratnne mahinaci'je, kojima su Engleska i Amerilca u najružnijem smisiu riječi oteli 1 brodove zemlji, koja se nije mogla braj niti, Još i sada ori svakom Holandjaninu na duši .sramota, koju su rnu pričinili njegovi veliki susjedi sa zapada, stavljajući njegovoj domovini nož pod grlo uz prijetnju: „Brodove ili smrt od gladi!“ Onda je svakom Evropljaninu bilo jasno, da je taj nečuveni čin, na koji je. Holandija onda bila prltno. rana, u stvari podupiranje koalicije u borbi 7a krajnju odluku. Svaka tona brodskog prostora, koju su sporazumne sile dobijale. uvećavala je tijihovu otpornu snagu i davala time veću vriječnost njenitn i onako ljudski smanicnim ratnim sredstvima. Što je Njemačka sve do današnjega dana prerna ovom otvorenom oštećivanju njenih interesa jmkazivala toliko velikodttšne utnjerenosti i trpeljivosti, može vri* jediri kao nov dokaz za to, na čiioj strani u bcrbi naroJa leži istinito os'Cćanje prava 1 poštcvanie borbe malih naroda za opstanak. Holandsiko-tijemačka upadica ostaje u istoriji svjetsimg požara kao jedna epizoda. Istorijs'ku važnost ima ona samo u toiiko, što prikazuje u pravoi boji metodc, kojima se sporazumne sile nadaju pobjedi. Ova je cpizoda najzad kao jasan primjer za opomenu svimo onima, koji spas naroda očekuju od Engleske, osvjetljuie beizobzirnost engleskilt državnika i način, kako njiltove zvučne teorije kontrastuju prema stvarnosti njihove prakse. Holand'ija bi znala o tom dosta pričati. Njena plovidba iz Istočne Indije u cngleska i američka .pristaništa potpuno je obustavljena. Njeme koionije kče pod pjesnicom Velike Britanije i Japana, dok je vlastita zemija od gladi udaljena tek za jedtui vlas. Iza epizod,e poslj-ednjili nedjelja protiv Engleske se digla nova optužba. koja će sc poput ogromnili plamenih slova protezati do u najdalju budućnost.

Mir sa Rumunjskom. Mir potpisan! Kb. Buku'rešt. 7. maja. D a n a s ii p o d n e p o t p i s a n je mirovni ugovor sa RuI munjskom u zamku CotroceIni. Potpisivanjem je dovršen

ue razvirs-tavati cvijcće.) Ovo veliko žuto: metnut ćenio ovatno, u onu vazu. (Pruža joi dvije grančice mimoze.) Sestrica. Ne, ne! To mora biti ondje nad divanom. To je mamitno cvijeće. Bratac. Pa sve je mamino! Sve smo to za nju donijeli!... S e s t r i c a. To se zna. Ali mimozu ona naročito voli. Uvijek ju j'e stavljala u vazu nad divanorn. gdie su matna i tata obično sjedili. I tata je mamu kadikatd nazivao ,,Mimotea“. (Podje po vazu nad divanom i stavlja u nju grančlce.) B r a t a c. Kako ti to znaš? S e s t r i c a. Sjećam se. (Dalje stavlja cviieće u sve vaze i nosl na mjesto.) B r a t a c: A ja se ništa ne sjećam. Sestrica. Ti si bio maien. Od onda su već prošie dvije godine. Bfatac. A zašto je tata zvao mamu tako? Pa to nije nikakvo ime! S e s t r i c a. I ,,Braco“ nije itne, ni ,,Sestrica“. pa nas ipak taiko naziviju. Možda je fcata zato zvao mamu tako, jer onai taj cvijet voli. Ja ne znam. Bratac. A je li onda bifo ovdje lUepo? S e s t r 1 c a. Lijepo, kao i sada. Samo }e onda I tata bio s namai. Uvijek je bio s nama... B r a t a c. Pa zašto sada više tata nlje s nama? Sestrlca. Zato, jer tata morai btti u gradu. Tamo tcaslužuje više no-

vaca. Iina više bolesnika, nego ovdje I na selu. B r .a t a c. Pa zašto i rni nistno s njim u gradu? Sestrica. Bili smo. Kaid se je tata preseio u grad, pošli smo svi s njim. Ali matna ttiie voljela živjeti U gradtt. Oboljela je i uvijek je plakala. A onda je otišla s nanta u ono francusko seio, gdie smo sve dosad živjeii. Morala je promijeniti zraik i mi sttto otvdje trehali naučiti francuski. B r a t a c. A zar svi liudi moraju ići onamo, koji hoće da nauče francuski? S e s t r i c a. Ne moraju. Mogu uzeti u kuću učiteljicu. I tni stno dok smo bili u gradu, imali guveirnantu Erancuskinju. Ali ona nas nc bi bilo dpsta dobro naučila. B r a t a c. Zar je to tata znao? S e s t r i c a. Mama je to rekla. A tneni je drago, da je otišla. Nisam je voljela. Bratac. A mama? S e s t r i c a. Ni mama ju nije voijela. Bratac. A ja? Sestrica. Ti si bio inalen. Jedva sf počeo govoriti. B r a t a c. Menl se Ćinl, da se sječam. (Zamisli se.) Jest, sjećam se... Nl ja je nisam volio... A tata? S e s t r 1 c a. Tata se često s njom francusiki razgovarao. zato je valida i vidio, da nas cna ne će dobro naučitl. Bratac. Alt, sje&am se, sjećam se... (Zamisli W

Sestrica (pogleda ga s dragošI ću i pogladi po licu): Ah, ti bedačec!] \ Gdje bi se ti to sjećao!... Bratac (dječijom tvrđoglavošću): Ali kad sc sjećam! (Pogleda jui nesigurno.) Meni se čini, da se sjećani... S e s t r i c a (uhvati ga za giavu, strese njom. a onda ga poljubl u čelo). 2. Prizor. Pirijašnji. V r 11 ar. Vrtlar (se pokaže na verandi t potiho zovne); Gospodjice! (Izvadi lz džepa papir i podigne u vis.) Brzojavfj Sestrica. Za tnantu!? B1 li ja zovnula? Vrtlar. Ne. Upravo za vas. Vaše je ime napisano na adresl. Sestrica (potrči na prstima W ttjemu, uzme brzojav, otvori ga i ve* selo poskoči); Od tate! Od tate! Bratac (dotrči k njoj i nestrpljivo ju čupika za ruku, dok ona čitai brzoiav): Hoće li doći? Sestrica (pročitavši, užurhano, bez daha): Da, već dolazi! Sad će do* ćt! Požurimo se! B r a t a c (stavi prst na usta, obje-. •šenjački djeitinjski): Psst! To je našai tajna. (Pritrči na prstima k vratimai spavaće sobe l prisluškuje časak. Onda opet bnzo otrči k Sestricl): Mamai je ustala. Bježimo! i Sestrica. Bježimo! (Pokupi brzo ipreostalo cviječe, koj© je Još ostalo na glasoviru i uhvat! se s Bracom za ruku. Prigušeno 1 radosno se smlju I na prstima pobjegnu na verandu.) ;