Београдске новине

fzlaze:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojeđlni brojevl: >»mn<l t u kftltvlma z«pasJ«dnuUM jflholO r 3 •4 m I kr. f«(• ps ofjMl od , . , lUoClbtO • MMkrtilJI . . 13 tielors

MJeseCna pretplata: U Bftn*« I ■ knloetma zo.asJoteuUM oO o. I kr. Ma n aojoti I otM»« »oitu. . 3 BO U Beofrad« u dutnoM ■ koki , , , , 3U monorlfljl. ........... »_ U lnostranotoa « so

Oglasl po eljsniku.

Jrsdnlltvo: BEOBRAO, Vuka KaratJJIća ul. broj 10. Telafon broj 83. Uprava I prlmanje pretplato Topllćln venae bro] 21. Telafen br. 28. Prlmanje oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38. Talefon brol 245-

Br. 123.

BEOORAD, četvrtak 9. niaja 1918.

Godlna IV.

Car Wilhelm odlikovao Kuhlmanna za izvršeno zaključenje mira. — Velika afera u Engleskoj.

ke. koju je vodila od 1914. godine do 1916. godine, a koja je sa inoralnog gledišta bila vrlo sumnjiva, a sa prak> tičnog gledišta naopaka. Prl svemu tome je Ruraunjska, — kao što su to Marghilotnan i kpnzervativni elementi u zemlji u više rnaha i priznali. ovim miront još vrlo dobro prošla, jer u naknadu za odstupauje Dobrudže, pogranlčnh oblasti u Karpatima i jednog pojaisa zemlje jiored Gjerdapa ona dobija znatan dio Besarabije i tlme jc povratila onaj dio moldavske kneževine, koii je Rusija prije sto godina bila prigrabila. Rumunjsko stanovniŠtvo u tome dijelu Besarabiie broji preko Jednog milijuna duša, tako da se ukupnl broj stanovništva rumunjske kraljevine ne samo nije smanjio, već se još i povečao. Uporedjeno sa ovlm oČLglednim dobitkom samoje podredjen značaj onih odredaba ugovora o miru, kojiina srcđišnje vlasti sebl za najbližu budućnost obezbjedjuju izviesne garancije i jcmstva u pogledu ufprave i pravo raspolaganja svima saobraćainim sredstvima. Pri prosudjivanju novostvorenog položaja Rumuujska, ako joj je iskreno stalo do prijateljskih susjednih odnosa, mora da uzme u obzir sadašniti evropsku situaciju. Slučaj sa Rusijom jasno dokazuje, u kolikoj mjeri zapadne sporazumne sile, — naročito u momentima, kada vojnički rdjavo stoje, — sve nanovo upravljaju svoje poglede na fstok 1 jrolažu svu nadn na svoie feorijsko nepriznavanje zakjuoenih ugovora o miru. Gva okolnost, a možda još u većoj mjeri vrijenje, u kojcmu se nalaize nove na vrat nai nos stvorene državne tvorcvine, u koje se rasjrao ruski kolos, neminovno iziskuiu vni uit miv rUivimiojj v • iukvo »tljere predostrožnosti. Tome još valja d-odati, da Rumunjska kao oblast, kroz koju vodi put za Ukrajinu, za Istok i 2 a Baikan. pređstavija za AustroUgarsku i Njcmačku veliku važnost, ■pa da zato u saobraćahio-tehničkom pngicdi nićra ostatl u okviru aparata, koji u vojničkom i privrednom pogiedu obczbjedjuje potpuno ispravno funkcijonissnje njihove ratne mašine. Za Ruinunjsku cotrocenski mir u toliko ima veliku vrijednost, što je on naučio tu državu, gdje joj je pravo mjesto u evropskoj konstelaciii. Ispravkama granice i obezbjedijenjem dobavljanja žita i pctroleja ne samo da je za budućnost iskijučena zloupotreba prirodnih sila te zemlje ti korist sporazuma. a na nienu vlastitu štetu, već će Rumunjska svojim tješnjim pridruživanjem središnjim vlastima uživati i sve one poviastice, koje ovim samima da.je slobcdni put ka istoku. Teritorijalnom promjenom u oblasti Gjerdapa isključeno je, da se ponovi slučaj, da se udari brana evropskom saobraćaju na donjem Dunavu, a Rtimunjska sa svoje strane ne če višc dolaziti u iskušenje, da na svoju viasti-

tu šteta radi na svoju ruku. A srednjoj se Evropi na protiv preko Rumunjske i Ukraiine duž sieveme obale Crnoga mora pa do Kavkaza otvara pmt, koji u vezi sa drugitn saobraćajnim pravcem, koji preko Balkana i Bosfora vo* di u Malu Aziju, obećava nedogledne privredne mogućnosti. Jer kavkaski će krajevi sjeverno od kavkaskog lanca vjerovatno stupitl u političku vezu sa Ukrajinom, dok Ce se krajevi južno od toga jilaiiinskog lanca pridružiti Turskoj. Prcko kavkaskog zemljouza pak vodi i>ut u Persiju, a Persija je rstorijski prolaz na putu za ludijti. Na toj se liniji kreću perspektive, koje se olvaraju zaključenjem poledinih ugovora o miru na istoku, <t napose mirom zakijučenim u Cotroceni-u. A te su perspektive povoijne po pobjedioca, a, ako on samo hoće, — i za pobijedjenog. Mir sa Ruinunjskom. Brzojav ltjemačkog državnog kanceiara caru VViihelniu. 1 Kb. Bcrlin, 8. tnaja. Državni kancelar je jx>vodom zakljnčenja mira s Rumunjskom nputio caru \Vilhelmu ovaj brzojav: Ponizno izvještavam Vaše 1 .Veličanstvo, da je damas u Bukureštu m i r s R ttin u n j s k o m z a k 1 j n č e n. T i m e je na cijejfom Istočnom frontu okončano ratno stan j e. Pod pobjedonosinom upravom Vašeg Veličanstva. odana požrtvovnost cijelog njemačkog naroda a narocito njegova oružua snaga, pod vodjstvoin ilavnU* JJOStigia jc uspjeli, čiju ćc veličinu i potonji naraštaji u punoni obitnu dostojno cijeniti. Titn povodom molim Vaše Veličanstvo da primi miiostivo moju najponizniju čestitku. Ona je nošcna najdnbljom blagodaraosti za sve, što je Božijom pbmoći jpostigmito i nepokojcbivom pouzdanošeti, da će se i na dirugim bojištima rat okomčati pnbjedom naše pravedne stvari. — Najponizniji H e r 11 i n g. Car W i I h e 1 m je odgovorio ovim brzojavom: Mirom s 1 Rumunjskom okončani rat na istokti obuzima rne ponosnom radošću i blaigodaraošću. Ljtibav njemačkog naroda prema d;omovini, koja nikad ne iznevjerava, u vezi s milostivorn pomoči Božijom, državničko znanje naše vlade i pobjedničko vodjstvo naših gcneraia izveio je mir s Rumuujskom do sretnog završetka. Biagodarim vama i vašim saraidnicitna ovitn povodom i šaljein moje najiskrenije želje. Bog će natn pomoči da borbtt, na produženje koje nas prim.oravaju prenia miru neraspotožetie sile, koje još ratuju protiv nas, i dalje izdržimo i da je na blago Njemačke i jijenilt savezaiika pobjedoiiosno završimo. •

Brzoiav cara Wilhelma dru. Knhlnianuu. Kb. Berlin, 8. ntaja. Car VVilhelm je uputio državnom tajnilcu dr. K ii h 1 m a n n u ovaj brzojav: Zakljttčenje inira s RumuitjSikom dade mi povoda, da iskažetn moje radosno zadovoljstvo o tome, št o j c t i tn e c i j e 1 o m i s t o k tt ni i r p o n o v o vraćen. Neka bi naroditna iz ponovnog obnavljanja mirnodobskog rada, kome će se sad moči odati, ponikao blagoslov. Blagodarim vama i vašim saradnicinta za posao izvršen u vjernoj saradnji i darujem vam red kraljevske krune I. rsazreda. Kuhlrnami u Sofiji. Kb. Bukurešt, 8. maja. Državni tajnik dr. Kfihlmann je s bugarskim izaslanicima otputovao danas jiosiije podne'u Sofijtt. Problem opšteg mira. Moiaiidska štampa o boravku hoiatidskog ministra vojnog u LondontiBerlin, S. tnaja. „Berliner Tageblatt 11 jav)ja iz Maaga: ,,H e t V a d e r 1 a n d“ p o r i č e, da je predjašnji liolaudski ministar vojnl, C o 1 y n, po nalogu gospodina pl. K u h 1 m a n n a otputovao u London, da sc tamo raspita o mi-rovnom pitanju. Takodjc ni liolandska viada uiie Colvnu daia nikakvog naloga. Može se uzcti, da Colyn tt Londonu ne skriva svoje sopstveno shvatanje o besmislici uastavljanja rata. Northcliffova štampa se boii. da će Colynovo mišljenje imati upliva na visoke engleske ličnostl. Propaganda za mir u Kanadi. Oštre protivmjere vlade. Berlin, 8. maja. • ,,L o k a i a li z e i g e r“ javlja iz Haaga: ,,Times“ javijaju iz O 11 o v aha: Propaganda prijatelja mira u Kanadi sve se više širi. 'Vlada je preduzela oštre mjere protiv pacifista. U buduće će se dići optužbe protiv svakog ko bude da.vao izjave protiv raitnog naoružanja. Kažnjavaće se novčanom kaznotn do 50.000 dolara ili tvorom do 5 godina. Takodje će se kazntti širenje povjerijivih saopštenia čak i u privatnim razgovoritna, kao i izjave u parlamentarnom živottt bez obzira na parlamefita.mu siobođu govora. Viada sebi pridržava prava da zadrži sva opširaija razlaganja, predloge iti glasovanja u parlamentu, tt koliko kritikuju vladine ratne mjere.

glezi pretrpili na Jordanu od velikog je značaja za razvitak ratnog položaja na istoku. Hraibrost i otporna snaga turskih čet osiijetiia je Knglezima pokušaj, da predju preko Jordana u Istočnom pravcu i da se približe hcdžaškol željeznlcl. S turskim četama borila ste se ranie uz rame I njemačka odjele* nja. E n g 1 e s k a vojska je pretrpila tcžak poraz.

Engleski poraz na Jordanu. Kb. Beriin, 8. maja. U ,.B. Z. a. M.“ od 7. maja piše vojuički saradiiik: Poraz, koji su En-

Odlučni dani na zapadu. Bonibardovanje Parisa. Berlin. 8. maja. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ doznaie, da je 19. aprila tidarila jedna granata pred sarno vojno ministarstvo tf Paristt. Razbiia sti se skoro sva oknai i lampe, a veliki broj činovnika miništarstva povrijedjeii je komadTćima' sttikla i zida. Otpor protiv opšlo.i obaveznoi odbrair* benoj diižuosti od 15. do 55. godine n Francuskoj. Berlin, 8. maja. ,.L o k a I a n z e i g e r“ javlja i Zcneve:. Pošto se natjuplivnije pariamentarne grttpe protive obaveznoj odliranbenoj slnžbi svih muških gradja-« na izmedju 15. i 55. godine, zadovoljiće se frattcuska vlada time, što će narediti obav'ezu običnog prijavliivanja ovih katcgorija. ’

Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA Kb. Berlin. 8. maja. Zvanično: Jedna od našiii pod*' mornica je potopila, pod oprobaninf vodjstvom kapettuia V i e b e g a, u kanaltt 5 naoružanih i jako natovarenili parnih brodova. ukupuo 16.000 briito' tona. Načelnik admiralskog siož.era mornarice.

Dogadjaji u Rusiji. Pokret protiv boljševika u SlbirUI. Berlin, 8. maJa. „Lokalan zeiger“ javlja iz Haaga: ,,Times“ javliaju iz Pekinga: ; Semenov, vodja kazaka, koji se bo« re u Sibiriji protiv boljševika, prodro’ je sa svojim izvidnicama sve do Karar nera, stanioe na li a r b i n s k o j ž.eIjeznici. Iz bajkalske oblasti Javlia se o većem pokretu u korist Semenova.

Razne brzoiavne vijesti. Američka utjeha Talljaniuia. Berlin, 8. maja. ,,B e r I i n e r T a g e b 1 a 11“ javIja iz Lugana: ,,Secolo“ opominje u jednom brzojavu iz New Yorka Taiijane, da se strpe. Ako Američaui jo$ nijestt poslali pomočne trupe na taiijanski frotit nego na zapadni tront, tot je znto, što je ondje njemačka opasuost mnogo veća. Talijanski fronfc j je za sada dovoljno zaštičen od talijanskih vojnika, koji žedne za osveI totri. Ali ako bi i tu trebala potnoć,

ZBOG DANAŠNJEG KATOLIČKOG PRAZN'.KA IZAČIĆE NAREDNl BROJ „BEOGRADSKIH NOVINA“ SFTRA. U PETAK, 10. MAJA. U 2 S\TA POSLIJE PODNE NA DVIJE STRAMCE.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 8. maja. Jugozapadno bojište:: Topnička vatra }e bila samo mjestlmice živahnija. Istočno od C a p o S i 1 e, u I a gliijskoj dubodouiui, na Monte Pe,trica i na južnoin obronku Monte Alessia odbijena su ncprijateljška izvidnička preditzeća. Načehiik glavuog stožera

Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 8. maja. Zapadno bojište: Južno nieuportskog kanala zarobili stno u uspješnom izvidjanjtt izvjestan broj Belgijanaca. Na bojištu u Flauđriji i na Lysi ožlvjela je tonnička borba na K e m m ei n, kod i zapadno od B a i 11 e tt 1 a. U predjpoložajmim borbama na bojištu na S o m m i zarobljeno je Engleza i Francuza. Obostrano od druina Corbie-Bray bezuspješno je ■najiao licprijatelj posiije jake priprcme s minama. Pod naŠ.u vatru ttzeli smo snažno neprijateljske pripremne položaje. U jeduom noću južno od druma iponovljenom napadu neprijatelja smo protiv napadom odbacii! natrag. Jaka topnioka djelatnost Je trajala tta potoku Lttea i na zapadnoj taa ostaijni froritdvlma nema ničeg značajuog. S drugiit bojišta nikakvih novosti. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Luđendorfi. Cotrocenski mir. Potpisivanjem ugovota o miru u potroceni-u, zamku kralja Ferdinajtda, okončan je važan ođsjek savreincnc istorije. Ovom konačnom urcdjenju btidućili odnosa Rutnttnjske prema drzavama Četvornoga saveza mora đa je prethodio vrlo težak i naporan rad, 'ger je valjalo izravnjati put ljepšoj sudLinl vojnički potpuno savladanotn protlvniku, a- da se on s jedne strane u glavnom ne ponizi, a da se s druge strane ne smctnu s tttna prava, koja pripadaju pobjediocu. U koliko su do sada poznate odredbe ugovora o miru i ti koliko se prema odredbama pretltodnog mira može zaključrti, šta je u pojedinostima ugovoreno u ovoin konačnom ugovorn o niiru, izglcđa da je n svemu i tt svakom pogledu nadjena zlatna sredina. Razttmije se, da Rutnunjska mora snositi posljedice politi-

PODLISTAK Adela Milčiiiovlć: Zamrli zvuci. (Svršctak) Sestrica (kao da se nečemu dosjetlla, stavi prst na usta i smijući se I veseleći, prošapće tajlnstveno): MaJGca je zacijelo vidjela, da netko dolazi. pa je niislila, da je kakav stranac 1 otišla, da se presvuče. Doktor (začudjen): Zar ona ne zna, da ću doći? S e s t r i c a (smlic se ves.elo, obješenjački i mašc nikom): Ne zna, ne zna. Bratac (važno): To je bila naša tajna. Doktor (očito ncugodno iznenadjen): Ali tl si ml pisala, da će se i majka radovati, ako dodjem odmah ... , S es t r i c a. Pa zar možda ne će? All ona još ništa ne zna! Vidjet ćeš, kako će se radovati! (Podje na prstima do vratiju spavaće sobe, čvrsto pokuca i naglo ih otvori, obješenjački.) Milostiva gospodjo, ncki stranac želi 3 ■vama govoriti. (Unidje u sobu i pusti tttajku, da pred njom izadje, te lza njenih ledja viri, da vidi, što če se dogoditl.) 5- Prizor. Prijašnji. Ona. O n a (i sada je u biieloj luljini, ali kroja, kori priliieže tUeiu. Vidielo se.

da jc već odavna spremna čekala nedaleko od vrata, tek nije imala snage, da satna otvorl vrata i stupi pred nJega. Lice joj je blijedo, ali mirno. Kad je Sestrica izustila riječ ,,stranac“, drhtnula je i zaklopila na čas oči, ko da ju svijest cstavlja, ali se opet brzo sabere.) Doktor (gleda ju radoznalo i sa zadovojlstvom. Nije itimalo - zbunjen. Držeći Bracu za ruku, pristupi k njoj, i pcljubl joj ruku savršenont udvornošću). O n a (malo se krenula, kao da će mu pasti u naručaj, ali se opet brzo sabrala). Sestrica (iza majčinih ledja): No? Zar je tc sve?! A cjelov? Dok tor (pogleda ju časotn i nasinije se): Ali, ja i majčica smo već starl ljudi. Samo se djeca cjelivaju. Sestrica (ozbiljno) : To nije istina, tatice! Vi samo nečete pred nama! (Tvrdoglavo): Ali ja hoću. Evo, mi ne ćemo gledati. (Primila je Bracu i oboje se okrenu). Doktor (smeten, taknuo se ttsnama nienog čela). Ona .(zadršće gotova da mu se baci na grudi. Ali kad je osjetila njegov hladni cjelov na svoiem čelu, sva se kao ukočila, sledenila I nešto se> u njoj slomilo). S e s t r i c a (okrene se, vcs>elo): No, sad je sve u redu. (Olcda majci u oči): Je li ti drago, majčice, ovo iznenadjenje? Doktor (koli je primijetio njenu

smetnju, bučno): Dakako, da joj ,ie dragoISaino nemožedase odmah snadje. Ona (ponovi mekanički): Da. nc tnogu da s-e odntali snadjem. (Zamišljeno. s uvjcmjem). Rekla si. da je došao neki stranac — a... Sestrica... a kad tamo — tata! (Prihvati majku za ruktt, pa će vragoijasto octt, kao da koga imitira): No, a što kažete, gospodine doktore, o našoj majčici? (Ponosno): Nije li lijepa? Lijepša nego ikada — zar ne ? D o k t o r (nehotice , iskreno) : Majčica je vazda bila lijepa — a sada je još mnogo ljepša. Ona (privine Sestricu k sebi, da sakrije utzbudjenje). B r a t a c. A zar ti, tata, nemaš nikakovc prtljage? Doktor (uhvatl ga za glavu, s Luibavliu, kao da mu je žao, što je na nj zaboravio, tepajući): Dašto, sinko moj, dašto! Donio sam, svašta satn donio tebi i Sestrici i majčici. Sve je još dolje. Sad ćcmo mi to donijeti, da vidimo, je li tata dobro odabrao. (Po■dje praina versndj, vodeći Bracu za ruku). S e s t r i c a (otrgla se od majke, potrčala i zakcčila im put. Uzine Bracinu ruiku iz očeve). Ne, ne, tata, to ćemo ja i Braco. Ti samo ostani ovdje s majčicom! Doktor (veselo): Ali ne mož>e.te vi sami. Ima mnogo stvari. S e s t r I c a (s obijesnom odluČnošću): Ne, mi ćemo već. Zovnut ćemo vrrtara

D o k t o r (dobrodušno): Pa dobro. Neka vam budc! (Djcca otrče u park, držeći se za ruke. On gleda za njima, razđragan): Kako su dragi! Zlatni... (Okrcte se i prilazi ženi, prilivati joj obje ruke, pa će iskreno): Ne rnogu ti reči, koliko sam ti zahvalan. što si se odlučila vratiti I živjeti ovdje. (Ogleda se po sobi.) Kako je tu lijepo. Ona (nehotice, poluglasno): Bi!o... nekada... davno... Doktor (nastavlja, ne shvaćajući njenih riječi): To će biti za livene jedan kutić, gdjc ču se inoći odmoriti i razvedriti... O n a (kao gore, zamišljeno): Za tneite je bio eio život... D o k t o r (u misli. da mu ona odobrava): Je li? (Prilazi stvarima, kao ona priie, tek ih ne miluje, nego samo gieda sa zadovoljstvoin smlrena čovjeka, koji se lijcpih uspomena ugodno sječa, ali ne čezne za tim, da se vrate, jer zna, da je to nemoguoe. Za njega če to biti jedan dragi kutić, u koji će se, kad mu doipusti vrijeme, svratiti, razgledati ga i opet više nc misliti na ni. Prišao je do palme, promatra ju.) I palma se nijc ništa oštetila za^sve ovo vrijeme. O n a (stoji još uvijek na istom injestu. Gleđa ga, kako promatra predmete, sobu, sve... Kako stupa po sobt s posvema drugim osjećajima, nego \ ona. Kako je njemu sve to nieno car| stvo, ipa i prošlost, posvema drttgo, 1 nego nioj. Njemu je to uspomena u

nizu mnogih drugilt, a njoj je to bio ži« vot, sve — i to ju neiskazano boli. Ona' ništa ne govori, ali se samo vidi n« njenim kretnjama, na njenim pogledi" ma, kako joj zadajc boll svaki njegovl pogled, korak i dođir, kolim se dotiče kojega predmeta). D o k t o r (sve to ltc opaža. a -i ne osjeća. Zadovoljno se ogledava, smješka, niti ne toliko ircnički, koliko beza« zleno i kao da bi htio reći: „Kako sin(» inogli hiti takova djecal" StoJeć predi palmom): Ovdje smo sjedlli, u sumraku, pod ,jpalmom!“ Bože, kako stno bili romantični! (Podje prama glaso« virtt, koji je gore otvoren, samo je klavijatura zatvofena. Promatra note, Ča-< Gle, tvoja pjesnia. Ona, kojt* stno oboje voljell. Pjesma Scrivcjge. LLiepa pjesma! Ne bl II rnalo zasvirala? (Hoće da digne pokrov klavija« ture.) Ona (vidjevši što on hoće, dotrčl I okrenuvši leđja glasoviru, položi šlroko obje ruke na pokrov klavijature, da mu spriječi, da ju otvori. Ona svft dršće I gotovo iznemaže): Ne ... ne.., nemoj... nemoj. •. ntolim ... zaklinjem te! (Glas joj predje u jecaj ! zamrc. Oči su joj sklopljcne, all drhtah nje još nije prestalo od stralia, da bi on mogao dimutl tipke. probuditi pjesmu i profanirati uspomenu.) Doktor (začudjeno ju pogleda); Sto ti Je, za ime božjel Ja ne shvaćam... (Opipa joj sijepočice, a onda Joj uzme ruke s klavijature I pđpa biio. Prijazno, posvema lUečnik): Drago dl-