Београдске новине

Straina 2.

Petak

BEOGRADSKE NOVINE

24. raaja 1918.

Broj 137.

Oospodara spajaju sa Njigovim borcltna, a u srcima su defilirajuđlh trupa neprcstaiio odjekivali zvuci istorijskih t.'.arSeva, pod čijim je znacima Austro-Ugarska tako često već pobjedjivala. Njegovo Veliča'nstvo je hvalilo, hvaiilo i opet hvalilo ... Carica i kraijica se iz pozađine šatora smijesila iiiiiostivo i blago i svakoga je prolaz;čeg pratiia tihorri željom ne samo na ovome, nego i na svima đrugim putevima, koji vode u buđućnost. Dalje putovanje visokog para. Prošao je kao trenutak onaj kratak sat, koji su Njihova Veličanstva provela na ulazu u Beograd. U 2 'sata i 20 minuta bio je dvorski voz spreman za polazak. Nesmetano pošla je sa-da rijeka časnika i upravnih organa gubernije na željezničku stanicu, jer ie svakl htio još jedared ii vidi drage crfe vladalačkog para, prije nego mu se — Bog zna za kako dugo vrijeme — izgube ispred očiju. Monarh i plemenita Mu drugarica života popeli su sc u salonska kola, — i jedan trenutak tišine i čara obuzeo ie duše sviju... A onda, kad je odjeknuo prvi topovski pucanj, koji je vladalačkim supružnicima iz Srbije dao ratničku pratnju na put, provali burno, oduševljeno, spontano klicanje iz redova ciJelog zaostalog svijeta. Njegova Preuzvišenost generaipukovnik bartm pl. Rhemen jednim zarnahom, koji je dolazio iz đubine srca, skinuo je kapu i kliknuo je vrh glava svih svojih: ..Njihovim Veiičanstvima trostniki Živio!“. — Ovaj se uskjik nije još hio ni završio, a u žeJjezničkoj stanici i tiapolju pred zgradom, i svuda gdje ie hilo ljudi, podiže se jedinstveni uskiik put neba, koji je s grmljavinom topova i svečanim pozidravoin vojničkiit glazbi, spojio sve u jedan oditševijeni akord, šfo je kao nova zakletva vijernosti hrlio za odiazećint vozom. Tako su se rastala Njihova Veličan.stva 23. maja 1918. u 2.25 sati poslije podne s Beogradom.

RATNS SZVJESTAJI.

Izvještaj austro-ugarskog gfavnog stožera. Kb. Beč, 23. maja. Na talijanskom frontu klovela je o bostrana izvidjačkadjelatnostijuče na vlše - iii j c s t a do kreševa v ečeinik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vođjstva. Kb. Berlin, 23. maja. Zapadno boji- : : U obiastl K e m m e 1 a trajno pojačana paljbena djelatnost. Na ostaiim borbenim frontovima poslala je borbena djeiatnost življa tek uveče u pojodinitn odsjecinta; za vrljeme noći Živahna francuska djelatnost na zapadnoj obali A v r e. Više su puta odbijeni ncprljateljskl napadi, ciok je pri sopstvenim Izvidjanjlma zarobljcn izvjestan broi neprljateljskili vojnika. Na bojištu na L y s i oborene su juče izniedju ostaloga 3 američke letilice. Neprijateljski letaČki napadi, koji su u posljednje vrijeme usliiediii na belgijskom zemljlštu, uanljeli su gradjans k o m stariovništvu velikc štete 1 gubitke. Vojničke štete nije biio. Uspješninr bomhardovanjetn un J štena su velika ncprijateijs k a s m j e s 11 š t a m u n i c 1 j e s j evero-zapadno od Abbeville. Na Paris su bačene bombe. Prv! zapovjednik glavnog stana nL l.udendorff. Izvfeštaj bugarskog glavnog stožera. Bba. Sofija, 23. maja. Moćedonskl front: Obostrana* topnička paljba zapadno od prespanskog jezera, »točnq od Crne Reke, kod Tarn o y a i iužno od H u m a bila je živahna. Istočno od Vardara kod Mačukova pokušali su engleski pješadijski vodovi da se približe na!im predstražama, ali su vatrom ras* tjerani. Neprijateljska topnička paljba ua našs istaknutije položaje bila je od ^remena na vrijeme nešto živija. Fosjeta Njihovih Veličanstava u Plovdivu. KJb. Sofiia, 23. maja. Njihova Veličanstva su u povratku Iz Carlgrada pohodi'i i Plovdiv, gdje $u u katedrall na grobu pokojne kraljlco Loutse đala đa se odsluži apokojna misa.

Poslije mira sa Rumunjskom. Izvršivanje mlrovnih odredaba. Kb. Bukurešt, 23. maja. Shodno mirovnom ugovoru o ukidanju vojne uprave, napustio je danas vojni guverner, pješadiiski general T u 1 f s, Bukurešt, dok je onaj dio vojne upytve, koji pripada upravnom stožeru, već prije nckoliko nedjelja otpočeo da se ukida. Od niih je ostalio još samo nekoliko činovnika po rumunjskim ministarstvima. Paritetski od Austro-Ugarske i NjemaČke obrazovani privredni stožer ostaje naravno u punom djelovanju. Čisto vojničke agendie voinog guvernera prelaze na zapovjednika posadne vojske. Kb. Bnkurešt, 23. maja. Zaključkom jnirovnog ugovora. s R'u. muujskom postala je ix>trel)a da so preIduzmu promjene u organizaciii vojske, koja so nalazi u Rumunjskoj. Tako se ukida ovdašnja vojna uprava, a nrka još polrebna službena mjesla reduciraju se na najmanju mjeru i sjedinjuju se. Dosadašnji \ ojni guvcmer pl. X u 1 f s dobio je za svojo velike zasluge najviše odlikovanjo b<l njemackog cara i več jo na. pnst.io Bukurešt'.

Problem opšteg mira. Rastrežnjlvanje u Engleskol. Kb. Berliii, 23. maja. U ovdašnjim diplomatskim krugovitna živo se pretresa značaj posljednjilt govora engleskih diplomata, koji su mnogo miroijubiviii, nego li što su bili ikada prije. Pod vodstvom Asquith-a gomilaju se žesloki napadi protiv vlađe više nego ikad dosađa. U Njemačkoj su se čuvali, da na to nadovcztiju izvjesne nade, ali s gledišta mira smalralo se za značajno, što se u Englcskoj počinie uvidjati, (da produženje rata ne ntože promijeniti položaj u korist sporazumnih sila. U očekivanju austrougarske ofenzive protiv Italije. Kb. Rotterdam, 23. maja. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ javlja iz Miiana, da je prošao dan, na koii je po novinskim i drugim vijestima trebala da otpočne vclika austro-ugarska ofenziva, a da se nije desilo ništa od značaja. Ipak je iza oba protlvnička fronta bilo vrlo živo i intezivno pregrupisavanje I transportovar.je. Spanjolci zahtijevaju Oibraltar i Tanger. Fnače će sc prikijučiti središnjim vlastima. Žcneva, 23. maja. „X e m p b‘‘ doznajo za članak španjolskog vojničkog organa „Corresponđencie m i 1 i t a i**, koji piše, da će se Spanjolska poslije rata priđružiti središnjim silama, ako joj se ne ustupe Gibraltar i Tanger.

Podmornički rat NOVA POTAPLjANjA. Kb. Berlin, 23. maia. W o 1 f f o v ured javlja, da su njemačke podmornice ponovo potopile 22.000 bruto registrovanih tona neprijateljske trgovačke brođske zapremine. Veliki radnički pokret u Francuskoj. Kb. ITankfurt, 23. maja. „Frankfurter Zeitung“ doznaje iz Zenove, da je francuska vlada prije osam dana posiala na front 40.000 r.'zervista. koji su bili zaposleni po ratuim raidionicama u Parisu i u okolini, i to zbog štrajkaškog pokreta, koji je teškoin mukom sprijefen. Jzgleda, da vlada narnjerava, da ukloni iz rađionico i uputi na front sve one rezorvistc, medju kojiraa postoji i dalje volja Ka štrnjkovanjem, te da ih zamijeni amerifkim raduicima. Francuskiradnici au poslali Clenienceau-u no samo uslove, koji se odnosena poboljšanje njihovog položaja, voć i političke UBlove u pogledu ratnih ciljeva Francuske.

Razne brzojavne vijesti. Nesnosno stanle u Petrogradu. fNiročitl brzolav „Bcozradskth Novlna") Kijev, 23. tnaja. Petrogradski listovi donose izvještaie o užasnom stanju, koje vlada u bivšoj prijestonlci. Sovjetska vlada uputiia je svima uredima za ishranu telegram, u kome so kaže, da u Petrogradu nema hljeba i da se na miesto njega izdaju ostatci krompira i dvopeka. Nužna je najhitnlja pomoć. Izostanak ove biee najveći zločin protiv sovjeta i socijaine republike pa j protiv socijalne revolucije. .,N a š e S1 ovo“ javlja, da nemiri nepiestano traju i da se napadaju članovi komisije za ishranu. Predsjednik komisije za isbranu na Nikolajevskoj želiezuici javUa. da službenicl aawštan> svoja mla-

sta zbog oskudice u hijebu i da će željeznica zbog toga morati u skoro prestati da radi. U Putilovskim radionicama traže radnici nove izbore ža sovjete radnika i vojnika. Veliki nemiri bili su u Koiji i Sestrošeca, gdje je na revolucijonarne boijševičke radnike pucan^ iz mašinskih pušaka. Irskl pokret za slobodu. (Naročiti brzojav „Be'.jrjđskih Novlna " ) Zenova, 23. maja. „Petit Parisien“ javlja iz Irske, da su se u Dublinu obrazovale prve tako zvane dopune. Očevidno su se očekivala nova apšenja vodja, te s*» z:ito prisiupilo obraaovanju novih komiteta. Francuski vazdušuj napađ na njemačke otvorene gradove. (Naročtt! brzojav „Beogradskih Novtna' 1 .) Kbln, 23. maja. Zrtve posljeđnjih neprijnteljskili letačkih napada iznose 35 mrtvih i 85 ranjenih. Prije podne poiavila se nad gradom ope't jedna letilica, ali nije pričinila I nikakvu štetu. Na prvi dan Duhova poI javila se opet jedua neprijateljska letilica U Pfalzu, ubila 2 žene i 1 dijcte a povrijedila nelaolike kuće.

Grad i okolica Narodne ilobrotvorne predstave. (,.H i> s a n a g i n 1 c a“.) Sutra :i subotu i prekosutra u neđjclju ,,H i s a n a g i n i c a‘. Svraća še pažnja publike, da su to p o s 1 j e d n j e večernje predstave ove sezone. Karte sć dobivaju po cijeli dan u knjižarama S. B. CviJanpvića i ,,Jugo-Istoka“. Prepiaie se primaju s blagodarnožću. Saborna crkva — za bcogradsku sirotinju. Saborna crkva priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograđa svotu dd 109.85 kruna, koju je svotu prikupila na tas za vrljeme bogosluženja u mjesccu aprilu ove godine, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje. Za fond cara 1 kralja Karia. Časnici i momčad zapovjedništva trenskih grupa br. 89. odnosno detašman zapovjedništva za prikupljanjc konja vojnog vrhovnog zapovjedništva darovali su ukupno kruna 3802.09 za fond cara i kralja K a r 1 a. Za siromašne ueenllie gimnazije. Dr. Jovan M I k s i m o v i ć, sanitetski pukovnik položio je na dan polugodišnjega pomena svome sinu Živorađu 100 kruna za siroinašne učenike beogradske realne gimnazijc. Ova je svo'ta već privedena svojoj svrsi. t Savka Stojanović. Juče tia noć .preminula je poslije kraćeg bolovanja u 81. godini svoga života S a v k a S t o j a n o v i ć, mati poč. Živc;jina S t o j a n o v i ć a, penzionera, a baba go,£p. Dragoslava Ž. S t o j a n o v i ć a, novinara. Pogreb će biti danas u 4 sata posiije podne. Opijelo u crkvi svetog Marka na starom groblju. Stan Daničića ulica br. 17 (MitropoJitova bašta). Naše iskreno tsaučešće! i Priznanice za poinoć. S v e priznanice za pomoč za mjesec m a j izradjene su i mogu se odmah dobiti u uredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u ulici Crkvenoj (prlje Bosanskoj — nekadašnja zgrada glavnog računovodstva) u sobi broj 20, od 8 do 10 sati prije podne. istoga dana, odmah po prijemu priznauice prijc podne biagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beograidgrad, koja se nalazl u istoj zgradi, soba broj 18, isplačuje 1 pomoć. Kako prilikoin prijema priznanice, tako i same pomoći. potrebno je imati uza se redarstvenu legltiinaciJn, radi utvrde indentičnosti. C. 1 k. vojni kineniatograf. U c. i k. vojnom kincmatografu biće danas poslije podne dvije predstave, od kojih počinje jcđna u 4 i pol, a druga u 6 | pol sati posllje podne. Nov red piovidbe izmedju Zeinuua i Pančeva. Od juče saobračaju brodovi izntedju Zemuna 1 Pančeva po ovotn rodu: Polazak iz Zemuna dnevno u 12 sati u podno i u 8 sati uveče; polazak hs Pančeva dnevno u 5 i pol sati izjutra i u 3 sata poslije podne. Ulazak u Tamiš vršiče se samo onda. kad to dozvoljava stanje vode. Za vezu sa drugim brodovima i željeznicama ne jamči se. fstorljski kaiendar. N a d a n a š n i i d a n 24, m a j a 1543. g o d 1 n e, umro je u Frauenburgu čuvenl astronom Nikola K o p e rnik (Copcrnicus). Nikola Kopcrnlk ra* djen je 19. februara 1473. godine u Torunju (Thornu), gdje mu je otac bio ugledan trgovac. Pošto Je rano ostao beiz oca postarali su se za ujega i vaspitall su ga njegovi tijaci. 1491. godine stupio je kao djak aa krakovski univerzitet. gdje se bavlo teoJoškira I medeclnskim studijama, ali je pored toga jcš onda počeo izufjavati matematiku i astronomiju. Pošto je kratko vrijeme probavio u domovinl, otišao Je 1496. godine u Bolognu da stuđlra prava.

Još dok se tamo naiazio postavljen je za kanonika u Erauenburgu. 1500. godine otišao je u Rim, gdje je držao javna predavania o matematici i astronomiji. 1501. godime došao je u domovlnu, pa je opet uzeo odsustvo, da bi u Padovi studirao medicinu. Pored toga je nastavio i svoje teološke studije, pa je 1503. godine u Fcrrari promcvisan za doktora crkvenog praya. 1505. godine napustio je Italiju, bogat u životnom iskustvu i upućen u sve grane humanističke nauke. Već je onda bio poznat i u širim krugovima sa svoga velikog znanja na polju matematike i astronomije. Sada je proveo šest godina na zamku Heilsbergu i izradio je u osnovnim crtama svoje životno djelo, u kojemu je iznio svoje nove astronomske teorije. Po smrti svoga ujaka 1512. godine otišao je Kopernik na svoju kanoničku dužnost u Frauenburg. ali je uskoro opet otišao u Allenstein, da odande upravlja zarnašnim imanjima povjerene mu crkvene oblasti. Radio je i kao ljekar, do duše većinom samo u krugu svojih prijatelja. No najveće je Interesovanje Kopernik bio obračao u savršavanju svoga astronomskog sistema. No on do pred samu sitirt nikako nije smatrao, da su njegova ispitivanja zaključena, pa se zato i nije ođazvao po( zivu, koji mu je 1516. godine bio uputio lateranski konsil, đa učestvuje u radu na popravci kalendara. Pojedinosti svojili novih teorija još je jednako držao u tajnosti. Samo je nekim prijateljima "natičnicima seopštio, da je osnova njegovoj novoj smjeloj nauci princip, da je sunce centralno tijelo u našem planetnom sistemu, a da se zemlja i ostale planete okreću oko njega'. To je takozvani heiiocentrički sistem na snprot geocentričkom sisternu, koji je dotle vladao u nauci, a koji je počivao na vjerovanju, da se sunce i ostale planete okreću oko žemIje. Ovaj je svoj nov princip Kopernik u prvi rnali saopštio samo u izvodu, i to ga je najprije širio samo li pojedinim manuskriptima za uži naučnički krug. No i time se Kopernik pročuo medju natičnicima cijele Evrope. 1536. godine tražio mu je kardinal Schonberg jedan prijepis cijeloga djela, a tek 1540. godine odiučio se Kopernik na štampanje svoga djela, koje je posvetio papi Pavlu III. Ovo djelo je štampano u Nurnbergu, a Osiander samovoljno je dodao jedan predgovor, sa kojim ss Kopernik nije slagao. No kada je djelo izašlo on je već bio na samrtničkoj postelji i nije se više mogao ograditi protiv tog predgovora. U prvo je vrijeme djelo u Rimu bilo dobro primljeno, ali ie poslije tridentinskog koncila počeo otpor protiv njega, pa je najzad iza vrijeme Galilejevog spora 1616. godine stavijeno na ,,index“, sa koga je izbrisano tek 1757. godine. Docnije su priredjena još mnoga izđsnja toga đjela na talijanskoiti, njemačkom i poljskom jeziku. Kopemik je jedan od najistaknutijih naučnika svoga stoljeća, njegovo je djelo epohalno i njime je astronomija dovedena na današnju osnovu. Podignuti su mu spomenici u Varšavi, Torunju i Poznaniu. — 24. maja 1848. godine umrla je na zamku Meersburgu na bodenskcm jezeru pjesnikinja Anneta barunica D r o s t eHulshoff. Rodjena je 1797. godine. Zabranjeno je kidati cvijeće 1 drveta u parkovima. Kidanje cvijeća i drveća u parkovima strogo je zabranjeno, te se upozorava publika. da to ne čini. Prekršitdji ovoga biće strogo kažnieni. IzKtibljeno. Manipulant uprave za izdavanje putnih isprava (,,Passamt“-a) Anton Kowak, izgubio je na putu od rečenc uprave do menaže zelen novčanik sa. 18 kruna. Nalazak neka se preda c. i k. vojnom redarstvenom komesarijatu. Pažnja. Skrećemo pažnju na današnji oglas g. Alekse Jovanovića, trg. ovd. Nadjcno. U subotu je nadjena u Hilendarskoj ullci mrka kožna ručna torbica srednje veličine i prevučena sivim platnenim futrolom i predata je našem uredništvu. Sopstvenik je može podići u rndne dane izmedju 5 i 6 sati posiije podnc. Pravila za polaganje privatnih ispita u privatnoj ženskoj realnoj gimnaziji u Beogradu. Prlvatni isplti polažu se samo početkom ikrajem školske g o d i n e. nikako u toku školske godine. Polažu se pismeno i usmen o po propisationi programu iz pojedinih predmeta i razreda. Učenice, koje će početkotn škofske godine (u scptembru) polagati privatne ispite, dužnc su podnijeti molbu najdalje do 1. avgusta preko ove škole c. i k. glavnoj vojuoj guberniji u Srbiji, odjel 8 b. Molha za odobrenje polaganja ispita mora biti snabdjevena: krštenicom. Hstom da jc izvršeno kaleraljenje (pelcovanje) boginja 1 školskim svjedočanstvom (u nedostatku ovih dokumeuata uvjerenja potvrdjena nadleinom vlašču). dalje: taktom od 2 krune na molbl pa 0.50 kru-

na na svakom dokumentu, ako već na njemu nema propisne takse, i jednom ili dvjema taksenim markama po 10 (deset) kruna (nepriljepljene) za 1 i 2 razreda. Izuzetno, s obzirom na izgubljeno vrijeme zbog ratnih priiika, može se polagati privatan ispit i iz dva razr e d a. U tom slučaju polaže se ispit iz svih predmeta starijeg razreda, a iz predmeta nižcg razreda, koji se ne uče u starijem. Ne položi li se ispit iz starijeg razreda, tada nije položen ispit nf iz jednog razreda. Učenica, koja na ovom ispitu pokaže nedovoljan uspjehl iz jednog iii dva predmeta, ponovićc ispit lz tih predmcta u decembru. Učenicama, kojima se ne odobrE polaganje privatnog ispita, vraćaju ss dokumenti i položena taksa 10 ocinosno 20 kruna u taksenim markama. Po odobrenju, a prije ispita* po- 1 laže se za svaki pojedini razred u gotovu: a) 100 (sto) krunai za školsku kasu; b) 60 kruna honorara za ispit; c) 2 krune za pisanje svjedočanstva i po 0.50 kruna ili 1 kruna" u taksenim markama za svjedočanstvo nižcg (I.—IV.) ili višeg (V.—VIII.) razreda. Učenice, koje će polagati privatne ispite u drugoj polovini jula ove godine iz jednog ili dva razreda dužne su se prijaviti rnolbom ta-ksiranom sa 2 krune školskoj upravi najdalje do 25. juna ove godine, sa potrebnim dokumentima, koji su već napomenuti u ovim pravilima. Za njih će važiti sve dosadašnje odredbe za polaganje propisanib taksa t. j. 20 kruna za školsku kasu, po 4 krune o £ svakog predmeta i po 0.50 ili 1 kruna taksene marke za svjedočanstvo nižeg ili višeg razreda. U siučaju nedovolinil; ocijena iz 1 ili 2 predmeta polagaće se ponovni ispit iz tih predmeta u septembru ili cio ispit (iz svih predmeta) sa nedovoljnim uspjehom iz tri ili više predmeta. Za ove ponovne ispite vrijediće sve određbe o polaganju privatnih ispila, propisane za učenice, koje su se javile za septembar. Za svaki ponovni ispit iz 1 ili 2 predmeta polaže se naKnadno po 2 odnosno 3 krune takse u markama i po 0.50 ili 1 kruna za svjedočanstvo, Od propisanih taksa ne oslobodjava se ni jeđna učenica, niti će im se molba uzimati u obzir, kao i onima, koje se prijave poslije odredjenog roka.

A. Grin: DAN ODMAZDE (Nastavak). „Otuc me Je doveu ovaino'", reče on» tibim, ali ipak čvr-sliin tonom. „Meni je to islo toliko nerazumijivo kao i vami. Imam da budem družbenica guji White, |da s iijpm izlazim u šetnju i da joj čitam. Nemojle me, molirn vas izdati, abo hišta' dmgO, ono zarad moga oca“. Ove riječi svakabo da je bila još smf. slila, dok su maločas sjedili za stolom, ali su zato bili nenosredni izražaj njenih’ Osjećaja očevidno uzbudjenje, kcjiin je tu molfnr iznijela i rumeriilo, koje joj je oblilo lice. Stanhopc je još samo za j :dan tre. nutak posmatrao zlattru kosu i dražesna crte ljubljene djevojkc; zatim sc učtivoi pokloni, nepokazujući ni najmanji znak kakvog potajnog sporazunra. Toloži novine na sto i zamoli, da ga Mary izvirJ bod gdje Wbite, pošto, veli, ima hitnoga posla. Zatim sa učtivim pozdravom' ode iz sobe. Mlađa je djevojka zanrišljeno gledala za njinr. Iz njenog se srećnog izraza lica nroglo vidjeti, da joj to neočekivano vidjenje na ovom mjostu ni u kcliko nijo bilo rielagodno. 12. glava. Stanhopc je bio pošao u svcju sobu čvrsto cdlučcn, da spakuje stvari i da smjcsta odputujc u Washingtcn. No čim |e slao rasmatrati pisnra, što su mu bila, stigla, odnrah je uvidio, da od toga u prvi mah ne može biti nišla. Trcbalo mu je još dosta vremena da uredi sve slyari. svoga pokojnog oca, a to je bila dužnost, koja se nije stujela odložiti. Ma da se nije naročito raspitivao, saznao je u toku dana još za neke pojedinosti o JIarynom dolasku u kuću. Bila je sligla na kolima, i to samo nekoliko minuta prijo no što s© on sanr bio vratio kuči. Mora dakle, da je pravo sa Markbamovog trga bila <d;oš!a tamo. Svoj prtljiig nijc inrala kod sebe; stigao je te.k u jutru špeditcrskim kolinra; bao što so Stanhopc liČno uvjerio, to je bio neki nov novcat kufer, koji baš ništa nije bio težak. 0 njcnom ocu nije bilo ni traga ni glasa. OJio podne Stanhopc Je otišao od kuće da svrši neke poslove po varoši, a kada je oko šest sati došlo vrijeme objedu, Stanhope je otišao u svoj klub, gdjc je proveo vrijeme čitanjem i pisanjern plsama. Nl najmanje mu nijc bilo lako da lzbjegava mjesto, kuda ga ie srce vuklo. ali njegov jutrošnji susret sa gdjicom Mary bio mu je pokazao, da se on rnogao nadati pobjedi u borbi samo u slučaju, ako bi u koliko je moguće zaboravio njlhove rantje odnose i ako bl u kollko bl se to moglo izbjeći, tzbjegavao sastaiauje ta ljubijenom djevojkom. (Nastaviće se.)