Београдске новине

Br. 140.

BEOGRAD, ponedjeljak 27. maja 1918.

Izlaze:

dnevno u |utro, ponedJeHkom posiijg podna.

Pojadinl brojevi: llMfrMli I a knjiirtma rmpos)«<miU« 1 iVhftlgTI ■o-ib. e«u «• iijni <ti , . . ununii I —«Hd> ia 0*Un

Mjesačna pratplats: ■trrc^stjsr.'ssss:- aeo U inilnuM ....... **J* XsO CflMl M el]Mik«. ni»i

Jradnlttvo: BE03RAD, Vukn KandJMa nl. bro) 10. Tehifas br«) 83. Upravi I prlmanje pretplate Tapliite vmm fero) 21. TilotM br. 11 Prlmanja oglasa Kneza Mtejia ul bro| 38. TelalM ferol 245-

Godina IV.

Njihova Veličanstva u Budimpešti. 100. godišnjica bavarske ustavnosti. -- VValeski princ o englesko-talijanskom oružnom bratstvu. b—— a ——ere—■p—3B —asmm f Dr. Kaempff.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb Beč, 26. maja. Nije bi!o naročitih doRadjaja osini nekolikih taliianskih pokušaja, potpojnognutih topničkom vatrom. Načelnik glavnog stožera. IzvjeŠtaj njemačkog vojnog vodjstva. Kb. Berlin, 26. maja< Zapadno bojište: Južno od n i e \v p o r t s k o g k’an a 1 a i s obiju strana Dixmuidena zarobili smo prilikom manjih preduzcća preko 70 Belgijanaca. Topnička vatra, koja je prcko dana bila umierena, pred veče je na poiediniin dijelovima fronta zadobila u žestini. Pošto se sinrkavalo došlo je u oblasti K e m m e 1 a i južno od S o m m e Izmedju Moreuila i Montdidiera s vreinena na vrijeme do znatno pooštrene vatre. Kod Bucqoy-a u više su maha propali engleski naleti. I na ostaJim odsjecima i dalje je vladala živa neprijateljska izvidjačka djelatnost. Tom su prilikom zapadno od Montd i d i e r a zarobljeni AmeriČani, u a i I e 11 e s k o j dolini Francuzi, a sjevero-istočno od La Neuville-a Englezi. Prvi zapovjednik glavnog stana ol. LndendorfL Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 26. maia. Wolffov ured javlja: Na boJištima nema ničega novog. Izvještaj bugarskog glavnog stožera. ’Bba. Sotija., 26. majai. Maćedonsko bogšt«: Zapadno od ohridskog jezera rastjerali smo vatrom francuska izvijačka odjelenja. U zavijutku Crne Ree i zapadno od Dobropolja pojačaia se artiljerijska djclalnost protiv našili položaja južno od Huma, Jedno cnglesko Sizvidjačko odjelenje pokušalo je da se jpribliži našim položajjma kod ušća Stru. m e, ali je rastjerano vatrorn iz pušaka. Kod Cajasi natjerala je jodnu neprijateljsku letilicu naša topnička vatra da so Bpusti, a onđa je razorena.

Njihova Veličanstva u Budimpešti. Kb. Beč, 26. maja. Njihova Veličanstva su danas u podne otputovala u Budimpeštu s nadvojvotkinjom Marijom Josipom. Prvi jdvorski meštar grof H u n y a d ! več se nalazi u Budimpešti. U pratnji Njegovcg Veličanstva se nalaze izmedju o«ta!ih mi.rstar predsjednik dr. jl. S e i d 1 e r s ministarskim tajnikom grofom Kuhnburgoin, načelnik glavnog stožera barun A r z, načelnik vojne kancelarije gcneral-major barun pl. Z e i d 1 e r. U pratnji Njenog Veličanstva se nalazi glavni dvorskj meštar grof EszterhaiZ.y 1 ostala T jratnja. Neutralni sudo vrijednosti američke pomoći. ; Amerika je zemlja reklame... Kb. Rofterdam, 26. maja. T ,,Nieuwe Courant'* piše o uvefcavanju američke vojske: Prije, ncgo što 3 milijuna američkih trupa budu u Francuskcj, proći će još nokoliko godina. Vidjelo sc, koliko je Engleska tre, bala vremena, dok je isto toliki broj trupa prebacila preko mora. Pa kad najposlije te trupe stignu u Francusku onda je tek ipitanje, da li se i pomoću njih može pobjediti. D«, sprema i odašiljanje trupa jjoš no znaće pobjedu, to se vidjelo na jprimjeru Engleske, a da ee i ne spominje činjeniea, da su potcškcće veće u odnosu one daljine, koju američke trupo ■ jmaju morem da prebrode. Američani jwažo kao ljudi reklame. Zato nije iBovjck raspoložen, da odmah i vjerujo ono, šta Amerika objavljuje. Aii bi izivjesno bilo isto toliko opasno, kad bi se sada vojna snaga američka potlcjenjivala, kao što se pokazalo, da je opasn© podcjenjivanje Engleske. Amerika sad tek poćinje, te će još dugo traja,ti, dok ona, »voju Bnagu razvije. ‘ - <r v '

100. godišnjica bavarske ustavnosti. Kb. Mfinchen, 26. maja. U sred teških ratnih vremena proslavljena je stogodišnjica bavarske ustavnosti svečanostima i bogosluženjem svuda po Bavarskoj. Prije podne je odslužena svečana služba božja u Mihajlovskoj dvorskoj crkvi. Prisustvovao je dvor, narodno predstavnlštvo i pripadnici svih narodnih slojeva. U 12 sati ti podne bila je u velikoj prijestoncj dvorani kraljevskog dvora velika svečanost, a poslije toga galaručak u dvorskoj balskoj dvđrani. Za vrijeme ručka držao je kraJj zdravicu, a povodom ove švečanosti razđao je mnoga odlikovanja. Kralj je izdao ovaj manifest: ProšIo je sto godina od onog znamenitog dana, kad je mo] pradjed, kralj Maksimilian I. Josip svom narodu dao ustav. Pozdravljen daleko preko bavarskih granica, postao je ustav jak medjašni kamen, na kome se svom snagom digao državo-pravni razvoj, sa mnogo blagoslova za zemlju. U vremenima velike sreće, kao i u danima velikih nievoija. izdržaio je probu djelo ustavnosti. Uz oprobanu vezu srca, koja vijekovima sjedinjuje bavarskog vladara sa narođom iste krvi, dao je ustav novu jaku vezu, osnovanu na pisanoin zakonu. Tako, dvostrukim načinom učvršćena, rnoći će se naša draga dotnovina I u buduče uspješno boriti protiv svih iziala. Otkad postoji njemačka carevina, uživa Bavarska i spolja i iznutra biagoslov, koji proizlazi od toga, što spada u tako moćnii državu. Stvorena u naknadnim trzavtcama teških ratnih vremena, slavi ustavnost svoju stogodišnjicu u sred 1 ogromne borbe naroda, kad se hrabrl sinovi Bavarske nalaze rame uz rame sa braćom iz ostalih njenračkib država u junačkiom pobjedničkom boju, dolc nebrojeni čestiti Ijudi i žene neumornim radom pornažu đomovini kod ?<uće. I danas ima moje srce iskrenu želju, I danas mi dolazi na usne <opla molitva, da nam Bog da, da se uz biagoslov časnog tnira nadjemo svi složni u zajedničkom radu u domovini. Moj pokojni prcdak, MaksimUijan l. Josip (postavio je u odredbama akta o ustavu načela kraija, koji sreću svoga šrca i slavu 'švoga prijestoija Iioće da za<dobije samo od sreće svoje domovine i Sijubavi svoga naroda. Ovakvo mišljenje imam i ja pri ulasku u drugu sitogodišnjicu ustavnosti. Čvrsto stojim uz niu. Neka Bog dade, da našoj miloj domovini iz nevolje sadašnjcg vremena bude sudjen sretan izlazak! Munchen, 26. maja 1918. Ludwig. Prekiđ diplomatskih odnosa izmedju Mehika i Kube. Kb. Rotterdam, 26. maja. Mehibo je prekinuo diplc..:a‘ske odrnoso sa Kubom. Mehikanski olpravnik poslova u Havani i kubanski poslanik u itehiku opozvani s u. Šbo je mohikanski poslanik opozvan, te ođluka, da se za neodredjeno vrijome to mjcsto no popunjuje, objašnjuje se zvaničuo činjeJiicom rata.

Waleski princ o engleskotalijanskom oružnom bratstvu. Kb. Rim, 26. maja. U Augusteumu je w a 1 e s k i princ đržao u petak ovaj govor: Kraijevsko visočanstvo, preuzvišcnosti, gospodijie i gospodo! Prije svcga đozvolite, da zablagodariin Rimljanima na iskrenom dočeku, koji mi je prilikom prve posjete ovog znamenitog grada ukazan. Takva posjeta ostaie u svačijoj duši traiino usadjena, naročito a ovakvoj prilick kakva je ova današnja, koja je obilježie u zajedničkoj istoriji obih zemalja. Ja dolazim s fronta, na kome se naši (vojnici rame uz rame bone, d'a postignu jedne i iste kieale, da brane jedna i ista nelzmjenjiva prava. Ja dolazinr (la vam u ime moga kralja, moga oca donesem vijest o zajednici 1 ohrabrenju, u ime njegovih podanika u Vetkoj Britanlji l u prekomorsklm doml-

nionima; ja dolazim, da vas uvjerim o trajnom ! iskrenom prijateljstvu i simpatiji cijelog engleskog maroda <prema vašem narodu; engleskog naroda, čija je stogodišnja simpatija postala sad oružno bratstvo, koje ie skovalo savez, da se nikad više rastaviti ne može. Ovdje u gradu Rimu, staroj prijestonicJ svijeta, otadžbini reda i pravičnosti, ponosno iskazujem ja svoje uvjerenie, da će velika stvar za koju se oba naša narođa bore protiv reakcije, pouzdano pobjediti, blagodareći slozl, kojcnj daje izraza ova skupština. U petak je na Kapitolu bila tako isto veilika mainifestaciia. Gradonačelnik knez V a 11 o n e i poslanik iz Udine držali su govore. Odlučni đani na zapadu. Francuzl produžuiu razoravanjera Laoua. Kb. Berlin, 26. maia. Ponovo s dana u dan Francuzi produžuju razoravanje svog vlastitog grada Laona. 25. maja je ponovo palo u gnad 108 metaka. štete su vrlo znatne; poginulo }e nekoliko gradjana, ubiJe sn ih granate njihovib zemljaka. Kb. Eerbn, 26. maja. Francuska vatra: uništavala Jo i 24. m'aja grad L aOn sa prodgrarljima. U neBretni grad je pa'o preko 200 granata; grad ge svo više ruši. Smrt na sve straue. — Žalbe francuskib vob?>k». Kb. Bern, 26. maja. ,,P e 111 P a r i s i e n“ izvještava, k'ako se tuže vojtiici sa fronta, što iđu na odsustvo, da vojnu zonu ne mogu danju napustiti. Ako odlaze đanju, onda njenračke letilice bacaju bombc na | vozove, a osim toga tuku ih i iz mašinskih pušaka. Vojnici, kojj su u rovovima Izbjegli smrti, izloženi su najvećoj opasnosti, kad idu na odsustvo.

Podmormčki rat NOVA POTAPLJAN.lA. Kb. Berlin, 26. mkja'. Wolffov ured javija: U zatvorenom podničju oko Italije pon<ovo su potopilc naše podmornice 5 natovarenib parnih brodova sa svega 25.000 bnito regislrovanib tona, Načclnik admiralskog stožera mornarice. Nastradala njemačka podmornička krstarica. Kb. London, 26. maja. Admiralitet saopštava: Jedna od naših podmornica u AtLantskom okeanu iavlja poslije svoga povratka u svoju oslonu tačku: 11. maja je na visini rta St. Vincent opazda, očekujući jednu sprovodnu povorku, jednu njemačku podmorniai, tiipa krstaškog, i potopila ju je. Kako je u to vrijeme tnorc bilo jako nemirno, to nije mko ni ostao u životu. Odmah poslije toga se opazila i druga neprijateljska podmornica, alli je ova brzo utonula, te na taj način izmakla sudbini svog druga. S obzirom na to, što je ovo prva krstaška podmornica, koja je uni.štena, riješeno je, da se odustane od uobičajenog pravila, da se o uništavanju pojedinih neprijateljskih podmomica ne javlja. Pritnjedba Wolffovog ureda: Kako o jednoj našoj poidmornioi, koja operiše zapadno od G i b r a 11 a r a, od dužeg vretnena tiema nikakvih vijcsti, mora se računati da ie ona propaia onako, kako to javljaju Englezi. Potopiienl brodovL Kb. London, 26. maja. Agentura Lloy ds iavlja: Engleski parobrod ,,C 1 a n N e t h e s o n“ potonuo je poslije sudara. Kb, Rotterđam, 26. nmja. ,yM a a s b O d e‘‘ javlja: Obalni jedrenjak „351“, koji se juče nasvikao, razbio se, pa so smatra Szgubljenim. Engleski parni brod ,,Main“, od 715 brato registrovanih tona, pror ao jo j>ri s'udarn sa jednim parnun brodom. Spašono ja nokoiiko putnika.

Kb. Berlin, 26. maja, DanaS jo ovdje umro prcdsjcdnik iReicbstaga, pravi tajni savjetnik dr. Kacmpff. Razne brzoiavne vifesti. Odjecl carigrađskog puta Njihovih Vellčanstava. Kb. Carigrađ, 26. inaja. Juče je sultan poslije selamiika primio u audijenciju aus:ro-ugarskog vojnog opunomočenika podmaršala P o i! j a m k o v s k o g, koji rnu je izjavio svoju blagodarnost na pođareni mu red Imdiaza. Sultan se miiostivo razgovarao i iskazao Isvoje zadovollistvo, što je austro-ugarskom opunomoćniku prilikom posjete svoga uzvišenog saveznika mogao podariti odlikovanje, Izložba ratnih slika u Budimpeštl. Kb. Beč, 26. ntaia. Njegovo Veličanstvo je naredilo nadvojvodi Maxu da u ime Njegovo o‘vcri u Biidimpešti izložbu ratnih slika u muzeju Szep Muvcszeti. Izložba će se otvoriti 28. o. rn. u 11 sati prije pcdne. Potptmo saglasje i/.medju Njeraačke 1 Hoiandija. Kb. Haag, 26. maja. Raspravljanja izmedju holandskih I niemačkih pregovorača, koja se odnose na izvršenje prijašnjih utanačenja, započela su prošlog četvrtka, a imadu svrhu da dovedu do potpunog ®porazuma. U petak su na to počeli pregovori o r.ovom utanačenju i nastaviće se svom brztnom. Engleske hajke o amerlčkim Rusinra. Kb. Rotterdam, 26. maja. Prcma ,,Ni6Uwe ConraiiF-u doiznajo ,,Daily Tolegrapb“ iz NewYorka, 'đa je 200.000 Rusa, koji žive u Sjedinjennu Državama, tražilo dozvolu za jpov-raUk u Rusiju, 'da So boro pro'.iv Nj&mačke. Umro član odbora za ncdieljlranjc Nobelovih nagrada. Kb. Kristijatiija, 25. .naja. Predsjednik parlamema. Karlo Berner, umro ie u 75. godini živofa. Berner }e bio i č!an odbora za podjeljivanje Nobclovih nagrad.r. Još o putovaiHu holaudskog ninistra vojnog u Englesku. Kb. Amsterdam, 26. maja. Jedan ovdašnji list ponovo se obratio ministrn vojnom C o 1 i j n u zbog brzojava kolnskog ze.stupnika ,,H e t V a d e r 1 a n d a“, u kome se tvrdilo, da ie bivši ministar C o 1 i j u putovao it Englesku na jednoj engleskoj torpedniači. Ministar Colijn je izjavio, da je zbog privatn'h poslova putovao u Englesku kao običan putnik na jednom brodu, koji je Imao svoju sigurnosnu pratnju. Povratak bugarsklti ratnlh zarobl.ienl' ka, radnika, žena i djece Iz Rusijo. Kb. Sofija. 26. maja. Kako listovi javljaju, stigao je juče u pristanište V a rn e bugarski brod ,.Boris“ i dovezao anasu žena i djece, koje su bi!i Rusi cdvukli. zatim grupu radnika, koji'su bili u Rusiji eadržani, i ratne zarobljenike. Švedske finansiJe. Kb. Stockholm, 26. maja. Ministar finansija tražio je ovlaštenje za uvećanje opiicaja novčanica sa 125 milijuna kruna izrtad odredjenog iznosa, što bi iznosilo dvostruku količinu po'stojećeg metalnog pokrića. U isti rrnah javlja ministar za rnjere, lcoje će se preduzeti protiv padanja novčanih vrijednosti.

Grad i okolica Narodne dobrotvorne predstavo. (Posljednje pn&dstave „Hasanaglin l c e). Sutra u četiri strta poslije podne prikazuje se „Hasanaginica" za djake ovdješnje c. i kr. realne gimnazije. Pristup u lože hnaju samo roditelji 1 staratelji djački, koji mogu ulaznice za ovu predstavu podići uz pola cijene kod zapovjedništva gimnazije. Za širu publiku odredjena ie m a t i n e j a ,,Hasanaginice“ u srljedu dne 29. o. mj.

u 4 sata poslije podne. JCarte uz običajne cijene, a Iože uz pola cijene, prođavaju se od danas u knjižarama S. B. Cvijanovića i ,,Jugo-Istoka“. Preplate se primaju sa zalivalnošću. Otvaranje c. 1 k. savskog kupatila. C. i k. savsko kupatilo u Beogradu predaće se đanas, u ponedjeljak opet uix)trebi. Obraća se svakome pažnja, da se propisi, kaki su za kupatilo utvrdjeni, nioraju tačno vršiti. Izdavanje niiesečnih karti po cijeim od 4 krune biće nešto kasnije, jer nisu još spremIjene. S obzirom na dobrotvorne svrhe besplatnih karata ne će u opšte biti; s toga za to ne treba niko r.i da se obraća. Za vrijeme otvaranja mosta — za sada od 7 do pola 9 saii prije podne — ne će se vršiti prijevoz posjetiiaca kupatila. Istorljskl kalendar. Na jučerašnji dan, 26. maja 1831. g. notukao je u toku poljskoga ustanka ruski genera! Dibić - BabalkanjskiJ ... po’jsku vojsku pod komandom generala Skrzyneckog u bitci na O s t r oljenci. Poslije bečkog kongresa 1815. gcdine dob'o je ruski dio Poljske (tzv. „kongresna Poljska") potpunu autonomiju. Kongresna Poljskai bila je tada takorcći samo u personainoj uniji sa Rusijom. Imperator Aleksandar I. dao je Poljskoj čak i slobodoumni ustav. Poljska je imala i svo* ju zasebnu vojsku. Namjesnik bio je kao vicekralj u ime carevo veliki knjaz Konstantin. U to je vrijeme Poljska vođila samostalan nacijonalni život, Ali odmah poslije smrti Aleksandra L (1825. godine) jiočeše se javljati simptomi skore pobune. Posiiednji pođstrek dala je julska revolucija u Pari« su. 29. novembra 1830. godine napala* je jedna grnpa mladih poljskih časnika i vojnika na dvor vclikog knjaza Konstantiria, koji je tcškom mukom živ iznio glavu, dok su ubijena nekolicina ruskih generala. Ruske trupe, koje su se nalazile u Poljskoj, potpuno iznenadjene ovinr prepadom, evakuisale su zemljn, a poljska aristokracija sa Liubeckim i knjazom Czartorriskim na čelu proglasila je generala Chlopickog za diktatora, ali je jednovremeno pokušala da povede pregovore sa ruskim dvorom. No imperator Nikola I. tražio je, da se Poljska pokori na milost i nemilost, na što ie poljski parlamenat, koji se bio sastao 18. januara 1831. godine, 25. januara proglasio zbacivanje ruske carske porođice sa poljskcg prijestolja. Ustanovljena je privremena vlada pod predsjedništvom knjaza Adama Czartoryiskog. Kada ie na Poljsku pošla ruska vojska pod komandom generala Dibića-Zabalkanskog, pošlo je Poljacima u prvi mah' za rukom, da izvoiuju izvjesne uspjehe. 14. februara pobijedio je poljski general DvernickJi Dibića na Soczeku, a poljski general Skrzyneck kcd Dobre; zatim Pol'aci 19. februara 1831. godine izvojevaše pobjeđu na Orochovu. No šest dana docnije, 25. februara pretrpili su Poljaci pcraz kod istoga mjesta. Poslije novih uspjeha ,s borbama na Vavrju, Dembevilku, Iganiji (10. aprila) i Boremlju (16. aprila) pckušali su Poljaci, okuraženi tim uspjesima, da prenesu ustanak i u Voliniju i u Podoljsku. No za vrijeme tih operacija potisnut je Dvernickij sa svojonr vojskom na austrijsko zemljište, gdje je bio razoružan. Na današnji dan pak, 26. maja 1831. godine izvojevaše Rusi pomenutu pobjedu koa Ostroljenke nad vojskcm gencrala Skrzyneckog. Da se u ruskoj vojsci itije pojavila kolcra, kojoj je podlegao i sam general Dibić, Rusi bi još neposredno poslije te bitke pregazili Polisku. Juna mjeseca ugušen je ustanak u Litvi, a novi ruski glavnokomandujući, poznati general P a sk j e v i č krenuo je zatim pravo na Varšavu. Tamo je u parlamentu već bio nastao strašan razdor. a narod je počeo da se buni protiv prvaka, te je Varšava 8. septembra 1831. god'ne gotovo bez otpora kapitulirala. 18. septembra prešao je poljski general Ramorino sa 10.000 ljudi na austrijsko zemljište i položio je oružie, a 5. oktobra prešao je general Rybinskij sa 21.000 vojnika na prusko zemljište l takodje je položio oružje. Time je završen nstanak. Slobodoumni poljski nstav od 1815. gcdine zamijenjen je tzv. „organskim statutonT od 26. fe* hruara 1832. godine. kojim je Poljska u nekoliko postala ruska provincija. Nadjeno. Nadjen je iedan nowčanik sa nešto sitna novca. Tko ga je izgubio, može ga podićl u uprdvi lista, Knez Mihajlova ulioa 38.