Београдске новине

Broj 164. ehižit. fabr. đuvatia; 169 Vuković Milan, ćin. monop.; 168 Vuković Toma, služit (ononop., S-imina uk 21. Broj 46 Zarić IHja, čin. u ponz.; 176 Zarić MilenLo, carin. "čin.; '195 Zikić Simo porodica, svešt. Vinča; '44 Zivanović Milan, carin." upravn. u penz.; 174 Zivković Milenka porodica, posl. general£Laba. Narodna privreda CRTICE IZ PČELARSTVA. Najzgodnije mjesto za p č e 1 i n j a k jest sunčana sirana, mirna, bez vjetra, ili barein zaštićena od sjevcrnih I zapadnih vjetrova. Uiišta nc stniju bitt cijeli dan izložena zrakama, ali niti cijeli dan u debelom liladu. Pred pčelinjakom treba posaditi drveće srednje veličine, kako će kadikad bacati sjenu na ulišta, a ponekad opet propuštati na ulišta sunčane zrake. Pčelci, izloženi cijeli dan sunčanoj pripeci, više se roje, dok oni u hladu Višc nakupe meda. Najbolje jc dakle, da sc držimo blažene sredine. Nc smiju opet biti pčelci izlo'ženi propuhu, ili jakim, čestim vjetrovima, već treba da su u zaklomi, KSko ćeino uspješno sprij e č i t i r o j e n j e? S. Seiser u Bienenvateru piše: Imao sam prošle godine 15 ulišta, a nijesam htio imati rojeva. U nijednom ulištii nije bilo praznog trutovskog saća. Matica je zalegla sve radiličke stanicc, a zatiin je nastala glavna paša. Da pružim radilicama priliku za gradnju trutovskoga saća, a matici za leženje trutovskih jaja, umetnuo sam zadnji okvir do prozora napola izgradjen. Radilice su odniah počele gradnjom trntovskili stanica, a matica ih je zalcgla. Čim su pćele bilc sa gradnjom pri kraju, odmah sam odrezao novogradnju, a pčele su gradile ponovno trutovsko saće. I matica je opetovano obavljala svoj posao. To sam opetovao nekoiiko puta, a pokraj toga sam ispunio medište praznim radiličkim stanicama. Te sam godine dobio samo jedan roj, makar da su se pčele iste godine dobro rojile. Osim toga jer se matica nalazi na zadnjem okviru, lako ćemo je moći opaziti, te prema potrebi uloviti i odstramiti. Ko ne treba rojeva neka pokuša i ovaj način spriječavanja. Ujeđno mogu taj pokušaj učiniti pčelari i sa onim pčelcima, koje žele ostaviti za sabiranje meda. P č e I ! n j i u b o d. Mnogo ima !ju'di, koji se boje pčelinjeg uboda više nego volovljih rogova, konjskog kopita i t. d., te za to ne će da se bave pčelarstvom. Imade ih dapače, koji su otpočeli pčeiarenjem, ali su ga napustiLi baš radi pčelinjeg uboda* To nije dovoljan razlog, da se ne bavimo tim poslom. Razna su sredstva protlv pčeIinjeg uboda, na pr. ako glavu prikrijemo pčelarskom kapom ili koprenom, a na ruke navučemo rukavice od kaučukia. Ono prvo možemo mirne duše upotrebiti, ali ovo drugo. t. j. za rukavice ne trebamo ni nabavliati, jer je za njih uludo izbačen novac. U rukavicama se naime ne može rađiti onako, kako trcba, nego baš protivno. rukavice se zamažu medom ili vošiinom, a pčele onda to više navaljuju. Uz to je raditi u rukavicama upravo nemoguće. Pišem ovo iz vlastitog islcustva. Vele^ da je najbolje sredstvo protiv pčeiinjeg uboda ovo: jedna trećina sirćeta pomiješa se s dvije trećine vode. Tom se smjesom umije lice i operu ruke prije radnje. ali se ne obrišu. Na takrva mjesta pčelc ne napadaju i ne bodu. Teme 1 jito proljetno pregleđavanje pčelaca. Ako se pod tim misli vadjenje i razmještanje okvira, a da nijesmo prije uvjereni da li je u ulištu inaLica, onda čujmo, što o tom piše župnik Tobiš: Predstavimo si taj čas, kad rastavimo okvire u ulištu. Tisuče i tisuće pčela rade svoj posao. Priredjuju mliječ za mlado leglo, hraneć ga od stanicp do stanice iz usta u usta. Neke hrane i njeguju mlado leglo, neke opet čiste saće. Jedni grade dok drugi opet nose vodu. prašak i med. Matica leže jaja. Sve društvo daklc radi skladno i složno. Najednoć n.astaje rusvaj! Okviri se sa saćem rastavljaju, a pčele se iz svog posla tr.zaju. Prestaju liranjenjem. Pčele, koje izlijeću, bježe okolo uplašene. Svuda

Cefvrla'k' — ' - vlada metež, nered i zaibuna. Pak on« da, kad smo opet okvire postavili u prijaSnje stanje, koliko treba vreinena, dok pčele počnu rad po starom običaju i redu. A ako se još možda rashladi leglo, šta istom onda nastaje? M i š e v i u u 1 i š t u. Katkada a osobito prigodom proljetnog pregledanja — možemo nači na podu ulišta raskomadanih pčela, a mi za 'stalno držimo, da toine ne može biti kriv miš, jer da neina tolikog otvora, da bi se mogao uvući u ulište. I zaista nije tomu kriv obični miš, već jedna vrsta miša. mala rovka. Ona se može lako provući. jer je vcoma malena. Ona jed l e samo pčele, dok u saće i med ne dira. Ogromna ž e t v a m e d a 1916. g o d i n c. Neki pčelar iz Illinoisa u Americi javio je uredništvu jednog tamošfljeg pčelarkog lista, da je naveđene godinc dobio 40.000 kilograma meda. To jc ujedno najveća količina meda, što je ikad dobio, a uz to da je med izvrsne kakvoće. Prof. I. Sitarić (,.0. L.“)

Razne vijesti Gocthe I kava. Kako se prije 100 godinA’ mislila o kavi, vidi so iz raznih izfava tadašnjlli pjesnika i mklilaca. Značajno je jedno rnjcslo u djelu „Pozorišrio poslanje Willrelma Mcistera", gdjo Goeihe u 1. pogiavlju 2. knjigo kazuje svoje mišljenjo, opisujući taspoioženjc s\t)ga junaka posiije teške obmane, koju jo doživio od Marianne: „Kava, koju dotle nije ni poznavao, uvukla so kod njega kao lijck. On je o\ r o piće uzimao po jcklared dtievno, pa onda dvaput, dok mu nije kava postaLa noophodna potreba. Ovaj dosadni i opšte rašireni otrov za t'jeio i kesu uplivisao j) r.a njcga na nnjopasniji naćin. Njegova mftšta je bila puna crnih pokretnih slika. Prolazno, lažnoi raspoloženje, koje duii dokija ođ pvog izdajničkog pića, suviše je pnijatno, a ’da bi ga se noko odrekao, lco ga ja jedared osjetio. Iznemoglost i dosada, koji poslije toga do]aze, suviše su pušli, a čla se ne fii hijelo opet trnau predjašn'je stanje“. U da]jim rcčenicama govori se o čaju, kao nečem šlo je srodno „škodljivom zrau“. Dirigentoi'a šala. Kad je Hans pl. Bulo\v preuzeo upravu Orkostra dvorskog pozorišta, klodje on jednog dana na probu sa malim pa. lcclićcm u ruci. Odakle izvuče jednu koli. činu pd'saijld i razdijcii ih Žlai.ovlma sa napomenom, da ih upotrebe za bilježenjo njegovih primjedaba i promjerra u g'asovima. Kad je Biilo\v otišao, donese njogov nasljednik odrr.ah na prvu probu takodje jedan paket,ićl ,,Gospiodo!“ Ipoće on, ,,ja sam čuo, da je moj poš'ovani predhoanlik svakomo od vas poklonio po jednu pisaljku, 'da bisto mogli zavesti primjedde i prorajcnc gjasova. Ja sam vam tikodje don.io jedan pokJon i imolim vas, đa ga 'upolrebite za brisanje p:imje(daba moga gospodina predhodnika“. I uz 'to pee. jdado s.vakom čjanu orkestra po j-dnu . gumu za rai'liranje.

Ljspotu za pogled

pruža ona Ijupka đama, koja svoj telnt nje guje sa Dlana tremotn i sa Diana Alabaster puderom. Cjjena doze za probu ili lončića K 3 1 —, vetike doze ili tončića K 4‘—. OLAVNO PRODAV ALISTE: ,,Diana“ Handeis A. <3., Bud? P 3 S* V., Nucior utca 6 . llS

Beooradske novine A. Grla: DAN ODMAZDE (Nastavak). „Gospodine pukovniče Deeringu, ja vam se nalazim u vrlo čudnom po-. ložajul Prinudjeu sam, da vami, čovjeku, sa kojim satn se telc upoznao, otkrijem najveću tajnu, za koju uopšte znam, tajnu, za koju sain mislio, da o njoj nikađa liikome ne ću govoriti. Tiče se smrti mcga oca. Javno mišljenje, moji prijatelji i rodbina, jednom riječi, cio svijet u New-Yorku vjeruje, da se revolver, koji je ubio moga oca, nesretniin slučajem sam od sebe okinuo. Mi pak, to jest, njegova supruga i ja, mislimo, da je moj otac izvršio samoubijstvo, i to radi neke potajne brige ili tuge, koja ga je morila ili pak iz kojeg drugog ncpoznatog nam razloga. O tome pak pitanju litio bih biti na čisto“. ,,Ja ću čuvati vašu tajnu“, odgovori Deering, „nikome je ne ću izdiati, ali ne mogu da razumijem, šta vas to rukovodi, da meni tu tajnu povjeravate. I onako me i suvišc muči pomisao, da sam ia sasvim slučajno u tako kritičnom trcnutku vašein pokojnom gospodinu ocu stavio na raspoloženje oružje“. ,,Vi, gospodine, ne znate, do čega je meni stalo, Od toga, hoću li saznati, u kakvom je duševnom stanju moj otac bio onoga kobnog jutra, zavisi cijela moja životua sreća. Ako mctak nije ispaljen sa predumišljajem, ili pak, ako razlog, koji je moga oca otjerao u smrt, nije ni u kakvoj vezi sa vašom ličnošću, onda imam prava,. da se odazovcm svome srcu i da uzmem ženu, koju mi je kanda sudbina dodijelila. Ako ste pak vi ma na koji iiačiu umiješani u tu stvar, onda se za mene otvaraju hiljadama zagonetaka. U tome slučaju ne bili se smio usuditi da izivršim sudbonosni korak, koji bi mogao iniati nedoglcdnih posljedica, kako što se menc samog tiče, tako u pogledu nevinc djevojke, koju volim“. ■ Vaša su mi tvrdjcnja nerazumljiva", osoro i liladno odgovori pukovnik. ,,Ta šta vam daje povoda, da vjeruj te, 'da sam ja ma na koji naćin onoga jutra uticao na iluševno raspoloženje vašeg pokojuog oca?“ „Gospodino pukovniče, no govorim ja haš onako i.a pvnct. Znamo, 'da ste vi oko deset sati bi i kođ moga oca. Dotle jo izgledao vcseo, šrctan i zadovoljan, lcao što se to drukčijc i nija mogio očetivati na 'dan njegove svadbe. Kada sarri ga pHc po.shjo toga vidio r popco se sa njime u kola bio je blijed, ćutljiv l jako utućen. Ta zar Onda m'je opmvdana pre'postavlca, da je taj prcokret u njemu izazvaia vaša posjeta? — Drugo mu niko U to vrijemo nijo dolazio“. Pukovnik stado nemimo hodati gore dolje po sobi, pa najzad stade prema Stanhopen i dugo ,ga j :■ i uporno gledao, kao da boće tim, pogledom ispitati čijclo biće ovoga mlaaoga čovjeka, ne samo to, cijelu njcgovu dalju budućnost i sudbinu. Najzad otpoče mimim i odmjerenim tanom: „Or.o, imall ste prava, da tu okolnosf uzmete u obzir, ali ćefe morati još i đa’jo tragati, đok budete pronašli uzroke, koji su, kako vi sumnjate, o'jorali u smn tako uglednog čovjeka, kakav vam je bio otac. Sto se raene liće, to moja posjeta kod njega nijo imala drugog ci'ja, pego da mu predam svoj poklon, a pri tome smo do duše izin j nili nekolit.o rijcči, ali to nije bito ništa drugo, ncgo li' medjusobno pozdravljanje đvojice starih drugova, koji se dugo nisu vldjcli*. „Gospcdiue pukovnšče, je li zlilja niste ni o čemu drugom govori!i?“ Dcering j bio čovjek, koji je vanredno urnio vladati sohom, ali jo sada jpak osjećao, da počinjc crveniti se. „G. White, jzgleda mi da sumnjate u istinitost mcjih navoda? — Ako zbilja sumnjale, onda i!i imate j kih razlog i, koji vam to đcpuštnju, ili pak niste čovjek od časti, za kakvog snm vas dos :da sm.iti ao". U mjesto odgovora Stairhope ode do drogog kraja :obc i zakuca na zid. „Zelim, da inoj drug g. Ucl is er prisustvuje našem daljem razgovom", reće pukovniku, silom uzdižavajući svoje uzbudjenje. Kada sc nekoliko tnnutaka dccnije na vratima pojavt viiki ’i otmjerii lik Jacka

20. Jana 1918. Hollistera, Stanhopo Je bio toliko ne3trp. ljjv, da nije ni sačekao zapitkivanje S\’oga đmga pn'jo no šbo će produžiti fa zgovor. „Moldm te, Jacku“, reče Stanhcpe UZbudjenim gla om, „pokloni mi nekoliko trenutaka i pazi šta ćemo ovdje razgovarati. Gospodin pukovnik Deering poštopobo želd da zna, zašto ja ostajcm pii svomo tvrdjenju, kako je on u stanju, da mi da bldžih obavještcuja o posljednjim trenucima moga oca, ald no žcli to da uČinT. Hoćeš ld dakle biti tako dobar? - *Jack opazi krupni i razvlj ni stas nepoznabog mu gospodina, opazi, da jo po licu rošav, pa se ddmah sjetio, s kime to Stanhopo govori. Dovršni i naduveni tcn, kojim je Deering govorio, opet mu jo dokazivao, da je pukovntk smatrao ekgantnog mladog čovjeka i suvlšo neznalnim, fla bi mn u vcooj mjeri poklonio svdju pažnju. Ova je okolnost po Jacka bila vrlo povoljna, jer mu jo olakšavala ulogu, koju jo mislio igrati. „O, molim te, stoj'm 'ti drago v<lj: na raspoloženju", rece Jack kao tobož ravnodušnim i unrrornirn tonom, pa so lzvalj' u komotnu naslonjaču. „Sanio rocd gospodinu sve, što hnaš da mu kažeš". Stanhope je i suviše dobro poznavao svoga dmga, da bi ga čuđilo takvo njegovo držanje. Sada se obrati ’opet pu« kovniku: (Nastaviče se.) Poslijednje brzojavne vijesti • SA TALIJANSKOG BOJISTA. — izDRŽI.JIVOST AUSTRO-UGARSKIR CETA. Rotterđam, 19. juna. Dopisnicf s talijanskog bojišta javljaju: Austrougarske četo održale su prava kišu granata francuskih, engleskih i talijanskih haterija, a da nisp odgovorjje ni s jedriim topovskim rričtkom. Uzrok tog pasivnog držanja austro ugar-kog vojnog vodstva lezao jc u lorne, šlo nisu htjclo da izđadu položaje svojih sopstvenih' baterija. NEUTRALCI O UZROKU AUSTROUGARSKE OFENZIVE PROTIV ITALIJE. Kopenhagen, 19. juna. Vojni izvjestilac ,,P o 1 i t i k e n“-a nc vicli sirrjcr austro-ugarske ofenzive toliko u osvajanju zemljišta, koliko u đokumentovanju jedinstvenog f r o n t a središnjih vlasti, kao i u tome. da se tom ofenzivom spriječi odašiljanje talijanskih četa u Francusku. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin. 19. juna. W o 1 f f o v u r e d javlja: U zabranjenoj zoni Sredizemnog mora potopile su njeinačke podmornice 5 parnih brodova i 4 jedrenjaka od ukupno 24.800 bruto registrovanih tona. Načelnik admiralskog stožera mornarlce. NOVI ZAPOVJEDNIK SPORAZUMNOG MAKEDONSKOG FRONTA. Paris, 19. juna. Zapovjedništvo nad istočnom vojskom povjereiio je generalu Franc h e-E s p e r a y u, kojj dolazi na mjesto generala Giomata. AFERA CAILLAUX. Ženeva, 19. Juna. To aferi C a i 11 a u x a j tvlja „H u m a nite“, da od požlanika Barrera u Rirnu kao glavni svjcđok protiv Caillauna navedeni advokat Losavio kratko'i jasno obesnažio ono, što mu Berrere stavlja u usta. Ta značajna izjava Ix> avio.a drža« na je, ka!<o „Humanite" doznajo m'eseđma u tajnosti, a takav po?tupak je uzdrmao povjerenje u francusko vojnO sridstvo. NAPADI PROTIV CLEMENCEAU-A. Bern, 19. juna. „Berner Tagblatt“ javlja: Svi izvještaji iz Francuske potvrdjuju, da se iz dana u dam protiv Clemenceau-a rnnože napadi, od kojih su oni u štainpi odjek svc daljc zahvatajućeg pokreta. Neprijateljstvo socijalista se sad vrlo jako oćituje, pošto je do sad pobuiia protiv siledžiske vladavine tigra Clćmenceau-a ugušivana mišlje-

— „ Strana 3, \ njem, đa isključivo samo Clćmenceatf može da izbavi Francusku iz krlze< Vojni položaj, koji se u prkos svekolikom optimizmu s brigom posmatra, uzdrmao je očevidno i poktžaj Clćmenceau-a. \ PRED JEDNOM INTERESANTNOM INTERPELACIJOM U FRANCUSKOJ. Paris, 19. juna.s Poslanik' Dalbiez ima namjeru, đa interpeliše vlađu zbog mnogih razlika u navodima efektivnog stanja vojske, koje su se pokazale izmedju navoda vlade pred vojnoni I budžet* skom komisijom. Ali D a 1 b i e z će podnijeti tu interpelaciju tek pošto se Clćmenceau pojavi prcd vojnom komisijom l komoroin. NOVA STRANKA U ITALIJI. — SLA* BLJENJE SONINOVIH PRISTALICA; Lugano, 19. juna. Rimski listovi nagovještavajđ obrazovanje nove parlamentarne gru* l>e, kojoj do sad pripadaju 75 posla« nika. Socijalistički poslanik Genovc, C a n e p p a, vodj je te grupc, koja navodno treba da posluži bezobzirnoj potpori Orlandovih ratnih ciljeva, a U istini znači cijepanje elemenata, ekstremno raspoloženih za rat, kao 1 slabljenje Soninovih pristalica. AMERIČKA LJUBAV PREMA MA« LIM NARODIMA. Apšenje Iraca u Siedinjenim Državama. Rotterdam, 19. juna. Jim L a n k i n s, poznati irski rađ* nički vodj, koji je u svoje vrijeme pobjegao iz Irske i od engleskog se nasilja sklonio u Ameriku, uapšen je u Ne\v-Yorku. Ircu su ga prilikom prvog sinfeinskog ustanka izabrali za predsjednika. U isto vrijeme uapsile su new-yorške vlasti Corneliusa Lahai- 1 na, koga je Lankins imenovao posla* nikom Irske u Sjedinjenim Državama, Oni še optužuju, da su rasprostirali bunto'vnička pisma, pa pošto nisu mogli da polože traženu jamčevinu od 5000 dolara, to su uapšeni. lzaslanici nove irske republike, koji takodje nisu mogli da polože jamčevinu, uapše* ni su kao skitnice i osudjeni su da tucaju kamen. NOVI PRONALASCi U BRODOGRADNJI. Rotterdarn, 20. juna. Iz San Fianciska javljaju: Ovflje sa obrazQvaJa društvo s glavnicom od 200 milijuna flbtaza za gradnju btodova iz fave i plavca kamena. Proces počiva na pronalasku izvjesnc hemijske ma'.e.ie, koja oir.ogučava vezivanje vulkanskog pe, pela, tc njr-govo pretvaranje u cemenf* koji po scbi prcdstavlja iaku njasu. Već su napravljena đva b od.-ka noiela, jedan iz cementa, a jedan iz _plavca kamena i oba su se pokazala kao flohra. U biizini pristaništa San Frantiska, stoj' v- lika za, liha takvog pepeha na raspoloženju. KRVAVA DEMONSTRACIJA U ZUR5CHU. Bcrn, 19. juna. U ponedjeljak, za vrijeme dok je jedna ženska deputacija u dvosatnom govoru iskazivala kantonalskom vijeću u Zurichu svoje želje naročito n po< gledu dobavljanja životnih namirnica, priredilo je 300 mladića demonstraciju u cilju oslobodjenja jednog mladića, koji je uapšen zbog draženja, te su obustavili tramvajski saobraćaj i grdill strance. Morala je da se umiješa konjica s isukanim sabljama, pri čemu su mnoge osobe ranjene. Vodje nemira su uapšene.

EHSPOZSTURA PESTflhSRE-UOARSKE KOMEROIALNE BANKE u Beogrndii — Knez Miliajlcva br. 50. Specijalno otijelen|e xa šitjanje novaca ražn;m zaroisijenici« ma i inSemiranžma. Osnovna glavnica I pričuve 232,000.000 kruna. 0It

Bradjanski sud c. i kr. okruž. zapnvjedniStva, Grn, Milanovac

EKr. 363/8/1917

Prema propisu §§. 94. i 95. pravila za r.esporna djela, ovim se objavljuje od strane starateljskog sudije c. i kr. okružnogsuda u Grn. Milanovcu, da su Vojislav Matić i njegova žena Mileva u Grn. Miianovcu preminuli, a iza svoje smrti nisu ostavili testamenat. Pa kako se ne zna, da li su pokojni Vo£ slav Matić i njegova žena Mileva iniali koga, ko bi zaostavžc nanje njihovo mogao po zakonu da naslijedi, to starateljski sudija poziva ovim svakoga, ko bi na osnovu prava ili sredstava nasljedstvo tražio, da se za godinu dana, računajući od dana ovog oglasa, javi dolje podpisanome sudiji i dokaze o 8 vome pravu podnese, jer ako se do toga vremena ne javi, masa če se razdijeliti onima, koji se za naslijcdnika jave, te svoje pravo na nasljedstvo dokažu. Alaseno iinanje leži u Grn. Milanovcu i sastoji se iz kućnog gi-adilišta i pokretnosti u vrijednosti od 1000 kruna. Rješenjc se ovo izdaje opštini Grn. Milanovca sa naredbom, da ga izloži na vidno mjcsto i na tome mjcstu ostavi godinu dana. U isto će se vrijeme ovo rješenje štainpati tri puta u siužbenom djelu .Beogradskili Novina", a jedan put u .Službeni Glasnik* c. i kr. ok.užnog zapovjedništva u Grn. Milanovcu. < Gr. Milanovac, 29. aprila 1918. Sud za gradjanske stvari c. i okružnog zađovjedništva o Grn. Milanovcu. Tosin* 926 sudija.

Sa najvećim bolom u duši javljamo svojim srodnicima i prijateljima, da je naš dobri i nikad neprežaljeni suprug, otac, tast i djeda t PETAR PETROVIĆ ttari trgovac beogradskl ispustio svoju plemenitu dušu noćas izmedju 17. i 18. o. mj. u svojoj 71. godini starosti. Opijelo milog nam pokojnika biće 19. ovog mj. u 10 sati prije podne u Sabornoj crkvi. Štan: Jevremova ulica 63. Beograđ, juna 1918. Za uvijek ožalošćenii šupruga Katfea; sin Kosla, trgovac 1 rezervni konjički kapetan; kći Rušica ; zet NikOia Be37763 lOVlž, trgovac; unuk Ratomir i ostala rodbina.

Javljam srodnicima i prijateljima, da ću mojim milim i nikada neprežaljenim sinovima, koji su umrli u Slivni (Bugarska) od zadobivenih rana

jl t

Stevi

davati dvogodišnji, a f Božfdaru-Božl jcdnogodišnji parastos u crkvi na Novom groblju u subofu 22. juna u lO 1 ^ sati prijc podne. Beograd, Saborna ulica 60. Ožalošćeni: do groba neutješna mati Julka Uček udova; supruga Julka poč. Steve Ućeka; brača: Kosta i Mllutin; sestre: Zorka Rad. Andjelkovića, Vukosava Bajić udova, Kosara Svetozara Tošiča; tetka Ljubiea Radivojevića; snaja Anka l ostala rođbinn. 37737

|