Београдске новине

NeajeUđ

BEOGRADSKE NOVINE

Strana 2.

Uzdrman Clćmenceauvljev položaj. Zeneva, 22. juna. ' Prema pariskim vijestinia položaj C I ć m e n c e a u a j e u z d r m a n p oslij'e pada Chcmin desDam e s-a, koii je razgolitio šupljinu njegovih zvnčnih fraza. I slučaj s Cail:lauxora, koji zbog nedostatka dokaza do sad nije mogao biti još sudjen, Mmogo je tome doprineo. „Populaite“ saopštava, da se u hodnicima koinore govori, da če Clćmenceaua naslijediti Barthou i Briand. Barthou označuje držanje Clemeuceaua kao nenormalno, dokle BriandnctraživiSe vczu samo s podstrekačima rata, već i s licima k o 1 a s u p r i j a t c 1 j i m ira. Prvl idući njemački udarac vjerorvatno će svršiti sasvtim s Clćmenceaiuom. Rumunjska komora. Kb. Bukurcšt, 22. juna. (Zvanično.) U današnjoj sjednici komore pročitao jc izviestitelj odgo:Vor na prijcstonu besjedu, o kojoj će u poneđjeljak početi debata. Ministar predsjednik predložio je kuči mirovui ugovor sa središnjim vlastima. Odgovarajući na jeduo pitanje, izjavio je IVl a r g h i 1 o m a n u senatu, da ćc posiije ratifikacije mirovnog ugovora prolivnosti nestati, ukoliko postoje još izmedju rumunjske uprave i stranih vojničkih vlasti. Donde će već biti rijcšena razna pitanja u prijateljskoin sporazumu. Na to se pročitao odgovor na prijestonu besjedu.

Pođmornički rat Potopljen fapanski ratni brođ. Bern. 22. juna. U M a r s e i 11 e prispjeli istočnoazijski listovi javljaju, da ie japansk! parni brod ,,B a i t c n M a r u“, od 5800 Jooa, p o t o p i 1 a jedna n j e m a č k a "podniornica u Sređizemnom moru. Posada se još mogla spasti. Talijanska vlada bila je brodi uzela za službu izmediu Ne\v-Yorka i Italijc. Ista japanska uprava brodova izgubila jc do sada već 5 brodova. Napad njeniačke podmornice na talijansko brodovlje. Potopljen zapovjednički brod. Lugano. 22. jiuia. Noču 30. maja napala je iedna njemačka podmornica brodovlje pod ; upravom kmilra-admirala V i g i o n e, I koje služi za pratnju. Potopljen je par- j ni brod ,,M a r o n c e 11 i“. Sa ladjom se utopio i zapovjednik broolovlja, koji je svc do lKisljednjeg trenutka ostao na palubi. Potopljen veliki transportni brođ. Nevidljivi neprUatelj. Kb. Paris, 22. juna. Ilavas javlja: Transportni parni brod ,,S a n t a A n n a“, koji jc pod zašiitom plovio od Biserte za Maltu j koji je imao na palubi vojnike i urodjeniko radnćkc, torpedovan jc i potopljen noću 11. o. mj„ a neprijatelj se nije nigdje dao primjetiti. Od nekih 2150 Ijudi, koji biialiu na bro-du, spašcno jc 1513 osoba. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 22. juna. Zvauično: Jedna naša pod; momica pod zapovicdništvom kapetan-poručnika M a r s c h a 11 a potopila je u S r e d i z e m n o m m o r u priiikom 15-dnevne vožnje 7 parnih brodova sa okruglo 23.000 tona. Svi brodovi bili su natovareni materijalom od

vrijednosti, kao pamukom, žitom i prtljagom. Načelnik adiniralskog stožera mornarice.

Pitanje japanske intervencije u Sibiru. Kb. London, 22. juua. (Reuter.) Iz Tokia javlja se ,,T i m e s u“, da je na burzi nadošlo jako padanje svib kursova, a to zbog glasova o izvanrednoj sjednici parlamentai, u kojoj se imalo savjetovati o mjerama, koje Japan treba da preduzme za savladjrvanjc njcmačkog upliva u Sibiru.

Razne brzojavne vijesti. O ostavci Radoslavova Kb. Sofija, 22. juna. O ostavci Radoslavova piše „Echo de Bulgarie“: Dugo ratno vrijeme je istrošiio vladu, povodom čega sc ona mora ponovo organizovati; spoijna politika če ostati nepromijenjena i nasljeđnici imaće samo da produže rnd Radoslavova. Uzncniirenje zbog vehkog broja postradalih lciača n Americi. *? Haag, 22. juna. ,,M o r ii i n g p o s t“ iavlja, da je u Americi nastalo jako u z n e m i r en j c zbog velikog broja letača, koji stt stradali na ainerikanskim letilištima. Francuske nevolje u Maroku. Ženeva, 21. juna. Francuski listovi izvještavaju, da su u Maroku poiiovo nastale b o r b e s u r o d j e n i č k i in p 1 e m eliima. Tako ie bila borba u blizini T a f e n Ii a. Tamo je C i d e 1 M a 1 k svoie čete koncentrisao i 22. niaja napao položaj Lila, pri čemu su Francuzi imaii 2 mrtva i 3 ranjena. Marokanaca je poginulo 43. Osim toga su ostavili na bojištu 4 Nijemca. Listovi javljaju još i o borbarna u predielu F eza i Mekinesa. kao i o osvetničkim napadima francuskih letača na vnarokanska sela, Velika nesreća u Berlinu. Kb. Berlin, 22. juita. U prostorijama društva PiroskopFilma deisila se danas uslijed eksplozije velikanesreća. U poslovnim prostorijama nalazilo se 15 osoba, koje sti sve izgorjelc. 1 čovjek i 2 žene s teškhn opekotinama jedva se spasoše na tilicu. Osobe iz gornjili spratova spasavane su pomocu ljestvica. oko o osoba jo teško ranjeno. Eksplozija je po svoj prilici nastala od zapaljenog filma, koji je odviien ležao na podu. Sve prostorije četvorospratne zgrade izgorele su. Žensko izborno pravo u Francuskoj. Kb. Paris, 22. juna. ,,M a t i n“ donosi, da je jedan čl;an francuskog senata podmio predlog, po kome se ima ženama priznati izborno pravo za sve sreske i opštinske izbore, Povišeno doba voine obvezatnosti u Americi. Kb. Rottcrdam, 22. juna. ,,D aily Telegrap lx“ doznaje iz Ne\v-Yorka, da amcrička vlada namjerava doba vojne obvezatnosti povisiti na 41 godinu, da bi sc omogućili pozivt iz industrije.

Njemačkl brodovi u Peru I Chlle-u. Lugano, 21. juna. Iz Washingtona javljaju, da republike P e r u i C h i 1 c uzapćuju njemačke brodove. Propaganda mcdju švajcarskim časnicima. Berlin, 21. juna. O žestokoj francuskoj propagandi mcdju švajcarskim časnicima, koji služe na frontu na Juri, javlja ,,No r ddeutsche Allgenteine Zeitung“ iz Baseia ovo: Časnike pozivaju bogata gospoda na svakojake zabave. svečane ručkove i t. d., kod kojih se navodno nalaze mlade nećakinje iz Francuskc, koic u razgovoru neprcstano naglašuju, kakp Francuska sjajno stoji, kako je neslomljiva hrabrost francuskili četa i kako ođlično stoji u poglcdu životnih namimica. Izvoz nainirnica iz Ugarske. Berlin. 21. juna. „Berliner Tageb!att“ javlja iz Beča: Ugarska viada je izjavila gotovost, da izda za Beč 1000 vagoha ranih krumplra i 1000 vagona variva. Sv. Duhovi. — Trojičin dan« — Rusalija.*) Pored mnogili drugili običaja u srpskom liarcđu postoie i običaji verske prirode. Stari Sloveni činili su pometi umrlima o Rmsalijama. Prazndk pak Rusalije hrišćanstvo je sastavilo s današnjim danotn, sv. Duhovima Trojičin danom. Spomen o prazniku Rusalija sačuvao se u Srbiji veonta živo. Nedelja od Troiioa do Petrovskih poklada zove se Rusalna liedelja, a subota u oči Trojica zovc se: zadušna subota; taj jc dan posvećen mrtvima, njima se tog dana daje za dušu. Značajan je jedan običaj koji potseća na stari praznik Rusalija, a koji se održao saino kod Vlaha u selu Dubokoj u Zviždu. O Trojičin danu Vlaliinje padaju u nesvest, ue sanio na saboru u Dubokoj nego i u okolitii; čim se to iavi K r a 1 j i c a m a, one otrče tamo, hvataju se u kolo oko onesvesnc, pa, igrajući. one pevaju pesniu u kojoj se ijtole Rusalije da je podignu. Kraljice su devojke, koje bira narod sakupljen na Biljajai petak (prvi posle Uskrsa) u pećini Dji'počkoj. To su poznate Rusalijc. Dok je jučerašn.jV dati posv.ećen mrtvima, na đanašnji d'an Trojicc sau narcd igra i vesek se, bilo kod crkve bilo na seoskom igrištu. O Duhovhna, pa dalje celog leta, idu KrrjJiicc IX) selinja od kuće dn kuće, te igraju i pevaju. Kraljice su deset do petnaest !ei>o obučenili i iskićcniii devojaka. Jedna se devojka (koja treba da je Iepa i srednja uzrasta) medju njima zove kraljica, druga k r a 1 j, treća li a rj a k t a r, a četvrta đvorkiiija. KpiUc« se pokrije belim pcškirom poMI^vi i licu, niko se ne smc usuditi čfa' J'e pogleda u lice, jer mora tad, veli se, odmalt umretu Tako isto «he dobro da se dve kraIjice sretnu. jer se tid moraju iseći. U ataru sela Sevarica. u šabačkom okrugu, ima i sad mcsto Kraljičino. Priča se u narodu, da su se tu srele dve kraljice pa se iistkle sve na komade. — Kraljica ima na glavi klobuk, iskšćen cvećern a u mci mač, a barjaktar nosi na koplju bajačić beo i crven. Ka-d đodju pred čijt kuću, onda kraljica sedne na malu stoličicu (kakve

,: ') Ostavijeno n;rje*čje piščevo.

23. Juna 1918.

Brol le*'.

su obično u Srbiji), a dvorkinja stane više njc, ostaie devojke uhvate oko nje kolo kao srj>, pa se okreču na levo, stupajući po dve stope u napred i pevajući. — Kralj stoji na Icvom kraju kola, a barjaktar na desnom, ali se oni ne livataiu za kolo, ncgo kralj sam za sebe (licem okreiiutim kolovodji) igra, u?niahajući mačem i izmičući se natraške, a barjaktar (licem okrenutim zavrćkoli) s barjakont u ruci igra pred kokmi. Poigravši tako malo, okrene se kralj i barjaktar po jednom svaki na svornc mcstu, pa onda optrče oko svega kola i dodju opet svaki rih svoje mesto i počnu i>onovo igrati. —■ Kraliice najpre otpočnu od kraljeve kuće; prva pesnra. što pred svakom kućom pevaju, zapoveda dontaćinu. ili domaćici da iznesu kraljici stolicu, pa onda započnu redom pevatl svinU' koji se u kući nalaze (muškome i ženskotne), pripevajući svakome po nešto. — Kraljičke su pestne sve od šest slogova, u pevanjit se svaka vrsta (osim prve i poslednje) po tri put govori, a drugi se put na kraju dodaje ,,Ijelo!“ na pr. (momku) Ovde naina kažu Ovde nama kažu Ijelo! Mlado neženjeno. I1‘ ga vi ženite I1‘ ga vi ženite Ijelo I1‘ ga narai dajte Da ga mi ženitno i t. d. Kraijice, đa bi im slobodnije bilo, prate po dva ili tri naoružana moroka. — U današnje vreme Kraljice igraju od Cera i od Medvednika do Timoka. Do skoro su one igrale i po Sremu, Bačkoj i Bauatu. U najnovije doba se ovaj običaj počeo u narodu da gubi. Sveštenici se trude da ga sa svitn iskorene, u čemu ih potpomažu i upravne vlasti.

Grad i okolica Litije na Cukarici. Danas na prvi dan Trojica, pix»slavićo gradjani Cukarički svcju soosku sla\n.i juošenjom lilije. Litij-a če so krenuti dd topčidersko crkvo u 9 sa i prije podno, i pošio obidjo ,,zapiso“, zauslavićo so kod ,,krsU“ u bllzini staro opštinske mehane, gdj« će so izvršiti rezanjo bclača i vodoosvećenje. Poslije toga će biti zakuska i cijelcg dajia narodno veselja. Domaćin slavo bićo stari Cika Ljuba Filipović, križač. Boogradjani ćo u vcl.korn broju učiniti izlet do Cukarice da jx>sje(e ovu naroduu sla\-u. Narodne dobrotvorne pređstave. (Gostovanje n unutrašniosti.) Deograaskt glumci polaze u č ct v r t a k dne 27. o. tnj. pod vodstvom satnika dra Ogrizovića i reditelja I. Stanojevića u Kragujevac, gdje će prireditf niz predstava u dobrotvorne svrhe. Prva je večer Sudermannova ,,Cast“, u subotu dne 29. o. mj. Interes je za ove predstave u Kragujevcu, kao što je razumJjivo, vrlo vclik. Bečka dvorska oper a u Beograd«. Sinoć se prvi put pređ sasvim punim i rasprodanim pozoiištem izvodio Verdijev „Troubadour", stara j do» bra meljdijozna opera, koja je B ogr.tdjanima već od prijo jmzna'a, pa su imali prilike, da sinoć osvježe svoje nekađanjo uspomene. Da jo izvedba bcčkih umjetruka biia na đostojnoj visini, ne treba poScbiee isticati. ’Gdja Kiurina, toja ja ostavila lijep spomen od svog posljodnjeg bonccrla, pjevaia je Lconoru ea svom toplinom čistog sontimer.ta, a uz nju su

se natjocali g. Fischer kao grof Luna T g. Leuer kao Maurici. Azuccna g'dja PaaL' bila jo igrom i pjcvanjem interosantna. I ostali (tenorista g. ArnoldJ doprinijeli; su, da je opera 03tavila dobar cjetokupan utisak. Zborovi i režija, kao i orkcstar g. Piro a b li su, potpuno na svom mjestu. Pljeska, odol>ra.vanja, vijenaca i cvijoća bilo jo na pretek. Itaspoloženjo u public* odlično. BeČka jo dvor ka opera o r ravdala i ovom zgddom svoj dobe.r g'as. Večeras so izvodi konceraL ili „Aka', demija" odabranih komada, koji u naj« većoj mjeri zaslu.žuju jažnju općinstva'. U koliko nam je pozrato, ulaznioe su već. i za drugu seriju ovih opurnih većen do« brim dijelom rasprođane, eamo jcš za operu „Car i tosar“ kao i z; „Akademi« ju“ postoji izvje3tan broj ulaznici u knji« žaii ,,Jugo-Istok“. Publika so upozorava, da se s kupnjom požuri i da ne propusti' ovaki rijetki glazbehi utisak. Program je đanašnje „Akademije" sltjedeći: ,,Wach aufl“ iz oporo „Meistcrsinger" od R. Wagnera i ,,U Marijinoj crkvi“ cd Ldwea, pjeva zix»r dvorske opero. — Arija iz opere „Kraij.ca Saoska'* („Konigiu von Saba“) od Goldmarka, i' „Ljubavna svcčanost" oci Weingartnera,. pjeva Karlo Stropp. — Mo itva iz operd ,,Tosca“ od Puccinija, ,,Cecilija“ od R'. | Straussa, i „Moj je dragi tkaLc“ („Mcinj Liebster ist ein Weber“), pjeva gca. O r t.' ner. — „Biklias ember" („Bibt jskri čovjek"), opera od Kenz !a i „Ljubavnal pjesma'* iz opere ,,W a 1 k ii r e“, pjeva Anton Arnold. >— Poslije odtrora: „Cavetine“ iz opero „Židovka" oi Halevy-a’, i,,Sat“ („Die Uhr“), balada od Ldwe-a i „t ja bijali mladić" iz opere „Waffen< echmied" od Lortzinga, pjeva H. Frischlor. — „BandRerzetl" od Mozaita, pjevaju gco Ortncr, Arnold i Frischler. — „Život u zatišju" („Stiiic« l<eu“) od Kirchla, pjevaja Arnold, Bo» schett, Stropp'i Frischler. — ,,U tihoj noći“ od Brafunsa i ,,Vrb-k rn j zezeru“ (,,Am Wdrthersoe“) od Koschata* pjeva zbor dvorskc opere. Svršetak školske godine u c. i k. real-, noj gimnaziii u Beograđu. C. i k. realna gimnazija sviš iva 30'., juna drugu godinu svng nasbivaog rada.j 0a b: svi zainteresovani dobiii prilike,da so uvjeie o djačkorn napretku, pćtFedjuje uprava gimnazijo izljžbu školskilt radova, koja se olvara 27. juna, u 9 satit prijo pođne. Radori su podijeljcni po ’ strukama, a za orijentariju sta\ Ijeni sit natpisl, lcoji tumače. Kao i prošie godine^ i sada so školska godina svršava sveČa«! nošću, koja ćo lAti 28. juna u 4 sata poslije ix>dno, u pro3torijama c. i k. časničJ ke i činovničkc kasino. Osim muzičkih stvari davaćo 6c i pozor.šm komad ,,UJ oči ispita" u dva čina. Cista dobit ovaf većeri fđc za potpomaganje siromašriihl djaka c. i k, realne gimnazije. Cjjena mjesta: loža sa 5 mjesla: K 20.—, 30.— ij 40.—, parket 1—5 ređ: K 8.—, 6—15i rcd K 5.—, 16—20 red K 4.—, balkon’ It 3.—. Karte za ovu s\ecanost mogu se,počevši od 24. juna dobiti u kanceiarijji jTalne gimnazije, Miloša V’eiikog ulica br, 29, prizemno, soba br. 3. Mala, z k jcčna' svcčanost biće pri razdavanju svjedočan« stava, 30. juna, 10 sati prije podno u vrtu realno gimnazije, na knju se pozTvaju roditelji i prijatclji školo. Ispit zrelostj ita c. i k. realnoi gimna* ziji u Beogradu. Krajem maja javilo se 19 privatistai za polaganje ispita iz pred r.cti za sedmf i osmi razned. Izmedju ovih poiožilo jo gedam rijih ispit sa odlikom, a oslah' s* dobrim uspjehom, tako, da su Bi svi mo. gij pripusti.i ispitu zrdosti. Pis:i:ena ma 4 tura trajala je od 3.—7. juna, a usmcnai je bila 17. i 18. juna. Poslfo svršcnjhi

voćoj postaji poštao Kuzmau ncstipljiv, bilo mu đosadiio stajanjo na jednom mjostu, zasao malo po stanici zagiedajući tamo amo, dok nijo kroz jedno veiiko staklo spazio Tešu, kako se sa svojim druzima ćasti, sjede, jedu, piju l pušc. Gledjo to kroz stakio Kuzman i vidj, baš sc iz pećenja puši. Prohtjolo se i njemu da okusi pećenke. —• Kako nije cjiao od one nutožino vrata i ovakvo Makladi da nodje ulaz, pokucao Kuzma sa svojim štapom, na kojern jo torbu mosio u ono staklo, da se tako najavi Tcši. U zao čas: za to kucanjo prilijepile sc Kuzmi dvijo s lijova a dvije s desna, od nekoga čovjeka, koji je iz prostorijo izletio, opazivši Kuzmu gTJje tu< a svojom batinom u sb-kio. Na tu IĆuzminu neprihku izašao i Teša, smijući se Kuzmanu. Kuz. ..ui grdito objašnjavao, k ko to nije u rcđu, 'da on tako po šiaciji šalabaza, dok se Teša časti. Tad odjeđnom Zazvoni zvono na pjlazak i oni n.stavišc put. U željcznici umirio s« Kuzma, prošla ga ziovoija, suputriik mu pružio zamotak sa pečenjem, što jo za njeg bio kupio. Tako jo i pravo, mozgao Kuzrna, povac sam mu pređao, pa ga i patri, tla se brine za me. Prcd večcr prcšli su granicu njemačIcoga carstva i došli na francusko zemIjište, protumačio jo Teša Kuzmanu. Iza ponoći prispjcli su na slanicu jechioga velikoga grada, na kbjoj je U'cbnlo OjX r t prijeći u drugi vlak. Ovdje jo vlađala joS veća vreva i buka nego na svim dosadanjim kolodvorima, na kojim su se gaustavljali. Ovdje na željeznici loga veiikoga gra. da, kojega ime Kuzma još ni danas no zna, dok su čekali na polazak vlaka, šapijuo ou ncšto Toši, a Tcša ga sproveo do jedne* prosforije, uzrnie i oiijesne sa

vclikim oglcdalom. Kad sc Kuzma našao sam u toj prostoriji i opnzivši u velikom zrcalu još jednoga KuzmU, toliko se up.ašio, da jo ne časeći časa idivatio za drŽak na vratima, okrećući ga lijevo i desno prerna dolje i prema gorc, no vrala so nijesu dala lhkako otvoriti. Kuzma so sav zaprepastio, odmaJi pomislio dok on iz ovoga rešla izadje, da bi vlak rnogao Otići, a većega zla_ l nevolje nije onaj čas mogao }x>mis iti. Uvidjevši tcški i opasni poiožaj, u koji je naiednom zapao, počeo Kuzma ponovo držak na'czaii, bravu op'pavati u škljocati. —> Pokraj svega mučenja nije mu pošlo za rukom vrata otvoriti. Uz to mogao je vlak svaki tren otići. Kuzmu jo već probijao znoj u ovoj tijesnoj ali inače posvo pristojnoj prostonji. Skljocajući i upinjući so nije Kuzma uspio da se iz ovog arešta oslobodi, a jor j« dotlo Već protoklo više od pola sata, došla mu polreba da se ma pod koju cijeuu oslobodi, zato jo olpočco šakačkt i nogački ndarati u vraia. Na ovu lupu pridošlo jo nekoliko željezničkih namještcnika sa kolodvora, kojt su Kuzmu os'obodili iz zabravljcnoga prostora, šbo jo bilo izvana zakračunjen. Iziazeći iz toga prostora osetio jo Kuzma nokol ko bubotaka u rebra chI onih što su nru vrata otvoriii, koje su popratili psovkama u pjemu nc'poznatom jeziku. Pošto so Kuzma sabrao od nelom preživljele nezgode, prva mu jo briga biia da potraži suputnika, zato je bodao po kolodvoru i šaiabazao zivirujući 'svukud, upravio je na nekoje prolaznike i nekolil o upita, ovi ga nijosu razumjeli, pa ga obilaziii ne okrc^ući se na nj. Tunlarao jc Kuzma po kolodvoru i tragao za Tešom jiekoliko sati, dok se nije razdanilo, a ovome ni Iraga niti giasa. Kuzmu olvu-

hvatila žalost, kojoj e pridružio strah ,i srdilosf, uvidio lvuma, đa ga je suputnik ostavio i bez ijega oTišao, nasamarivši ga, pcšlo ga > ostavio bez putpico i novac.a, koje j obojo sa sobom Ddnio. Sa<la jo Kuzmi juklo pred očima, sada je on pojmio zaio so u selu prijo njihova odlaska šapta>, da Teša burborin kani u Ameriku sl.nrgnuli -—. bcz pasoša. Bez putnice i be. novaca našao so Kuzma daleko od rdnog kraja u tudjini preptišteii udesu I taj udes, lradi udcs odredio je, da p Kuzma vrati u domovirui, a da Arriejke ni vidio nijo. — Hodajući i zapinjći o svakoga na kolodvoru udarao Kima u oči, bio je neobičan ljudinia od zkona. —. Ti Ijudi od polirije odveli Kutnu: no osvrćući so nn njegovo ’tužaljk da ga je Teša berberin oslavio i olptavao prema luki Havre, otpremili ga natedarstvonu jednu isposlavu. Do ispostave vozil Kuzmu u neka. kvim osobitim kolima, yjrođjenim sa rošctkama. Vozeći se u njta mislio Kuzrna, da mu jc uskoro odzvmlo. Kod 'rodarstva stav'l Kuzmu II pritvor, dok si nijesu našinačin da riješo njogovu stvar. Kuznta nijo vjeiovaczapraro fito so to S njim zbivalo. NašavŠi se osamljei* jeduoj soblci, pokušao otvorili vrala, s su bila čvr.To zatvorena, popeo se ua Ufvct do visokog prozorčtća, opipao ua jjemu željezne priječke: opipavši u tonjjnračii.om ■prostoru s(ijeno i tvrdu poJtb'u uvjerio se, da je zatvoren, da se nalal u..., hapsu. Došlo mu da so objesi, » tračak nado sinu pra u srcu, pomisao | žeriu i djo-

cu, stoga se prepustio sudbini sjutrašn eg i sljodnjih daua. U poduo kroz otvor na vratiina pružili Kuzmi nešto hrano. Došla vcčcr, a Kuzma još uvijek u zatvoru, medju čet ri zida, prepušlen ude. su <]a ga vođi. Mislio jadnik, da ga barem pusto van na zrak, ali še vrata zatvora nijesu otvarala. Zato je Kuzma iz zatv r ora mobo i zaklinjao da ga pusto i olpreme za Tešom. To sve nije basrnlo, — nitko nijo njcgove jađe slufiao. Kužmi so činilo, da ga Ijudi ne Čuju, zato jo okrcnio vikati l derati se, što ga je grlo dalo: „Ljudi u pomoć! Zatvx>riIo me ni kriva ni dužna, ja sam pošteno pošio na put sa pasošem, Teša berberin i3e bez pasoša, u njcga sn moji novci, on jo umakao u Au Au- Au-vru na more“, znurlao Kuzma i jo§ bi on nastavio, da ga nijo spopalo nekoliko šaka i sputa'o sa jednim jcdečićem. Sputan primirio so Kuzma i preporučio dušu, u sebi je mislio f osuđjivao te tudjine ksuo ljudo bcz srca Treći đan i to preko jednog fumača, razjasnio sc slučaj Kuzmanov, što je imato tu posljodicu da su ga u sporazumu sa konzulatom našo Monarhije providili 'obveznom putnioom za zavičaj. — Sa pr.itnjom i maršutom putovao jo Kuzma iz Francuske iz jođnog mjesta u drugo, svaki dan konakujući u drugom zntvx>ru i mijenjajući pratnje preko Njcmačke, dok je doš'io za tri tjedna u svojo selo. A kako jo došao? Bila jo večcr, kada se krijući jspod bafičma i šljivikn, dovukao do svoje kućo. Pola je sala trcbalo, dok mu je žona otvorjla kućna vrala, tako se bila up!ašila, začuvši mužov glas, pa kad ga jo još ugledala na kuriiom pragu onako zaraslog odjevenog u nekaki dugačb' go- I

ppodski kaput, sličan liabitu, onda je skoroi u nesvijest pnla. Unišao Kuzina u kućtf,odlanilo mn, {>o!a je krnlia po} o, dok se nasitio. Do u jutro ispričao jo ženj svoj put i povratak iz Amerike. Žena jo čuvfii kuda su novci, klela i proklinjala tri dana, a Kuzma jo s;uno šu'io / trpio. Još poslijo godinu dana nije Kuznrina žena prestala, ima dana kad cijelaJ kuć<i ori od p ovke, u kojoj se istifu pjtanko dogcdovštinc sa Kuzmanova pu. tovanja kao: Da je išao, pa novac. sa Tešom prorajtao, đa je išao ne u Ame, riku, več da se nasjedi u đvadesetak btl. vara, da je došao kući znrastao r ohra. đatio pun vaši, — tako žena Kuzmanova kao da čita, opominje Kuzmu na njegovo putefiestvije. Kuzma bi bio na to sVe zaboravio i sve bi to pregorio, 'đa'ne mora znojeći se u uašoj đomaćoj Americi, otplaćivati glavnicu i kamate gazdaSimi, a kada budu ti računi uredjenj; svakako prijo njegove smrU, otići će i ova dogodovština u zaborav.

MALI PODLISTAK Ukrajinska kraljevska kruna. Slabo ja poznato, da postoji stara ukrajinska kraijevska kruna. To jo kruna ukrajinskog kneza i kralja Danila Roroću novića, boju mu je daiovao p.pa I no. cent IV. S tom jo krunom Danilo go. dine 1235. krunjen u Doroč'nu za kralja od Kalić-Vlađimira. Ta j> kruna, obiaič sa krstom na vrhu prednjo strane, bila, čuvaua do 2. lipnja 1915. u Przemyslu u ukrajinskoj katedrali, ali je prijo po. novnog osvojenja tvrdjavo od Rcsa odno. šena u Petnograd. Da li se i sađa nalazi ondj<>, nijo zasad poznato. S. L',