Београдске новине

BroJ 170.

Ceivriak'

BEOORADSKE NOVINE

27. juna 1018.

Strajia 3.

Osiiunnt VIII. rotitnn zolmom

kod austrljskog vojnog fonda xa udovlce I sirožad, kao f oslguranje ugarsklm ratnlm zajmom kod Hagyar Orszagos Blztoslto Intezet R.-T. pod nadzorom kr. ugarske ratne skrbi honvedskog mlnistarstva, Ima najprednosnije uslove I najjevtlnlje premlje: kod odjeljenja za oslguravanje, c. kr. vojnl fond za udovke I slrofad (Verslcherungs-Abtellung des k. k. ttsterr. Miliuir-Wltwenund Walsenfond), Beograd — Terazije 4. 1203

£0 jo vTijeme bio’i kancelar za austnjsku Belgiju i za austrijsko jx>krajine u Ith«. liji. Godinu dana po zaključen’u mira u Hubertusburgu (1763. godine), kojim jo završen seđmogodjšnji ra't >—> .1764. go» dinc dobio jo grof Kaunitz knožovsku t'. K^unltz je skoro za svc vrijeme rijo. no vladavine uživao ncogranišeno povjc. renje caricc i kraljice Marije Torcz j ', pa je u svima đržavnim, pa 7 vojnim pitaivi. ma imao prvu rijcč. Kaunitz je za svoga dugog ministiovanja vrlo mnogo u'činio za podizanje prosvjete l za poniaganje nau» ko i lijcpili umjetnostn Po smrii cau' c 'i kraljicc Marije Terezije, Car i kralj Jc. Bip II. doduše je u svakoj prilici pitao za mišljenje knez,a Kaunitza, a’i se n'je uv> Jek slag:io sa njegovim pogledima, a još bo manjo slagao sa naČelima ovoga dr. žavnika Josijov nasljednik car i kraij Leopold II. Kada jo pak stupio na prijesto car i kralj Franjo II., knez Kaunitz jo idao ostavku na zvanje državnog "kancc. lara. Kncz Kaunitz jo bio v®oma radin i po srcu dobar čovjck. Bio je vrlo obra. zovan i kao što vcć rekosmo, veliia pri« jatdj nauke i umjetnosli. Naročito j ; vc* lio francuski jezik i književno.st, pa je u .privtttnom životn najradije govorio fran. cuski i nosio se j,o francuskoj modi, zfcog čega su mu se BečUjc koji put i ma’o m» g,ali. — 27. jum 1866. godino vrlo je zireamenit dan u istoriji rata, koji u ljeto to godine izmeđju habsburške monarhijc i Većih njemačkih država (lcraljevina Bavareke, Saksonske, Hannoverškc, velike vojrvodinc Badcnske itd.) s jedne i Pruskc i Italije s drugc strane. Toga đana bi!c su Be 11 ,a raznim bojištima tri bitke: kođ Langcnsalze (blizu Erfurta) izmedju iPruss i H;innovcraca, a u Češkoj na odvojcnim bojištima bi ke kod Tru tnoV a [njem.: Trautenari) i Nahoila izme» dju austrc.’ugar.ske vojske i Prusa. Kod Langensalzo napala je pruska djvrzija generaja Flioaa ( 8.200 ljudi) lianfnover« Sku TOjsku (proko 16.000 ljudi) sa zsdafc, kom, da joj prcpriječi pat ka jugu, kuda je marširala sa namjerom, 3a so pridrv. ži bavarsboj vojsci, te da sa njome zijed. no stupi u borbu protiv Pmsa. Hannover. Ci održaše s\x>j položaj kod Merxlebena i B r aniješe Prusima prilične gul>itke (41 cficira i 770 ljuđi) a osim toga im oduzoše i nekoliko stotina. zarobljenika, al\ 3 u ih u tda] jern t ku borbe opkolile prusko di\ iz:» Je genorala pl. Goebena i B'ivera 1 Icor generaja Manteuffela, pa su Hannoverci najzad 29. juna morali kapituliraii. Har. noverškom kralju Gjorgju, koji je sa s\x. 5 im sinom bio prsnstvovao b t i, pošlo je za rukom da blacovremcno umakne; n'etanio se u Austriji, a kraljevina mu jo poslije rata anektovana Pruskoj. 1813. gc. dine došlo je do pomironja izmcdju h;n» HOverške i bohenzollernske dinastije i : » dajom kćeri cara Wilhe!ma, priiiceze \ 7 iktorijc Lujze za unuka kralja Gjorgja, voj« nrodu Ernesta Avgusta. Istoga dana sukobili su se kod sreskog mjesta Trutnova (Nijemc! zovu ovaj grad ’ Trautenau) anstro-ugarski 10 . kor pod komandom generala Gablcnza sa 1 . pruslrim korom kod komandom generala Bonina. U toj Je bitci Gablenz pobijelio Pruse, koji su Haglo odstupili i pretrpili zna'tne guli’kc: 56 olicira i pre.! o 1500 nižib činova mrtvib i ranjenih. Prusi su bi!l izloženi vatri još u kolonama, prije no šlo su stigli da se razviju za borbu. Sutradan jo Prusima stigla u pojaČanje garda, pa je Gablenz pos'iije žestoke borbe naredio sto» -mc koru, da evakuiš« Truti:ov. Na 505 m ivisokora visu neđaleko od grad >, koji jo po trutnovskom pobjedniku nazvan ,,G blenzovim visom“ podignut jo sporr.en’k Ovom generalu, koji je nckoliko godina Idocnije svršio tragičnom smrću: na osmu gonišnjicu evoje jjobjcde, 27. juna 1874. go<line izvršio jc eamoubijstTO u Zurichu u Svajcarskoj. 1905. godine prcneseni Su njegovi jx>:\mrtni ostaci na „Gablenzov ivis", gdje počivaju nedaleko od sjrome. Jiika, Najzad su se 27. juna 1866. god> He na drugorn jednom bojištu u Češkoj Bukobilc austio-ugarske trupe pod bomandom generala R a m i n g a kod mjesta N aIioda (srez Novo Mesto na Metavi) sa pruskom vojskom gc. erala Steinmetza. Ovdje je uspjeb bio na pruskoj strani. ‘O Habodskoj je bitci međju ostalima pisao Kiihnc. — 27. juna 1893. godine svečano je otkriven spomenik slavnom Ivanu Gun(duliću |ui Dubrovniku. Na svečanost bu se bila slegla silna druŠtva, korporaćijo itd. kako iz Ilrvatske, Slavonije, Dabm> eije, tako 1 iz Srbije i C'rne Gore.

EKSPOZITURA PESTANSKE-UGARSKE KOMERGIALNE BANKE o Beogroda — Knez Mibajiova tir. 50. Spedjalno odjelenje ža šiljanje novaca ratnim zarobljenidma I JnternJranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. »»

Program koncerta učenika c. i k. realne gimnazije u bašti „Hote! Takova“ iki dan 28. i 29. iuna ovo godiue. 1. St. Binički: Cini ne činf, — mješovitl hor; 2. Smolenski: Osana, — muški hor; 3. St. Mokranjac: II. rukovet, mješoviti hor; 4. Drag. Petrović: Srpsko potp o u r I e, — svira kombinovani orkestar violina i tambura; 5. Bćriot: Op. 53 — violinski duet B. Hristićeve i Jar. Urbaneka, svršenili maturanata ove škole; 6 . * • 0 U OCl ISPITA kratak snimak djačkog života u 2 slike s pjevanjem i sviranjem. L ica: Dr. Simić, rektor Akadcmije: M. Veljković, uč. VI. raz. — Lela, kći mu: ' B. Kristićeva, svr. matur. — Milorad, sinčić mu: Gagić, uč. II. raz. — DobriČanin, prof. i va«pitač: D. Marković, uč. VI. raz. — Dr. Ivec, profesor: Oagić, uč. VI. raz. — Dr. Sapčanin, suplent: Kujaćić, uč. IV. raz. — Mile, diak Akiadcmije: Ranković, uč. V. ja>z. — Predrag, djak Akademije: M. 2ivković, uč. V. raz. — Maksim, djak Akar demije: Birčanin, uč. V. raz. — Boža, djak Akademijc: Canič, uč. V. raz. Bogoljub, djak Akademije: Mirković, uč. IV. raz. — Sveta, djak Akademije: Janković, uč. IV. raz. — Pera, djćik Akademije: Schkng, uč. V. raz. I. djak: Simeono>vić, uč. V. raz. — Kafedžija: Obradović, uč. IV. raz. — Kelnerica: I.ončarević, uč. II. raz. Dogadja se: I. slika u hotelskoj bašti izletišta, II. sl. u stanu rektora Simića# Praznovjera ili viđovitost? Od uvijek je bilo u svima narodima ličnosti, koje su proricaic buduinost. Ono, doduše, dosta se često dcšavalo, da se pojeđina proročanstva raščtiju istom onda, kad se t;u dogadjaj stvarno i desi, no bilo je i takvih slučajeva, da se za proročanstva znalo unaprijed. Utoliko veća je bila uzrujanost, ako se ta predskazivanja tačno ispune... Jedna od najglasovitijh — da se tako izrazimo — proTOčica bi!a je poznata Marie Airna L e n o r m a n d, rodje-na u Aienconu 1772. Ona je za vrijeme prvog carstva cijeJi Paris uzrujala svojim proročanstvima, a carica Josefina joj je čak bila i naklonjena. Poznata je, zatim, i gospodja T h č b e s. Za nju se n. pr. zna, da je izmedju osraloga predskazala smrt Felixa Faurea. Njeno proročanstvo objavljeno je u broju od Nove godine 1899. Iista „Oaulois", a ispunilo se 16. februara iste godine. 4. maja 1896. bio je ix)znati jjožar bazara u Parisu, kojom prilikom je poginulo lnnogo osoba iz viših krugova, izmedju ostalih i vojvoda od Alencona, sestra pokojnc carice i kraljice Jelisavete. Poslije tog dogadjaja doznaio se, da ga je nekoliko dana unaprijed u jednom drugtvu od nekih 100 osoba, predskazala gospodjica Coučdou, kći jednog pariskog advokata. Isto se tako naknadno doznalo Čuveno proročanstvo Cazottcovo od 1788. gdine za francusku revoluciju. Francuski listovi su digii grdnu prašinu zbog jedne gospodje u Rimu, koja je, boiesna od akutne neurasthei nije, 2. deceinbra 1909. prorekla zcmIjotres, koji je 26 dona kasnije razorio grad Mcssinu. Priča se i to, da su jedan francuski i jedan cngieski astroiog predskazali oslobodjenje Dreyfusa sa Djavoljeg ostrva 1899. godinc. Onda još da spomenemo još jedan slučaj: engleski astroiog A. I. P e a r e postavio je 1868. godine horoskop sadašnjem engleskom kralju, koji je onda bio dijctc od 2 gcdine. Astrolog je iz horoskopa predvidio, da će taj d'jcčak nekada stupiti na prijestolje kao kraij Ojorgje V., a pod njegovom vladont da će dtoći do katastrofe za Bnglesku na moru i na kopnu. Ovdje dodajemo, da je mali princ onda imao živog starijeg brata, te čovječji uin ne bi ntogao predvidjeti, da će tck mladji brat doći do krune. Najveći glas medju predskazivačima budućnosti u cijclom svrjetu stekao je svakojako Mihajlo Nostrad a m u s, VaJvinista jevrejskog porijekla. Rodjen je 14. decembra 1503. kao sin jednog ljekara romantičnog kraija Renć-a, a vidovitsot, prlča se, da }e naslijedio od svojih predaka. Svoje „objavljene inspiracije“ izdavao je u četvororednini strofama, koje Je diiclk) u ,,centurije“ (stotine). Prvih sedani centurija izišii su 1555. godine. a poslije trj godine dalje tij ccnturije.

Ispočetka su se Nostradamusu rugali i smijali, i izvikali ga kao varalitu, kad su se pojavile njegove strofe u neobično zagonetnom načimi izražavanja. 1556. godine pozva ga na svoj dvor Katarina Medici, i on je iz horoskopa, posiavljenog njenim sinovima, predskazao, da će biti tri kralja. Ovo se i kasnijc obistinilo. On je već sada našao pristalica. ali je o njegovu ugledu još uvijek blo veliki spor. 1559. god'ine ispunilo se jeduo od njegovih proročanstava i uzvrtlalo grdnu prašinu: kad je grof Montgomery u Turnlru, prilikom dvostruke svađbe kćeri kraija Henrika II.. ubio kralja ubodom koplja u desno oko. Tada je Nostradiamus došao do slave. Premia daljem njegovom proricanju ubijen je 1589. god. kralj Henrik III., a njime je izumrla i porodica Valois. Sam predskazivač umro je noću 1. jula 1566. god., na način, kalco ie on sam dvije godine priie toga tačno predvidio u jednoj svojoj strofi. Njegova proročanstva počinju od 1555. go-dine i dostižu godinu 3797., kad se svršava tekozvani prvi istorijski svjetski viiek. Kao što je pisao kralju Henriku II,. ta proročanstva obiifivataju cijelu Evropti. jedan đio Afrike i Aziju osim Indije i istočne Azije. Naročito mnogo se ođnose na Francusku. Ni danas jo-š nije riješen spor o tome, da li je on bio grdna varaiica ili je bio veliki prorok.

A. Grln:

(Nastavak).

jjlAko jc tako kako ti reliš, to znači, đa moj otac za sve to vrijeme ruje više ni zalazro u sparaću sobu, a to nije mo. gućc. Odrnah poslijP đoručka htio se obvći za vjcnčanje, — on je bio Covjeic, koji mkad nijo htio odgoditi ma šta za pcsliednji trenutak. l'oslije onog kobnog iazgovora napisao je još ona pisma, za koja Enamo, pa kad Sarn ja došao po njega, da krcnemo u crkru, jusfao jo sa stola za pisanje, mašio š i e' 'itapa, šešira i rukavi. ca, koje su strafci tu već ležale sprcrrme, pa je jx>šao za mnom bez i jedne rijcči". ,,Mislio je, da j-o njegov dušmariin već davno izašao od kuće“. „Ali, molim tc, kako je mogao pubov}rik ispaliri revolver, kada ga je već Či» tavih četiri eata prije bio predao mome ocu?" „Možda jo t voj otac bio odbio da primi taj poklon, pa je pukovnik sam u« zeo revolvcr jg kutije, đa bi ga zatim fetrpao u đžop; ta nri izgieda veoma vjerovatno". , ' ‘ „Dok smo mi jioslije, začuvši pucanj, svi pojurili u njegovu sobu za rad, on jc mirno i neometano pobjegao kroz prec!» soblje, pa zatim kroz prednja vrata. To bar nijo bilo teško izvršiti". „0 Jacku, Jacku,,... ako je to zbilja ta» ko,... a cijelo ponašanje pukovnika Dceringa za vrijeme našeg razgovora,... bio jo toliko uzbudjcn dok sam ga ja ispit'vao... sve to kanda ukazuje na tačnost tvoga tvrdjenja,... pšto mi onda nisi dao da mu kažem... ah, koliko bih vo!io, da sam mogao u lice da mu kresnem, da jo on ubica moga oca". ,,On bi te eamo ismijao. Dragi Starliojx>, ne možc sc to bk onako. Ako bcćemo da ga optužujemo za ttkav zločiu, to nc možemo bez suda". ,,Da, ali gdje ćemo ga poslije naći? Zar nc misliš, đa će ubvatiti put pošto zna za našu sumnju?" „Sumnjam. Ou po cijeloj svojoj spoIjašnosti toliko pa/la u oči, da lrma nikakvo nade, da će moći da umakne poli» ciji. Ja sam u ostalom već telegrafisao nadležnom jx>!icijskom inspoktoru i tražio, da se Deering sfcavi jx>d policijsku prismotru. Još ovoga jutra otići ćemo u policiju, da tamo iznesemo stvar pred inspektora. Ako nam bude đao narodbu za haj>šenje, to nam Deering ne će umaći". Kada su so u )utru to bume noći svi iskupili pri doruČku, bio je prisutan i Jack Hollister, koji lrije ni odlozio od Stanhopc-a. Ma da je ncprestano mislio na važni posao, kojji jo imao da svr.šš, htio je da bude prvi, koji će Floru White pozdra. viti Lao domaćicu i biti joj gost. Stan. bope nije višc bio vidio Mary od njcnc bolesti, a Ii 'sc njegov strah i osjeć >j noiz. vjesnosti, koji ga je mučio, uskoro prctvoriše u najveću radost, kada je opazio, kc. liko je Ijubavi prema njcrnu izb.'jalo iz njenih pogleđa. Ma da još nije h jeia n> vući na prst njcgov vjerenički prsten, t> je o/n sada zn.eo, da Sc ona sada više ne će opirati najmili'oj žeiji njcgovog žjvota. No taj prijatm sastanak nijc dugo trajao. Mary se morala zadoTOijiti ovim kratkim vidjcnjem, a i Flora, koja je prolco svcga bila nestrpljiva da čuje za rezultat Stanbopeovih istraživanja, što ih je on bio preduzeo dan pri'e, morala j*> obuzdati svoju radoznalost. Oba se mlada gospodina ubrzo nprostiše od Florc i od Mary, da bi se dali na izvršcnjo ozbilj. n,og aadgtka, koji ih je čekao,

PoslMe firzojavne ullesti. IZVJEŠTAJ BUGARSKOG GLAVNOG STOŽERA. Bba. Sofija, 25. juna. Zapadno od oliridskog jezera rasturila je jedna naša tevidnioa jednu francusku predstražu i zaplijenila je ratni materijal. Izmedju ohridskog i prespanskog jezera južno od Huma i Ojevgielije živahna obostrana topnička paljba. Pred našim poiožajima zapadno odVardara I sjeverno od tahinskog jezera po nas povoljne izvidjačkc borbe. RASTREŽNJIVANJE U ENGLESKOJ. Jedan značajan govor engleskog generala Smuts-a. Haag, 26. juna. General S in u t s rekao ie tu sko ro u jednom svome govoru, da on sma tra, da Je isključena odiučuiuća pobje da ma koje od ratujućih stranaka. Rad nlčka štampa veli, đa je Smuts to iz javio u dosluci s LIoyd Georgeom koii kao da odustaje od „knockouf pt>iitlke“, i da je ta izjava izazvala u svoj Engieskoj najveću senzaciju. IZA KULISA POLITIKE SPORAZUMNIH SILA. Bcrn, 26. juna. Iza kulisa politike sila sporazuina odigravaju se sada ogorčene borbe. Ističu se tri glavna pravoa: Poincar e o v o i njegovog prisnog prijatelja Briaiiđa neprijateljstvo protiv Clemenceaua; naginjanie sabljaškoj diktaturi, i ncpovjerenje prema svima trojici: Poincarću, Briandu i Clćmenceau-u. Danas bi \Vilson mogao da cdredi, ko treba u Engleskoj i Francuskoj da je gospodar. LLOYD GEORGEVA IZVRAĆANJA I NADE. Kb. London, 26. juna. Pri čitanju zakonske osnove irskc „Consolidation fo-nds" izjavio je prcmijer Lloyd 0 e o r g e: Broj prvoklasnih američkili trupa, koje su prevežene u Bvropu, dovoljan je, da saveznike ohrabri. U najskorije vrijeme naravno da će položaj još veonta zadavati brige. Aii se zato sve više poboijša'via. Posijeđnji napadai Nijemaoa na Francusku nije uspio. Položaj u Rusiji potimno je zamršen. Sa Rusijom sklopljene ugovore nije Njemačlea ni 24 sata poštovaia. Lioyd George tvTdi, da je Rusija više nego ikađa spremna na .protjerivanje Nijem&ca. Dogadjaji u Italiji mnogo obećavaju. Opasnost još nijc prošla, ali teškoče središnjih vlasti veće su nego naše. ODJEK K0HLMANNOVOG GOVORA U N.IEMAĆKO.I ŠTAMPI. Berlin, 26. juna. Govor državnog tajnika pl. Kfililm a n n a u Reiclistagu ocjenjuiu listovi svaki sa svoga gktdišta vrlo raznoliko. „Norđdeutsche Allgem e i n e Z e i t u n g“ ističe s odobravanjem, da jc gotovost za svjetski mir putem sporazuma uvijek bio glavni sastavni d i o n j e m a č k e p o 1 i t i k e. Ko vodi odbranbeni rat, taj jc uvijek gotov, đa se sporazume, čini je neprijateliski nanad odbijen. List misli, da će govor državnog tajnika i u inostranstvu izazvati diskusiju o odgovomosti za trajanje rata. „Oermania“ kažc, da izjave. jx) kojima, izuzev neprikosnovenost njemačkih granica, sva ostala sporna pitanja može protivnik da raspravlja, čine čast opsežnoj državnoj politici. A odnosno Belgije veli isti list ovako: Biće možda i po gdjekojem protivniku jasno, da se iz spomih objekata ne može jetian izvuči i za sebe a na štetu Njemačke riješiti, naročito, što Engleska, kao što je skoro - Balfour izjavio, ima još i dmge ratne ciijeve u vidu. ,,B e r 1 i n e r T a g e b 1 a 11 “ u glavnome odobrava raziaganja državnog tajnika, ali žali, što ratni ctljevi nisu tačnije označeni. On pita: Zar pretpostavka za traženo povjerenje od strane državnog tajnika nije iskrenost ? „Beriiner B 6 r s e n z e i t u n g“ odbija optimizam o svršetkn spora odmosno Livlandije i Estonske. List hvali nenaviknutu iskrenost razlaganja o mirovnom pitanju i ističe, da & državni tajnik podvnkao morainu težinu mirovne rezolucije od 19. jula’ 1917. Na primjedbu, cia se raf ne bl imao samo vojnički da okonča, vell isti list ovako: Vlada, koja nije tako svjesna svoje moći kao što je to slučaj kod njemačke, možda bi oklijevala. da se tako izjasni• Njemački rod može mirno pred cijeiim svijetom ca m lončić K 3-—. Veiika boca iii lončić k fr-, da oda čast istini i da put sporazuma M»Že sc posvnda dobltL Glavno prodavaliste: označi kao onaj, kojl je u stanju da „DIANA" Handels A. Q., ftudapest V. nam pribavl trajan mir ^ uta o 41 .

,,V o r w S r t s“ ističe rečonicu, da koalicioni rat čisto vojnim odlukama ne može doći do absolutnog kraja, On ističe, da su pored državnog tajnika sjedili kancelar i potkancelar t da viada jamačno ne bl izišla s tinn mišljenjem pred javnost, da nije predhodno 0 toj tačci upitaia mjerodavna vojnička mjesta o njihovom nazoru. List kritikuje, što i Krihimann kao i njegov engleski protivigrač izjavljuje, da otvoren predlog ne bi naišao na : gluhe uši, a ne 6 e izjavama da učinj početak, I ENGLESKO KRŠENJE MEDJUNARODNIH PRAVA. » Amsterdam, 26. juna. Holandska vlada je upozoriia en>< glesku vladu, da su engleske borbene sile kod Terschellinga postaaiile mine u holandskim vodama i da su zbog toga postnadala dva liolandska morska broda a više ljudi da je pro*. palo. KO JE KRIVAC RUSKE REVO- : LUCIJE? Rotterdam. 26. iuna. U engleskom donjem domu su ui toku težnje, da se upita vlađa o učešću u obaranju ruskoga cara. Buchanan je nedavno u jednom privatnom razgovoru priznao, da je francuski poslanik stajao u vezi s revolucijonarima i da se s niima dogovarao prije pada carevog. Buchanan sam nije ništa daije radio, do ono, što mu je nalagala njegova vlada. OTKUD SU REKRUTIRANE ĆEŠKO-! SLOVAĆKE ČETE? Berlin, 26. juna, ,,L o k a I a n z e i g e r“ doznaje sat pouzdane strane, da se češko-slovačke čete rekrutuju jx>glavito Lz češko-sf^. vačkih kolonija, koiih ima u Rusiji ka <3 što ima njemačkih na Crnom moru, FRANCUSKI SOCIJALISTA THOMAS U ENGLESKOJ. Ženeva, 26. juna. Francuski socijaiista Thoma< odlazi kao zastupnik komorske grupc, koja je odbila poziv njemačkih dmgova na mirovni dogovor, u London na 1 sastanak Labourove stranke. Zvanične objave OBJAVA za privatno polaganje ispifa u opštirtskoi trgovačkoj akadeiniji. Ućenid i učenice, koji bi željeii da’ ove godine polažu privatno ispit ia I. ili II. rozreda trgovaćke akademije, trcba da se radi ođobrcnja za polaganje ispitai obrate naročitom molboni prosvjetiioim odjelenju 8 b glavme vojne gubemije M Srbiji. Molt>a se ima što prije predati đirelć, foru opšt. beogr. akaaemge (Vatrogasftai ftlica br. 12 ) sa ovim dokumeniima: 1. Krštenica; 2 . uvjerenje o kalemljenju boginjatj 3. posljednja školska sVjed<xižba. j Na molbu treba prilijepiti jednu tak'. eenu marku od 2 krune, a osim togal treba priložiti i jednu takscnu marku od! 10 kruna, koja će se, ako ispit ne bi bio ođobren, neponištena vratiti mo ’ocu. Još i svaki prilog uz molbu, ako več nijo taksiran, treba da bude snabdjevon tak« senom markom od 50 helera. Privatni ispiti polagaće so u početku nove Školske godine, it mjesecu septembru t g. Sva oetaia potrebna obav.ještenja mogu se saznatl kođ direktora opšt. trg, akademije. Uprava »pšt. frg. akademije u Beogradu.

Ljepotu pokazuje zrcalo