Београдске новине

Izlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pejidini brojavi: • UH|ite 11 npsi|a4«ite . 1 1 b. M< cJ]Ml *i • » • • 12 Mm

Mjf

itplati

• | ■ krtliTtana i<Mj|a.Mte $t «.« totee n b«|M I . 2 -BO U limtranihr. . 4.50

Oglasl po cljenlku.

JrodnlStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića uL broj 10. Telefon broj 83. Uprova I primanje pretplate TopllSln vanae bro] 21. Talefen br. 21 Primanje oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38. Telefon brol 245.

Br. 173.

BEOGRAD, ponedjeljak 1. jula 1918.

Godina IV.

RATNI IZVJESTAJI. izvještaji austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 29. jutia. Kod Zensona i Noveute dl P i a v e jroku&iJa su neprijateljska izividjačka ođjelenjai da prijedju preko rijeke; inače svuda topnička borba izmjenične jakosti. Načelnik glavnog stožera. Kb. Beč. 30. juna. Nasi položaji na visoravni S e diam Općina nalaziti su se juče od ♦ri sata u jutro pod najtežom neprijateljskom topničkom vatront, rza koje su nekoliko sati poslije usliiediii jaki napadi protiv Coldi Rosso i Monte di Val Bella. Dok su naleti, upravljeni protiv Col di Rosso, već u početku ostali bez svakog uspjeha, pošlo je neprijatelju za rukom da na. M o n t e d i V a 1 B e 11 a poslije ogorčene borbe na nož prcdre u našu prvu linijti otkuda je medjutim opet izbačen protiv napadom batalijona ugarskog 131. pješadijskog puka i 16. varažd i n s k o g puka. Dalji napadački pokuŠaji, kao i djelimični napadi protiv Sisemola i kod Asiaga ugušili su se u našoj topničkoj vatri. ln.ače svuda to-pnička vatra izmjenične jakostl. Načelnik glavnog stožera. izvještaji njemačkog vojnog vodjstva. Kb. Beriin, 29. juna. Zapadno bojište: Vojna skupina bavarskog prijestolonasljednika Rupprechta: Sjeverno je od Lyse došio poslijc žestoke vatre do engleskih pjeSadijskih napada. Trokratni nalet protiv M e r r i s - a slomio se uz teške nepripateljske gubitke. U središtu bojišta prodro je neprijatelj u Vieux Berq u i n. Protivnapadom u spremnosti držanili pričuva zadržan je ondje neprijatelj i bačen natrag preko zapadne Jvice toga mjesta. Sjeverno od M e rviile-a osujećeni su ne»prijateljski napadi u našoj vatri. Na os-taiom frontu živahna je topnička djelatnost prema jutru oslabiia. Jugozapadno od Bucquoy-a suzbijeni su jači neprijateljski napadi, a isto su tako u više navrata odbijcna i neprijateijska izvidjaeka odjelenja. I Vojna skupina njemačkog prijestolonasljednika: Južno od A i s n e prošli su Francuzi poslije jakog vatrenog djeiovanja na napad. Kod Ambleny-a su posii'je žilavc borbe odbijeai. tiok su preko Cutry-a zadobih' zemljiŠta. NaŠ ih je protivnapad bacio opet preko visina s obje strane toga mjesta unazad. Pokušaji su neprijatelja, da uz upotrebu oklooaiii automobiia pomogne svpjoj pješadiji. da dalje napreduje, osujećeni. U villers-cotter e t s k o j šjimi poši'i smo za odstupajućim noprijateljem do njegovili izlazišnih poiožaja i zarobili izvjestan broj njegovih vojnika. U vazduhu prctrpio je neprijatelj težak poraz. Oboreno j e 19 neprijatcijskih letilica. Po,ručnlk U d e t izvojevao je svoju 35. vazdušnu pobjedu. Jugozapadsio od R e i m s a zarobIjeno je prilikom manjeg preduzeća 20 Tailjana. 1 Prvi zapovjeđnik giavnog stana pl. Ludendorff. Kb. Berlin, 30. juna. Zapadno bojište: U borbenfm odsjecima sjeverno o<l Lyse u južno od Aisnc trajala jc tečajem dana povjšena topnička đjelatnost; ona je uveče oživjela i na ostalom frontu izmedju I s e r e I M arne. Manje pješadijske borbe kod jačih neprijateljskih napada južno Ourcq-a I kod uspješnih viastitih preduzeća. 1 Na Hartmannsweilerkopfu zarobili smo izvjestan broj neprijateljskih vojnika. Po.ručnik U d e t izvojevao je svoju 36., a poručnik L6wenhafdt Ižvojevao je svoju 31. vazdušnu pobjedu. Poručnlk J a k o b s oborio je ix>sljednjih dana svoga 20., 21. i 22. protlvnik'a. Prvi zaipovjednik giavnog stana pl. Ludendorff. NJEMACKI VECERN.II IZVJEŠTAJ. I Kb. Berfin. 1. jula. Wolffov ured Javija: Na borj>enim froiitovima ničega novog.

Kuhlmann i sporazumne sile. Uspješna pomorska borba pred Ostendom. Glasovi o ubistvu ruskog cara ne prestajn.

— svojom pojavom moralno djelujc na austro-ugarske trupe. Amerlčki vojni ministar, gonerai Baker izjavio je, da je u tu svrhu izabran jedan ođ pukova, koji se nalaze u Francuskoj, ali da odašiijanje toga jednog puka he treba uzlmati kao mjerilo za obiin aineričkog učešća na taiijainskom frontu, kakvo je za docnije predvidcjno.

Izvještaji bugarskog glavnog stožera. Bba. Sofija, 29. jutia. Maćedonskou bojište: Zapadno od o h r i d sk o g jezera rastjerali smo vatroin nekoliko francuskih izvkljačkili odjclenja. U zavijutku CrneRckcisa obadvije strane V ardara bila je obostrana toipnička paljba od vremena na vrijeme živija. Istočno od Vardara nništiia je jedna naša baterija jedno veliiko nciprljateljsko mnnicijono stovarište. Na više mjesta izmedju Vardara i Dojrans k o g jezera izvidjačke čarke, u čijemi toku smo dobiii engleskih zarobijenika. Zai>adno od V a r d a r a oboren je jedam neprijateijski aeroplan, koji je pao ba neprijateljskih linija. Bba. Sofija, 30. juna. Maćedonsko bojište: Izmedju ohridskog i presp a n s k o g jezera i u okolini B i t o I j a kratki obostrani prepadi vatrom. U gornjctn toku Crne Rekc, osobito kod Gradešnice, bi'ta je žestoko uvećana obostrama paljbena djeiatnost. Jnžno od H u m a razorile su naše baterije jeclno veliko neprijateljsko munfci’ono stovarište. Rastjerali smo vatrom engiesi«! jurišna odjcienja, koja pokušala da se priMiže našim šančevima istočno od Dojrana kod Donjilt Perci. Kod ušća S t r u m e bila je meiprija.tei'ijska toonička djelatnost od vremena na vrijeme življa.

Kuhlmann i sporazumne sile. Kb. London, 1. juta. O rnišljenju mjerodavnili britanskih krugova o Kulilmannovom go» voru, obja'vljuje Reuterov ured ovo: Kiihlmann postav r ja tri pogodbe: Istorijske granice, bez obzira, šta to može značiti, prekomorski posjed i slobodu mora. O prekomorskom posjedu iz.ražava se on namjerno ncodredjcno. On ne kaže, da Njemačka traži da joj se vrati cijeli prekomorski posjod, nego da mona imati prekomorski posjed, kakav je potreban za kolonijalno-poiitičke svrhe. Što se tiče slobode mora, on po svoj prilici misli na pravo za nabavku svih potrebnih sirovina. Značajno je. da se Kiihlmann ne poziva na to neposredno. Pošto on o tome ćuti, to dokazuje. da on nama ne će razgovjetno da pokažc, kako ga ovo pitanje mnogo interesuje. On je učinio jednu vrstu ponude, za koju mis.li, da bi je mogii primiti i pacifisti i polupacifisti. S druge strane opet, on ne pnaivi nikakve tajne iz toga, da će Njemačka sve zadržatl, šta ima u Rusiji. Govor se sinatra kao očigiedna ponuda za mir, koja je naročito smišijcna za Englesku. Obzirom na Francusku ne pravi sebi Kfihlmann nikakva truda,. On se obraća svinia, koji misle, da ne će bitj odlučne vojničke pobjede. On uvidja, da bi nas hvalisanje učiniio još odlučnijima, pa ga zato izbjegava, KuhlnianrK>v govor nipošto ne izgleda podesan, da bi se stvar mlra pomakla daije. Pravi interes ieži u osvjetijivanju unutrašnjili njemačkih odnošaja. U njegovoin se govoru niože pročitati, da se Ijudi mudriji u Njemačkoj veoma uznemiruju. Austrijski poraz (!) uvećao je uznemiretiost, jer Njemačka uvidja. da od Au> strije nema čeinu da sc nada. (ft i d.a bi naprotiv Monarhija mogla veoma skoix> postati neutralnom (!). Kuhimannov pokušoj je veoma nezgrapam. Niko ne bi bio spretnan na skiapanie mira, koji bi Njemačkoj depustlo aneksiju sje-. verne Rusije i oblasti na jtigu, dao Joj tako ogrofnnu moć I osim toga vralio joj barem neke od njenih koionija. Vid! sc, da njegov goyor Kuronsku I Livlandsku otvoreuo smatra kao dio nietmčke državc. Izncnadjuje. da Kfihlntann raože misiiti, kako bi takvo je» dno Izravnanje saveznici ikada mogli prlmitl, ako ne bi morali da se podvrgnu njemačkim uslovima. Kad bi Nijemci na Istoku dobili odriješene mke i svc ono, što izgleda da drže u sjevernoj i iužnoj Rusiji, ottda bi iz rata izlšli daleko jadi, nego što su u njega jišli. Kb. Bern, 1. jula. Prvi komentari francuske štampe o Kfihlmaimovom govoru su u oošta drdiaw uzdržljivl Jluma-

n i t e“ donosi govor bez priitijcđaba. ,,Po p n I a i r e“ sažaljeva, što nisu ozračcivi ratni ciljevi; ni jcdna strana ne 6e u tome da ptreduzme inicijativu. To tako ne srnije dalje ostati. ,,P eu p 1 e“ piše. da se Kfihhnann 'upinje, da se dodje do tačnog odredjivanja pitanja ratnog cilia. ,,S e tq b a t“ govori najpovoljnije o govorn i n ar o č i t o i s t i č e p i t a tt j e o m i r o vn o j p o n u d i.

Rat na moru. Pomorska borha pred Oslendom. Kb. Borlin, 29. jutia. Wo!ffov ured službeno javlja: Juče prije nodne. pnšlo nain je za rukom, da oborimo 4 noprijateljske letiiice. Sinoć su đijeiovi našili torpeđnih snaga u FiandrJ.fi priiikcm izvidjačkog oohoda pred Ostendom uvučeni u loorbii sa engleskim razaračinta. Posltje lx)ibc, koja je trajala poia sata, neprijatcljski su se razarači povukli. Konstaitovani en pogotci na tijihovotn čelnom brodtt i još na jednom razaraču. Naši brodovi pak vratiii stt se u svoje nnlazno oristanište ne pretrpjevši nilcakve guhitke. Načeinik admiralskog stožera mornartce. Nova pofapljanja. Kb. Beriin, 29. juna. VVolffov ured javlja: U zabranjenoj zoni u zapadoom dijelu S r edizemnog inora potopilc su uaše podmomice četiri parna broda i jedmt jedrilictt sa nlcapno 21.000 tona. Načelnik admiraislcog stožera mornarice.

Borfoe tia zapadu. Žrtve vazdušnbE nanada na Paris. Kb. Paris, 29. juna. Prilikom njemačkog ietačkog napada ua Paris mtnule noći poginu'lo je 11 lica, a 14 ili je ranjeno. Novi njemački vazdušni nanad na Paris. Kb. Paris, l. jula. Zvanično: Nekoliko neprijatedjskih Ictilica je sitioć letilo u pravcu pariskog okruga: naša ih jc obrana žcstoko napala. Bačeno je nck’ciHko bombi, ali nije biio mkakvih gubitaka. Cleinenceau kod taiiianskih trupa. Kb. Zeneva, 30. juna. Kako sc javlja iz Pariza, pregiedao je C1 e m e tt c e a u u pratnji taliiatiskog zapovjedni'ka i franctiskiii generaJai talijanskc trupe u odsjeku kod Reimsa. On je išao do linije, gdje talilanske trupe utv-rdjujii pcložajc, icoje držc od prije kratkog vremena.

Dogadjaji u Rusiji. Cdasovl o uhistvu bivšcg ca f a no ^ prestaju. N c k r o 1 o g ..B e r I i n e r 'I a g eb 1 a 11 a“. Berlin, 29. juna. Listovi bilježe glasove o ubistvu bivšeg cara, lcoji sc javljaju sa n e ob i č n o irt o d r e d j e n o š ć u. ,,B e rliner Tageb!att“ posvećujc pokojnilcti duži nekrolog, u kome se izražava jako iHudsko sažaljenje povoclom te vijesti, ..i alco đanas simpatije u iogCTU obadviju zaraćenih strana nijesu na njcgovoj strani". Dalje plše list, da stt ga otkriča iz procasa Stihomilr.ova dottekie riješila nepoSređne krivice zhog rata. ali korijen prilika, koje su omogućiie takav dogadjaj, bio je ipalc u ličnosti santoga cara. On nije fmao spo.snbnosti, da promlsli posljecbce svog sopstvCTiog djelovanja. Darmstadtski veiiko-vojvodski dvorski ured demantuje vijest, da je bd Člčerina dobvo brzojav o ubistvu blvšeg cara. U firedvečerju protlvrevolucije? Kb. Kopenliagcu, 30, juna. Skoro svi brzojavi javljaju, đa ruska iprotivrevolucija stvarno tek što nije izbila. Sudbina carske porodice. Kb. Kopenhagen, 1. jula. Na pitanje ,,N a t i o n a 11 i d e noe“ 'brzojavnim putem Kilhlmiin* n u. zašto su niemačke voine vlastl u

Kriiriu zabraniie carici udovi da otputuje u Dansku. doš?o je ovraj odgovor: Članovi bivše ruske carske porodice, dakle i čarioa udova. koji se tialaze u Krimu, nisu ni sami želili da promijene način svoga života ni mjesto bavljcnja. Mišljenje, da hi carici udovi bllo zahrr..njeno da preduzme put u Dansku, tiije prema tome tačiio. Ostavka giurgiianskog ministva predsjednika. Kb. Tiflis, 1. jula. (tjurgjianski mini-star predsjednik Ruinischwi!i podnio jc ostavku a na položai ministra predsjednika je došao predsjednik zemaljekog sabora Čordamis. Promjena lično-sti ne znači nikakvu promjenu u karakteru vlade. Kerjenskij u Paristi. Kb. Paris, 1. juia. U pratnji svo-ga tajnika i mijatelja Fabrikenta uputio se Kerjeitskij sa željezničke stanice pravo u !>oslanstvo, gdje je duže vremena konferisao sa M a k 1 a k o v i m. Pri pojedinim dijeiovima razgovora prisustvovao je socijalistički poslanik M o u t e t. U razgovoru sa prcdstavnikom Havaso v e agencije izjavio je Fa b r i k e n t, da se Kerjenskij, zahvaljuiiići krajnioj odanosti nekolicine prijateija, počevši od novembarskog državnog udara-, nalaižio u Moskvi ! Petrograđn.

Englesko presizanje u murmansku ofolast. Odlučan nrotest rtiske vlade. Kb. Moskv'a.. 1. jitla. Komesar za spoljne .posiove predao je engleskom điplomatskom predstavniku L e c k h a r t u iednu natu, u kojoj se u giavuome ovo veli: Prema Volji naroda ru-.ska socijaJno-federativna sovjetska repubiika istupila je i z rcdova sila koje sc ualaze u r a t u, t e s e o n a p r e m a t o m e n e n a 1 a z i u r a t n o m s t a n j u. u k o m e j o j z b o g u n u t a r n j e g p oiožaia Rusije nije bilo moguče ostati. Ruski nadnički narod i vlada, radnici i seljaci, koji svoju volju vide ispunjenu, imajit satno jednu jedinu brigu: d a u tn i r u i p r i j a t e 1 j s t v u ž i v e s a s v i m a d r u g i m n a r o d i m a. Narod Rusijc ne priieti ratom ni jeđnom dru-gom narodu, te nikakva opasnost ne prijeti Engleskoj ni njeuoj obali. S toliko većim pouzdanjem izjavljuie vlada radnika i seljaka Rusije, da tie tnože na irio, nego da p r o t c s t u j e protiv upada jeđnog englcskog naoružanog odjelenja, kojc j e o v i h d a n a s t i g 1 o ti a m u rin a n s k u o b a 1 u a n i j e izazvan o n i k a k v i m n e p r i j a t e 1 j s k im p o s t u p k o m R u s i j e. Boračke snage niske republike imaju zađatak, da tmirmemsku oblast brane protiv sva* kog stranog upada i tu su dužnost sovjetske čete time ispunile, što sti potpuno izvršile svoju revolucionaruu dužnost prema Rusiji i sovjetu. Narodni komesarijat za spoljnc poslove ođlučnim načinom upozoruje na potrebu, da sc u mnnr.snskom predjeiu neutralne Rusije ne smiju naiaziti nikakve naoružane čete Engleske ni koje drugc strane sile I ponavlja svoj toHko puta v r cć učinjeni protest protiv bavdjenja engleskiii ratnih brodov-a u murmanskim prlstaništima, a jednovremeno iskazuje svoje pouzdano očekivanje. da će cngleska viada opozvati svoje ttijere. koie nc eđgov'ataju ntedjunarodnoin poiožaju Ruslje, i da radnički' svfjet Rusije. koii je prožet toplom ieljont, d». sa Engleskoin ostane u prljatoljskim ođmosima, ne će I protiv njegove volie dovesti u položaj, koji sc nikako ne slaže s njcgovim Lskrenim težnjamaL Sa talijanskog bojišta. Atnerički puk na taHjanskom fronta. Njegov zadatak — ubijanje duha kod protlvnika. Kb. Washington, 29. juna. Glavjn komandant anteričkih trima na zapadnom bojištu. general Pershing, uputio jc jedan atneričkl puk na taiijanskl front. kojl će se tamo udružiti sa engleskim i francuskim snagama. Zadatak je ovoga puka da, kako se nadaju oni koii su ga poslaji,

Iz Ukrajine. Uspostaviianje ukraiinske vojske. Kb. Kijev, 1. jula. ,,R a b q č n a j a G a z e 11 a“ javIja, da jc ukrajrnsko vojno ministarstvu izradilo nacrt o uspostavljanju ukrajinske vojske. Prcana tomc nacrtu postaviće se 8 zborova. Na jescu ćc se izvršiti rekrutovanje. Njemu će sa podvrći samo oni Ijudi, koji misu joŠ slnžli! u vojsci. Razinjena r obe sa Rusijom. Kb. Kijev. 1. Jula. „Kijevska Misl“ veii, da se ri Kijcvti obrazovala komisija iz zastupnika ukrajinskog ministarstva trgovine i ruskiri mirovnih izasianika radl izvršonja razmjene robe izmedju Rusije I Ukrajime 1

Razne forzoiavne vijesti. Panitta sv. misa za ntir. Kb. Rim, 1. jula. Prema jednom Motu-proprio, knjim je katoličko sveštenstvo pozvalo papu, da na dan Petra i Pavla^slu.ži mir-ovnu misu, paia je juče dosao u Petrovu crkvu, gdjc je služio svečanu rmsnt. Botest turskog suUatia. Kh. Carigrad. I. jula.Zbog sui'ancve lake siobnsti nije juče hiio selamlika. Prcma Ijekarskotn izvještaju sultan je malo nazcbao i ima kijavicu. Bivši pe r zljski šah u Beču. Kb. Beč, 1. juta. Bivši persijski Šah M o h a m e d A 1 i juče je sa svojom porodicom prispio u Beč. odakle će otputovati u Karlsbađ radi liječenja. Bugarski poslanik u Bernu dlgnut sa svoga mjesta. Kb. Sdfija, 1. juia. Bugarski porianik u Bcrnu P as .trov, dignut je sa svog mjesta.

Grad \ okolica Traži se. Danica udova Sreteua Vujovića, bivšcg grnčara iz Čačka neka s_e javt sa adresom Persi Janoševića, Čačak, Radetzky str. 43, radi prijema novca. Preininula. Gospcdja Jelena udova pok. Alekse Nenadovića, uprav. poreskog odjelenja u Valjevu, preminuia jc 29. jrnia u jutro u Bcogradu, a sahranjena 30. ov. njj. Pokojnicu osim djece oplakuje i tnttcgobrojna otmjena rrdhina. Vječan joj pottien! Realna gimnazlia. Juče priie podne je u ovdušnjoj c. i k. realnoj ginniaziji skromnom ali vrlo lijepom svečanošču završena školska 1917./1918. godiiu. Sve čanost, kojoj su prisustvovaii viši predstavnici glavne vojne gubernije, mnogi viši i niži časnici, predsjednik beogradske opštine i mnogobroini roditelji učenika i drugi odlični gosti, održana je u parku gimnazijske zgrade. Raspored svečanosti, koji je bio kollko obilat toliko i zanimljiv.. izveden je na opšte zadovoljstvo svih prisutnili. Vrlo skiadno pievanje djačkog pjevačkog zbora, kojim je upravijao vrijedni nostavnik g. L u k i č, deklamaeije srpsko-hrvatskih, njemačklh i francuskih pjesama izazvaio je u svih prisutnih vanredno zadovoijstv'o i bunto dopadanje. Poslije ove svečanosfi, koju je zapovjednik giuinazije završio tijepim govorom o pravcu rada ginmazije i o postignutom uspiehu i nastavnika i učenika, razdate su učeaticima godišnja svcdočanstva. — O ovoj vrlo lijepoj školskoj svečanosti i o izložbl djaokih radova ovog prosvjetnog zavoda mf čemo još opširnije govoriti, jer on to u puitom smislu riječi zaslužuje. Za sad čemo. da bi se znalo kakav je i kolitd Je uspjeh u ovoj minuioj školskoi godfni postignut. reći samo tofiiko. da od skoro 600 učenika (redovnih Evanrednih) 10 njih imaju u septembru da ponove razradni ispit, a satno 7 učentka pomivljaju razred. ,