Београдске новине

9

Br. 175.

BEOGRAD, srijeda 3. jula 1918.

IzUze: dnevno u Jutro, ponadjaljkom poslije - podne.

Pojadinl farojevi: ■ lOflll I o kraji.lmt zipotJ*dni(lm ■ •< «. I kr. Itti r* djMl dI ,,, ■ MBHUJI 12 Mtrt

MJesečna pratplatai O ImomM I ■ krtltvlmi nMiJMfiotta aš 'X.T 77 fc U iMnnMtn . ...JIJJJJJ Oglatl po oijenlku. =====

DrodnlHvo: BE00RA0, Vuka Keradžlća ul. broj 10. Telafon broj BS. Uprava I prlmanje pretplata TopliSln venao broj 21. Talofan br. 25. Prlmanje oglasa Kneza Ulhajla uL broj 38. Telefon bro] 245.

Godina IV.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 2 . jula. Na cljelom talijanskom frontu veoma živahna topnička đjelatnost. Jutros se ova đjelatnost izmedju Brento i Plave i na donjoj P i a v i znatno p o v e ć aJa. Većih pješadijskih borbi nije juče preko dana bilo. Načelnik giavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva. Kb. Berlin, 2 . jula. Zapadno bojište: Vojna skupina bavarsk'og prijestolonasljednika Rupprechta: Na mnogo injest?. tronta došlo je poslije jakih prepada vatrom do neprijateljskili preduzeća. Odbijeni su. V o j n a s k u p i n a n j e m a čk o g p r i j e s t o I o n a s 1 j ei d n i k a: Zapadno od O i s e i južno od ’AIsne živ r a izvidjačka djelatnost. Jači djelimični neprijateljski napadaji južno od 0 u r c q a i zapadno od C h a t c a u-T li i e r r y-a bsujećcni su ha našem borbenotn zemljištu. Poručnik U d e t izvojevao je svoju 37 . i 38 -, a poručnik K r o 11 svoju 28 . i 29 . vazdušnu pobjedu. Prvi raoovjednik glavnog stana pl. Liidendorff.

Izvještaj bugarskog glavnog stožera. Kb„ Sofija, 1 . jula. Maćedonsko bojlšte: Na mnogim mjestima fronta, naročrtu ul»u*twuiu Dvti i u jj u i ja, topnlčka vatra je bila katkad žešća. Pred našim istaknutim položajima na donjoj Strumi za nas uspješnc izvidjačke Jb'orbe. Wilson i Carranza. Svakog dana pronadju saveznički listovi nova čuda o američkoj pomoči I javljaju svijetu sve jedne brojevp za člrugima, saino da bi uplašili središnje Vlasti, — a modjutim pruža svoju glavu prijeteći u visinu staro mehikansko zlo baš pre<l vratima same Unije. Prije dužeg vremena bavili su se vvasliingtonski listovi malo 'opširnije odnosima Sjedinjcuiih Država prema susjedu. JCihi se. da su ti odnosi — 'sudeći j>reina sviina znacima — dospjeli u krijtički stadij. Za ovo je dao povoda novi porez, koji je predsjednik Carranza liatovario društvima za proizvodnju ulja u oblasti Taupika. Ova društva reprezeaituju američki i cmgleski kapital,

Zivahna topnička djelatnost na talijanskom frontu. — Crnomorska flota pod njemačkom kontrolom.

te smatraju taj porez kao pokušaj za oduzimanje njibove svojine. Osim toga misle Engleska 1 Unija, da su posljednjom mjerom Mehika ugrožene u snabdjevanju svotfih flota uljem. Barem je tako nešto tvrdio engleski poslanik u Washingtonu, lord Reading, kad je u jednom razgovoru razložio Wilsonu svu ozbiljnost položaja. i savjetovao mu, da poduzme energične mjere. Američka imperijalistLčka štampa duhnula je jednodušnim oduševljenjem u isti rog i pozvala na osvetu. Njihova *uzrujanost digla se u beskonačnost, kad. se doznalo uvjeravanje Carranzino, kako on vjeruje u njetmačku pobjedu. U isto vrijeme našao je za shodno senator Sinitli, da oštro napadne na Mchiko, označavajući susjednu državu kao leglo anarhije na aimeričkom kontinentu i pokazujući prilično razgovjetno želju, đa oni tamo budn kažnjeni. I Woođrov Wilson učini ono, što je morao: on odrcidi, da tijela konjica Sjedinjenih Država ode na mehičku granicu i pojača je jakim odjelenjima pjcšadije i poljskih haubica. U isti mah je naredio, da za svaki slučaj budu u dva susjcdna pristaništa Unije spremne znatne pomorske snage. Na mehičkoj stranl ušančile su se dnž cijele linije trupe, koje svaki dan izmjonjuju puščane pozdrave sa neprijateljein. Njihovo je držanje, prema pisanju vvashingtonskih listova, puno objesti i izazivanja. Kad bi se htjelo nia i 1 najmanje sumnjati u pravac ko'inentara američke javnosti 0 ovom 'slnčaju. značilo bi ne poznavati dobro duh i mišljenje anglosaksonskih neprijatelja središnjih vlasti. Obzirom na novostvoreni položaj postoii sa one strane velikog inora' *uiuu jetfuo inlsijeiue, a 10 je, ua se razumije samo po sebi, da je inicijativu za mehikanska izazivanja dala — Njemačka. Kao 'da predsjednik Carranza stoji potpuno pod uplivom njemačkog poslanika. pl, Eckardta, 11a čiji bi račim trebalo knjižiti istjerivanje cngleskog I američkog konstila iz Guayame, kao i uklanjanje 200 atneričkih mehaničara iz oblasti ulja. Suvišno bi btfo dodati, da je Mehiko uhvatio sve bežičnc 'vijestl Unije i dostavio ih Nje.mačkoj. Wilsonov je bluff dovoljno provtdan. Bijes njegov I njcgovih vjernili prema buntov.ničkom susjedu mo£da je i opravdan, za to je dobio i dovoljno razloga time, što su oštećcni atneričko-engleski poslovi. Ali ovaj bijes imogao je do'ći do vrhunca tck onda, kad Je Carrattza ustvrdio, da vjeruje u konačim pobjedu njemačlcog oružja. Takvo poitzđanje jednog pojedinca, koji se ipak nalazi 11a vidnom injestu, inoralo je govorttiku novog kontinenta u sadašnjem vremenu 'doći utoliko nezgođnije, što su sc Wilsonovc veli-

like riječi i veliki pokreti kio sada grčevito trudili, da. predstave jeidnodiušno mišljenje novog svijeta. Nije Idakle nlkakvo čudo, ako je čovjeka, koji se usudio, da tvrdi bbratno-od predsjednika Sjedinjonili Država, trcbalo naročitim oduševljenjem dočeipati za gušu I — učiniti ne§kodIjivim. Da bi takvo šta ntogao početi, nije Woodrovu iWilsonu ni jeđno sredstvo izgledalo podesnije, nego da omrznutim Nijemcima podrnetnc ouo, što je prije svega terettilo sant Mcliiko. Time je Unija (sa svojom grandiozno organizovanom štampom d'ovela takd reći ! u vezu modjusobicu na granici sa velikim ‘spasavanjetn časti čovječanstva, — ! kako su Atneričani nattčili da takvim smatraju i sdniu evropsku borbtt naroda. Time je ujeldno i notonia mržnja Yanki-ja prema Nijetncima postala ipodestio orudje u borbi protiv susjednog smetanja mira. I tako mirovni apostol Wilson radi ttvijek dulioviio, uvijek dosjetljivo, sa artiklom, koji 'inia najbolju prodjtt 11a američkoj pijaci, artiklom, koji se zove „svjetski rat.“ I

Događjaji u Rusiji. Crnomorska flota posiiie brest-litovskog mira. (NaroCiti brzojav „Bcosradsklh Novina".) Berlin, 2 . jttla. Berlinski ,,Tag“ piše: Ugovor 0 mriu u Brest-Litovsku predvidja u čl. V. da ruski ratni brodovi ili imaju biti preveženi u ruska pristaništa, gdjc će ostati do sklapanja opšteg mira, ili, ako ne mogu stići do rttskih pristaništa, imaju se i'azoružati u strauim lntstiuitstima, KCJu'sv moiaju uctnitu nepokretnitna. Neki dijelovi crnomorske flote prešit su preko ove odredbe te i poslije zaključka tnira krstarili u Azovskotn moru. Malo po malo uzeli su čak i neprijateljsko držanje prema savezničkim boračkim snagama i time više puta primorafLnove na oružatiu hitervenciju. Tokom proljeća bilo je sve jasnije, da tie upliv moskovskc vladc tta pojcdine dijelove crnomorske flote ravan nuli, i da ovl flotni Idijelovi prcdstavljaju dobrovoljne trupc za llastavak rata, koje ‘su se mogle nazvati I piratima. Tck kad je zauzcto poluostrvo Kritn 'i ratno pristanište Sevastopolj, spriječen je najveći dio nekadašnje crnontorske flote u daljim povredama brcstovskog mira. Najvažnije i najnovije jedinice nekadašnje crnomorske flote uputile stt se, protivno odrcdbarna, nstanovljenim u Brcstu, u Novtorosijsk, ne htijući se vratiti u svoja izlazna pristanista. Značajno je za zamršene odnošaje na palttbi ovilt bro-

dova, da su tt nekoliko điana nekolikio puta mijenjali svojtt državnu pripadnost: cr\ r enu 'zastavu boljševika, onda crvcnu-zlatnu zastavu novoosnovane ruske repitblike, pa plavo-žutu zastavu Ukrajine, i najposlije su istavili iplavobijelu zastavu sv. Andreje — zastavu ruske carevine. Uz posadu nasalili su se na ratnim brodovima i žene, djeca i gradjani. ! Prema pričanju ruskili pomorsk’ili časnilca i mornara, k’oji su ovim hejasttim odnositna utnakli otputovavšf, ntara ’da je medjtt posadom ovih brodova bilo najvećih razlika u mišljenju. Tokom ovog spora potopio 'je torpedorazarač ,,Kerč“ jednim torpedom poiovinom juna veiliki ratni brod „Svobodnaja R o s i j a“, 1 predjašnju ...I e k a t e r i n 11 II“. Ovint borbama palo je žrtvom i nekoliko razarača, icoji su po pričanju sponienutili ruskih časnika na istočnoj obali Crnog mora ili potopljeni ili izvučeni tta obahi. Veliki ratni brod ,,Volja“, nekadašnji „1 m perator A 1 eks audar 111 .“, kao i više tnodernili 'torpcdorazarača, vratili su se 19 . juna u Sevastopolj, gdje se sada ttalazi cijcla, za ratne cilje\ r c još upotrebljlva, tiekadašnja ruska crnomorska flota pođ njemačkom k'ontrolom. Oienziva crveiflh ga r dista prottv Čeho-Siovaka. Poraz protiv revolucijonara. Budimpešta, 2 . jula. Prema vijestima ruskih flistova koje donosi ,,Az Es t“, crvena garda se koncentrisala u predjclu Urala, da preduzme ofenzivu protiv CehoSlovaha. V 7 njvkiiu !i>r©djoUrna Urala su protiv revolucijonari već pretrpili poraze ili stt natjcrani u bjegstvo.

Intervencija sporazumnih sila u Rusiji. Vs Engleska traži izgovor za iniervenclju. Berlin. 2 . jula. Povpdom Rcuterove vijesti 0 tc>božnjem zauzeću IrScucka. koje da stt izvršill aiustro-ugarski i lijemački ratni zarobljenici, upozorava „Voss i s c lt e Z e i t u n g“ 11a to, da Ettgleska traži izgovora za svoju namjeravanu intervenciju. Zato je vijest 0 zauzeću Irkucka sumnjiva zbog očigledne tendencije. Engleska oružana intervencija u unutarnje stvari Rusije. Stockholm, 2 . jula. Prema londonskim vijcstima englcska je vlada doista ođ'lučila, da se

oružanotn ruk'om umiješa u unutanije stvarl Rusije. Kako ,,Slovo“ javlja, ona je u tom pogledu uputila bitanje savezničkim vlađama, na koje joj je došao 'pozitivan o'dgovor. Kako lisf saznaje, Sjedinjeine Države su diru« gog mišljenja 1 trude se, da se unutarnji zapleti riješe mimim putem. Zašto Englezl, pored ostaloga. h'oće da zaposjednti mtirtnansku obalu? Bc.rlht, 2 . jula. 0 \'djc se obraća pažnja na to, da Engleska smjera, da dio mumtansk’e 'obale, koji je slobodan od leđa, stavi pod sferu svog upliva. Sta više, potnišlja se i ha trajno učvršćivanje 11a toj obali. Republika, koja je tamo uspostavljena, nalazi se pod 1 engleskinf uplivotn. U njemačkim poMtičkim krugovirtia se izjavljujc, da dokle ! go<t bude trajala epgleska posada na niurtnanskoj obali, dofle injemačka država ne. će moći povući svoje Čete iz Finske.

Borbe na zapadu. Novi vazdušni napad na Paris. Kb. Paris, 2 . jula. Havas javlja: Neprijateliske letilice su s vcčeri prelctLlc naše linije i obrnule su se pretna parisko] gradskoj oblasti. Uzbttna je trajala icdan sat Stvarne štete nije bilo.

Rat na moru. Nova potapljanja. Kb. Berlin, 2 . jula. Zvanično: W 0 1 f f o v urcd javljar U zapornom pojasu oko Englcske djelatnošću našilt podmoniica je ponovp potopljeno 17.000 bruto tona prostora prijaieljskih trgovačkih brodova. Načeltiib' admiralskog stožcra momarice. Brod .-Kraljica regentkinia“ potpuno propao. * Kb. Amstferdam, 2. juhi. Holandska brzojavma agentura javlja iz Haaga, da se teretni parni. brod „Zeeland". koji je u subotu isplovio, da pronadje ostatke broda „Kraljica regentkiti'ja“, privremeno; vratio u Nieuve Diep. pošto ostacima broda nema nigdje ni traga.

Rat u vazduhu. Borha izmedju ujemačkih i irancuskih letilica. . Kb. Hes (ostrvo Ameland), 1 . jula. Juče u 3 sata poslije podne prcletjele su preko ostrva dvije njemačke letilice. koje je progonilo 5 fraticuskih letilica. 1 11a njemačke i na francuskie lctilicc pucala je straža sa obale, no kako izgleda, bez uspjeha. .iodna od njemačkih letilica letjela jeveoma nisko, i čini se, da ju je koja francuska letilica pogodila. Danas tt 5 Sati vratili su se gonioci i ndaljili se tt pravcu prenla zapad«.

PODLISTAK Kosfa Jezdimirovlć: Pop i raspop. Kad su obije kćeri ix>pa Pavla iz bilc sa svojotn opremom i>otpurio spreimte za udaju, oti sjede jcdno'g liJĆPP? jesenjeg dana u kola i ode v!adlci 11 Vršac, da od ovoga isprosi kćerima muževe, a sebi zctove. Odavna je 011 sebi uravnao ovaj put do vladike, jer nije prošla godina, a da ga nije bbradovao kakvim lijepim poklonont. Ali ovoga puta bijaltu kola neobično natovarcna. Tu je bio čabar masti, čabrica ovčijeg sira, ča'orica meda, tu bure vina, bure bermeta, burence stare prepcčenc šljivovice, v r reča bijela brašna, vreća sa šunkama, j slaninom, u jedttoj yreći prase kao mlijekom naillveno, u jednom košaru raznovrsna živina, a u Jkovčegu naprijed u kolitna, na konte su sjedlll pop Pavle i kočijaš mu, dva divna ćilima, Jedan par zavjesa l nekoliko košulia od sadi-platna, kakve Ie vladika rado nosio. sVe rukotvorme popa Pavlove popadije i njihovih kćert. Điio Je tu još I drugih sitnica: ali, ko bi ih sve izredjao?! , x Ljudi, koji ga uz put sretahu, mišJjahu da putuje u grad da kao obicno (tiešto proda, a on nikom ne kaztvase, k'ud i zašto putuje. . Stigavši u vladičinu reztdenciju, od'sjeo je u poznatu mu gostionicu drugoga reda, gdje je uvijek i njeinu 1 kopjima bilo dobro i gdjc su ga docekiV.ali i dvorili kao nekod tnilog rodjaka. jDok su se kočijaš i gostionlčkl sluga stanali da konje smjeste, on se u P° 11U ' Sjetipj mu sobi na brzu ruku umlie 1

preobuče i po zalasku sunca uputl u via'dičin dvor. Tamo udje kroz mala v r rata u dvorište, a otud upravo tt kuhinju. gdje se jc posluga vladičina najradije bavila. Svi mu podjoše radosno u susret i cjelivahu mu rnku, a kad od njega čttše, da treba da drže tt pripravnosti otvorene zađnje vratnice od dvorišta, oni već znadjahu, cLa če opet da se napuni vladičina smočnfca, koja kao da ie bila više za lijih ncgo za vladiku. Nudjahu ga raznim pićem i jestivom, ali ott 11c htcde ništa okusiti, jer se štedio gostionicu, gdje jc tako dobro priman, da tamo nešto potroši. Za malo ostade tu, pa se vrati u gostiojiicu. i kad se dobro smrklo, ou naprijed a kola za njitn udioše kroz zadnje vratnice u viadičino dvorištc. MladjL brzo istovariše kola, a on zamoli vladičinog „tjeloliranitelja“, da ga za sutra prijavi vladici, pa odc zatim opct u gostionicu 11a večeru i noćište. Sulradan oko jedanajest sati prije podno dodje pop Pavle u bezprijekornom svešteničkoni cdijelu u vladičin dvor, gdje ga vLadičin ,,tjeIohranitelj“ prijavi vladici i maio kasuile sprovede u sobu ovoga. Vladika je sjedio u naslonjači, okrenut licem prcnia vratimai, a pop Pavle, čim ga ugleda, pade lta koljena, dodirnu rukama pod 1 pognu glavu na niže u znak beznslovne pokornosti pretna svomc despotu (gospođaru). To je po propisu trebalo tri puta da učini prije 110 što pristupi vlaidičinoj ruci, ali ga je vladika od daIJeg metanisanja oslobodio, doviknuv mu blagonaklono ž Ostavi to. oče Pavle i pridji bliže! Pop Pavle <se smlreno približi .vfa-dici i poljubl inu oruženu ruku, a.

zatini sjede sproeit vladike 11a ukazano mu mjesto. — Pa kako je, oče Pavle? Odav11a tc 11c vidjeh! Kako parohijani? Stati radi popadija? Kako kćeri? Hoćctno li skoro da ilt udajemo? Teško jc bilo pop Pavlu, da brzo odgovori na sva ta pitanja, ali sc rpak pribra i odgovoria — Hvala milostivom Bogu i Va-. šcm Visokopreosv'eštcnstvu, svi su zdravi i vcseli i ljttbc vam svetu desnicu; a zbog ilcćeri sam upravo i došao, ako je moguće da isprosim tnilost, e da bi se i za njtii tiašao po icdan bogoslo\ r . Jer, znate, kako narod veli: Djcvojka je espap izložen kvani; trcba ga se što prije otresti. A i ostario sant, pa •sam rad. da ilt još za života vidim udomljcitc. — Odmali sam pomislio, da će tako 'nešto biti, jer si tne, kalco čujem od mladjih', ovom prilikoin prctrpao pokloninta. — To liije sve. Molitn Vašc Visokopreosvcštenstvo, da primite i ovu malenkost, koju sam godinama zbirao za sadašnji dan. Rekavši to, pop Pavle izvadi iz unutrašnjeg džcpa ukusno ispletenu kesicu i pruži je vladici, a ovaj je počc 11a dlanu da ocjcnjuje po težinl i reče kao ushićeno: — Olio, pa ovo su dukati. — Moliin Vaše Visokopreosveštenstvo da se osvjedočL Ja sam ilt kod kuće nabrojao ravno dv r ije stotlne. Vladika ustade i ispraznl kesicu na sto, a kad tamo, a ono svc saml novi dukatl, kao da su onog časa ispali iz kovnice. PrebroJa ili pažljivo i vrati opet u keslcu, pa ovu strpa u džep I reče zadovplino: •

— Lijepo je od tebe, oče Pavle, što si toliiko uvidjavan te znaš. da i tvoj vladika treba da živi. Da su svi takvi, provodio bih bezbrižan život. Ali šta ćeš, kad ilt ima i takvib, koji misle da tneni s neba pada. Nu da se vratim ua tvoju stvar. Znaj, da bilt ti i bez svega toga ispunio molbu. Stari smo poznanici, skoro drugovi, i ako sam ti tt bogosloviji bio profcsor, jer jedva da sam za desetak godina stariji od tebe. A osiin toga i do sad si me mnogo zadužio, pa si i inače čovjek na svoin mjestu. A i pravo je, da popovske keeri budu popadije. Za tvoje sam poizo-davna spremio dva> vtaljana trtladiča i satno satn očekivao, da nii se radi toga javiš. Vladika, razdragan onalco lijepitn poklonima, bi i dalje govorio; ali ga u tomc prekidc tjelohranitelj Arsa, javIjajući mu, da jc tu pridvorni protosindjel i upravitelj bogoslovije llariott po zvaničitoj dužnosti. — Reci mu neka udje — rcče vladika — a ti, oče Pavle, pričekaj ovdje; sad ću s njim u mojoj piisarni biti gotov. Zatim odc u sporednu sobu. Na -vratima sobe, u kojoj ostade pop Pavlc, ttkaza sc kaludjer srednjili gc-dina i intcligentnog izgieda, Ijubazno se pozdravi s ix>p Pavlom i žurno ode vladici. Poslije nekoliko tninuta već se vratio, a vladika za njim. U Itodu doviknu vladika proto-sindjelu: — Čuješ, Ilarionc, naredi onomc bogoslovtt Kostl pop Igenovom, đa> dodje da poslužuje danas pri stolu. Od gostlju sa strane imaćemo danas samo oca Pavla, Protosindjel ode, a vladika sjede opct u naslonjaču i produžl razgovor s Pioip. Pavlom.

— Ti poznaješ pop Igena; bili ste •zajedno u bogosloviji. Eto, njegovog sina sam ti namenio za miadiu kćer. Do duše, cii je Rumun, a-li mati mu je prava Srpkinja iz mojc rezidencije. Možda je se još sjećaš. Znaš, to ie ona, što smo jc djevojkom zvali paligorka! Izgleda, da joj sc siti umetnuo 11a niu. Ona tni jc i lteka rodjaka. Je li ti pravo? — Ako je sin nasliiedto I mudrost oćevu. onda ne mogu boljeg poželiti bijaše odgovor pop Pavlov. Pop Pavle je istittu kazao, jer je j)op Igen bio mii'dar čovjek. koji ie kraj sve svoje skronme školskc spretne utnio scbi da stvori taki ttgled, da su ga čak u više maliova birali kao 11aroditog poslanfka za državni sabor. Kao mudar čovjck, on je tamo pustio ttčenije od sebc da govore', a sam se je ograničavao, da od vremeua 11a vriieme odobrava ono. što su i svi ostali odobravali i da prilikoni glasanja glasa za prijedlcg većinc, odnosno za prijedlog vladin sa ,,igen“, što na magjarski znaći ,,da“. Njegovi politički protivnici đali su tnu zbog toga naditnak ,,pop. Igen“, pod kojim jc bro 11a daleko popuiaran. A njegova popadija. nekadašnja ,,paligorka“, bila jc razborita f kremen - Srpkinja. Kao takva teško da bi se udala za Rumuna, da je mogla da napravi sličnu partiju sa Srbinom. Ali kao kči siromašnog majstora morala sc i Rumunom zadovoliiti, da bl postala popadija. Nije oaa u tome biia tisamljena. I prijc i poslije nje su iiuloge druge iz vladičine rezidettcije to isto činile, naročito, dok je u njoj bila bogoslovija za Srbc l Ruimnte. Ovi poislijednji su se prosto otiinali za tamošnje djevojke, jer su bile kud i kamo kulturniJc od njihovih sunarodnlcai, i