Београдске новине

Tziazet flnevno u ]utro f ponedjeljkom poslije podno.

Pojeđlnl brojerl: • BMfiaii I ■ krojtvlma upoiJMnaMi M «. I to. tita pi oljiol Ml , , . • Muim ia

MjeseCna pretplatai sfs - szzrr ::

II iMfraM I a kn| U Boooradu U aun>rU|l

-—— Oglttl po cljtnlku. =3 irednlitvo: BEOORAD, Vuka Karadžlća uL broj 10. Taiefon broj S3, Uprava I prlmanje pretplata Topllčln vtnae broj 21. Talofan br. 2L Prlmanja oglasa Knaza Mlbajla uL broj 38. Talefoo broj 245.

Godlna IV.

RATNI IZVJESTAJI.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 9 . jula. N a t a 11 j a n s k 0 m f r 0 n t u nlkakvih osobitih dogadjaja. U Arbaniji traje trajno pritisak ueprijateljskih sna&a, koje nastupaju preko Vojuše. JuKozapadno od Berata došlo je do borbe. U ve>zi s tim borbenim djelatnastima zadobili su Francuzi na Komjem toku rijcke D ev 0 11 prostora: Načelnik elavnoK sfožera. Izvještaj njemačkog voinog vodjstva. Kb. Beriin, 9 . jula. Zapadnn bojište: Vojna skupina bavarskoK prijestolonasljednika Rupprechta: Južno od kanala L a Basse o'đbljeni su više puta ponovljenl ncprijateljski djelimlčni napadi. Isto su tako odbijeni jaki neprijateljski napadi na sjevernoj obaii Somme. Topničlca borba ostala je u ovim odsjecima živahna, a u veče se s vremena na vrijcime pojačala sa obe stranc Somme. Pred A n t h e u i 1 0 m (jugozapadno od Noyona) razviii su se jutros poslije 'žestoke vatre neprijateljski tnjesni napadi. Kod villers-cotteretske š u m e 0 s u ] e ć e n I s u na našcm borbenom području franctiski djelimični napadi. Jučc jc oboreno 18 neprijateljskih ietilica. Poručnik' B 1111 k izvojevao je svoju 23 . i 24 ., a poručnik F r I e drlch's svoju 21 . vazdušnu pobjedu. Prvi zapovjeđnlk KiavnoK stana pl. Ludendorff. Utakmica za Island. Prije pola Kodine stavio je islaudski ministar, Jon MaRnusson, u sjednici danskog državnog savjeta zahtjev, da se Islandu dopusti opšta upotreba ajegove zasebne zaslave, koja se do sada mogla isticati samo na islandskoj unutrašnjoj pomorskoj teritoriji. Ovaj zahtjev Islanda potiče od prije nekih trideset gođina u danskoj istoriji, a danas je oživio sa važnošću, većom nego ikada. Na to je došlo do pregovora, i Isianđ je uz izvjesne pogodbe doblo pravo 11a upotrebu svoje zasebne zastavc. Tokom posljednjih mjeseci preItvoriia se ova pogođncst u znak potpuno zasebnc narođnosti i u naglašai\ r anje zasebnog položaja u granicarna danske monarhijc. Jasno jc, da uzrok' iznenada probudjenih nacionalnlh osjećanja i težnje Islandjana ne treba tražiti u samome narodu. Pa ako je danski kraij i stna-

PODLISTAK

Mlh. Sretenovlć: Stojadin. i 1. Ko nije znao i poznavao Rafalla Dikanovića iz M taj nije znao, Sta je to ugursitz čovek. Beše to momak zdrav, što naši (cazali kao od brega odvaljeti. Krttpan, „batalio dva čovcka“, aii nekako zdeipast. Noge okraćc a stopala kao detinji grobić. Rulce gadne, uvek prljavc kao 'da se nikad umio nijc, a od ncke kožne bolcsti uvek pokrivene nekim krastiScama iz kojih špija neka žuta vođa. Sake velike kao ripiđe, a na. kratkiin prstima dugački nokti, da bi njima ir.ogao orati. Na kratkom Vratu nasadjena velika glavurda kao merica. Lice njegovo bilo je uvek pegavo, kao da ga je neko mekinjatna posuo. pa izIgledu kao ćurije jaje, a uvek nešto crveno, ali to nije bilo pravo crvenilo, mego je više ličilo na broć. I kosa mu je bila boje broćaste, kratka, pa se jukovrdžila, kao ono patkovo pero 11a jrepu. Brkovi mu kratki a gusti. Sve su jse podavijali unutra I išlt mu u usta, ite ih je toga radl morao podsecati, upravo reći šišati, a to je u seiu bilo najveće čudo. jer ko je još do sad brkove šišao. kakvi su da su, od Boga sul Oči Rafailovc bile su niale, pakosne, i kao da mu nlsu parice, stajale su nekaiko ukoso, a boje žućkaratste. Usta velika, gotovo što ono ima > reč, od uva do uva, kao da je veslo jsisao. Usne debele kao palčevi. 1 one jRvok ispucale I nikada Ih nije mogao

Ostavka njemačkog državnog tajnika pl. Ktihlnianna. Admiral pl. Hintze njegov nasljednik?

Njemački protest zbog Iskrcavanja na murmanskoi oball. (NaroćiU b’rzojav „Beoeradsktb Novtaa rt J. Stockholm, 9 . jula. Ovdje se očekuje, da će njemačkfc vlada sigurno uložitl protest zbog Isi krcavanja četa sporazumnlh slla rtal murmausko.i ohali.

trao, da itna povoda za davatije ovlaštenja ministru Islanda za mjerc, „koje če biti smatrano zu potrebne zbog osiguranja dovoza robe,“ ipak je svako u Danskoj znao, da time dobija svoju slabunjavu sankciju stanje, koje je več od dužeg vremena postojalo. Otkad je ustanovljena blokada gladi oko četvornog saveza i neiutralaca, velika je Britanija izvršavala nečuven pritisak 11a ovo ostrvo. zuajući svoje trgovačke odnose prema Islandu sve bolje iskorišćavati. I u ovom slučaju radila je Engleska sa ultlmatskim principima i vojničkim prijetnjama najbrutalnije vrste. Islatidskom narodu nije ništa drugo ostalo na izbor, nego da se pričinja nevješt, i da švoju pokornost pretna diktaturi iondonskih vlastodržaca zaogrne u nacionalne zasebne težnje. Pa ako ovakav početak za narod, prilično nedirnut o'd zapadne kulture, i izgleda u najvećem stepenu neđostojan i vrijedan osude, ipak se prema toj okolnostl tnora staviti škromna ekonomska otporna stiaga ograničene državne organizacije. .Tcr možda nigdje nije toliko žttdnia. za vlašču engleske konzuiatske službe uskorila najnevjerovatnije i najgroznije oblike, kao baš-tta Isiandu. Englezi imaju 11a ostrvu čitavu vojsku konztilarnih’ činovnika, trgovinska špijuttaža je do najmanjilt pojedinosti organizov.atia čak i u domačem gazđinstvu. Njuškanje za tudjim inišijenjem ide tako daleko, da. se noki iz satnog straha od britauskih’ represaiija jarema cijeloj zemlji ustriičava, da javno dokumentuje svoje sin/patije prema drugtm silania, a tte Engleskoj. Ruku pod ruku ide s tiir.e, — razumije se šatno po sebi — i iznenadno bogaćenje izvjesnilt islandskih krttgova, koje leži kao pritisak na privrednim siabostima zemIje. Tu se priđružuje i čitijenica, da Da>nska itna veoma malo sklonosti i sposobnosti za raciott.aino iskorišćavanje velikih industrijskih tnogućnosti 11a ostrvu. Medjutim se dopisitna iz Londona, upućertim norveškoj štatnpi stvara sistematski raspoloženje za takvo iskoriščavanje. Upozorava se na izglede, koje mora imati englesko-norvcški poduzitnljivi dttli od iskorlšćatvai'ja isRndskog blaga u zemljištu. I tako se ostrvo, čije je značenje još prije kratkog vretnena bilo sasvim sporedno, u potpunoj tišini pomakio u domašaj interesa četvornog sporazutna i_ 11 sferu Interesa njihovih prijatelja. Što se liaročito tiče Velike Britanije, opažene su u posljednje vrijeme jasne linije engleske politike na krajnjetn sjeveru. I n,a drugom danškom posjedu u sjevernlm vodanta, tta FSroerima, došlo jc do pokreta za santo-

stalnošću, koji možda još razgovjetnije upućuje 11a Englesku, nego pokret na Islandu. U sjećanju je i živahno interesovanje Velike Britanijc za sudbinu ostrva Spitzbergcn, zatim njeno vojničko upletanje na poluostrvo Kola i kod Murmana, koje se ntože tumačiti kao sitnptom politike zaokruživanja, upravIjcne na posljednjem mjestu protiv njemačkih interesa ria' krajnjem sjeveru. Pri tom se kao nešto zanimljivo mora označitl, da i Atnerika teži tza jednitn gospodstvom 11a Islandu, Icako bi ovo oštrvo udcsila kao centralno mjesto svoje prekomorske trgovine drvetom, Dok dakle svjetski rat još bjesni, a Englezi i Atnerikanci uvjeravaju jedni druge 0 svome velikom prljateljstvu, bacajti već unaprijed svoje sjcne dogadjaji, koji rnoraju poslijc veiike borbe ttarodil đoćl: Neprijateljstvo Izmedjtt sporazutnnih saveznika izbija na Islanđu već danas ... Na krftjti da nabacimo još jodtto pitanje: Šta su Danci, prijateljskl raspoloženi prema zapadu, do sada dobili svojom izdajom germanske stvari 11 korist zapadnog smetlišta? Gubitak svoga posjeda na Antiliinia — kojl je već postao činjenica, — gubitak svoga cijelog posljodnjeg inostranog posjeda — koji se inta očekivati, — teške gubitke što se tiče upliva na tnoru, te najzad gubitak' trgovačkih vrijeđnosti i brodova. Oore i pri tom bez svakog izgieda izvjesno im ne bl moglo ići, da ih je rat ondje našao, icuda po rasi kao I iz dobro shvaćenih dalekosežnih obzira na svoju budućnost spadaju tte samo oni nego 1 druge germanske države sjevcra i sjeverozapađa. Ostavka đržavnog tajnika Kiihlmanna. d>i Kb. Betrlin, 9 . jula. Kako se doznajje sa pouzdanog mjesta, p r i m i 0 j-e c a r W i 1 h e 1 m molbudržavnog t a j n i lc a p I. K u h I m a n n a z a o s t a v k u. Kao njegov nasljednik spominje se dosadašnji i>os!anik u Kristijaniji, admiral 1?!. Hintze. (Pretna đrugim vijestima Hintze bi imao da zainljeni grofa Mirbacha u Moskvi. Op. Ur.) Definitivna odiuka ipak nije pala. Kuhlmannov povratak u Berlln. Kb. Berlin, 9 . jula. Juče se vratio iz velikog glavnog stana u Berlin državni tajnik za spoljne i>osIove, pl. K ti h 1 m a n n.

Problem opšteg mira. „Norddeiitsche Allgemeltic Zeitung" 0 ratnim ciljevlma. Kb. Berlln, 9 . jula. U vezi sa raspravom 'članka 0 ratnim ciljevima, lcojl je izišao u jednom berlinskotn lisfu, razlaže ,,N 0 r ddeutsche Aligemeine Zeitung“: Kad bi ovog časa Lloyd George Izjavio pređ amerikanskim trupama u Francuskoj, da se sporazttmne sile ne bore ni za jedan četvorni ntefar njemaČke zcmlje, onda bi ml u tome vidjell stant igru riječima. To je Isto držanje, kakvo clolazi do izraza tt zahtjevu Franouslce, da ona u vraćanju EIzas-Lotringije ne vidi aneksiju, nego sarno nekakvo popravljanje pretrpljctne nepravde. Šta ltjemačka zvanična mjesta drže o tak’vim kreševima riječitna, konstatovao je prije kraticog vremena državni tajnik pl. K fl h 1 raann, u Reichstagu. Mi se ntoramo osloboditi iluzija, koje su navodno u vezi sa raspravljanjem pitanja 0 ratnim ciljevima, pošto se protivnik do sada stalno opirao tome, da takodje tim putem podjc. Holandjani za posredovanie za mir. (Naročlt! brzojav „Beograđskth Novlna") Rotterdam, 9 . jula. U hoLanđskim gradovima održavaju se veliki’ mitinzi >zarnir. da bi se potpomogao predlog mnogili poslanilča, Ičoji ć e v 1 ađ u p 0 z v a t i đ a p 0s r e c! 11 j e 7. a m i r. Iniervencija sporazumnih sila u Rusiji. Neutrahiost Finske. — Proglas rtiskc viade, kojlm se narod poziva na otpor. (Naročlt! brzojav „Beograđsldh Novina") Stockholm, 9 . jula. Englezi, Francuzi i Amerikanci, koji su se iskrcali u pristaništima murmanslce obale, smjeraju, da nastupaju prema Petrogradu. Finska vlada ćc svoju neutralnost time zasvjedočiti, Što sporazunme čete ne će smjeti preći granicu finske države. Englezi sn već Kareiiemi proglasili za nezavismt republiku. Sovjetska vlada nalazi i vidi u ovakom postupku sporazumnih sila potporu protiv revolucijonatnitn težnjatna. Sovjetska vlada je sjevemim okruziina i>oslala jedan proglas, kojitti se svi Rusi, kojl bi Englezc pri njiltovu nastupanju potpomagali, oglašujtt za ncprijatcije naroda. i pozivaju se svi podanicl, d a s e 0 d ti p r u p r 0 d i r an j u E n g i e z a.

Dogadjaji u Rusiji. Peti sovjetski kongres. (NaroSltt brzojav „Beograđsktb Novtna".) Berlin, 9 . JuTa. v _ Peti sovjctski kongres, koji će šdj uskoro sastati, savjetovaće se 0 nacrt tu ustava, čije je osnove ncdavno obnarodovao list ,,Izvestija“. Nasljednik grofa Mirbacha. (NaroSIU brzojav „Beogradskft Novlna' * 1 * * * .) Berlin, 9 . jula, 5 ’. Kalco ,,Germania“ javlja, ria mjćsto poginulog grofa M i r b a c h a bićs za poslanika 11 Moskvi naimenovan adtniral H i n t z e, njemački poslanik 11 Kristijaniji. Odluka o tome doniječe s® prilikom posjete državnog tajnika 1 K (i h 1 m a n n a n glavnotn stanu. Čeho-slovački poraz na Uralit. Kb. Moskva, 8 . jttla. Petrogradska brzojavna agencija javlja: Danas su sovjetove boračke sriagc p 0 t u k I e č e h o-S 1 0 v a k' 6 na Uralu. Ovim usi>Jehom pada sovjetu u ruke najveći dio pruge Jck'aterinbung—Čeljabinslč. Povlačenle Čeho-Slovaka. (Naročtt! brzojnv „Beosradsklh Novtna“.) Žcncva, 9 . juLa. Pretna jednoj vijesti !z Harbitia ! , Ć e šk 0 - s 1 o v a č k e b r 1 g a d e _ p 1 0v 1 a č e s e 11 S f b i r 11 n a s v i m a IT n i j a m a. Ugnšeita pobitna protivrevoiucijonara u Moskvi. Kb. London, 9 . jula. .Icdan ruski bežičn! brzojav javlja, da je ugušena pobuna Ijevice socijalnih’ revolucijoHara tt Moskvi. Nekoliko jc sfotina lica ttapšeno. • Poraz krajniih socijalniii revolucijonara. Kb. Moslcva, 8 . juia. Petrogradska brzojavna ageticija javlja: Krajnji socijalni revolucijonarf ! menjševiki zauzeli su tclefonsku i brzojavnu agenciju, kojtt su boljševiki poslije nekoliko sati opet oteli. Krajnje socijalne revolucijonare tukle se topništvoni u njihovom stanu, i oni stf tokom jučcranjeg dana poslall parla 1 mentare. Boljševiki su tražili be’zus 1 0 v n u p r e d a j 11. Opsadtto stanje u Moskvi. Kb. Moskva, 8 . jttla. Petrogradska brzojavna agenciiai javlja: U Mćskvi je objavljeno r a fn 0 s t a n j e.

sastaviti, te su mtt se za to uvek videli krupni zubi, 11a koje se nahvatala tteka crna streš. Kad tnu se primaikneš, kad s njitn govoriš, iz usta mu bazdi kao iz kupttsne kace u proleće. Zbog takvog njegovog izgleda, čim ga vidiš, a ti lepo zaželiš da je tnalo podalje od tebe. A 1 i, ne bi se svet od njega klonio samo zbog njcgovog takvog izgleda, da nije imao drugih, većih ntahna, zbog kojilt su ga se svi klonili ka>o Bože mi oprosti od nečastivoga. U odvratnom i gadnom tclu njegovom bila je i dtiša gadna, „rutava duš.a“ što naši kažu. Bio je przitica, ttbojica i lannadžija. Jednotn reči 11 svakom pogledu ugtirsuz čovek. Svaditi se s kime i pobiti bilo mu jc sladje nego išta. U duši mu je biio da napravi kavgu. Nije moglo proći soveta, ni slave ni preslave, ni svadbe ni krštenia, ni onako kakvog drugog veselja., gde bi i on bio a da s kime kavgu ne zametne. Čak i na daći, naročito kad malo više povuče, svadiće se I poblti s kim bilo. Vozili se 11a kolima, mučno je ko mogao na miru ostati. On je tnorao drtigotne zakačiti za lćola, pa ih ili prevrnuti, ili slomiti levču, paoc ili napletak; iii zakačitt za marvinče, za konja ili kola I osakatiti ga, pa ma šta bllo. Zbog toga, eto svet ga sc klonio 1 izbegavao. Niko ga nigde nije pozivao, alf on sam. i ’ ezvan dodje. Kad ga već djavo tiegde donese, onda mu svi umaštaju i ugadjaju kao da je viadlka, samo da na ntiru prodje i da ne napravi larntu. Tek bane domaćlnu iznenada u kuću: — Potnozi Bog, doinaćinet — Bog tl pomoćo, Ravailot

— Srećna slava! — HvaLa. hvala. Ravailo! — Eto ja dodjo... Znam dauas ti k'rsno ime, pa k‘o velim biće koja da se popijc... — Hoće, hoće, biće! D.ao je Bog! odgovara domaćin 1 natnešta ga za punu trpezu. Od svih gostiju domaćin njega najviše nudi, oko njega se najčešće nalazi i jedva čeka đa se napastl kurtališe. Ali Je to Rafaila još više hrabrilo i upravo razmazllo, da je postao prava napast i strašilo. Bio je snažan i jak kao zemlja. On je to dobro znao i tom svojotn snagom ponosio se kao vo rogovitna. Kad mu, po neki put. šfo naši rekli: naidje krv na oči, on ide ćoraile i buče selont kao bik. Tada, svako živi, ko je sebi dobru rad beži, skianja mu se s puia, samo da se sa njim ne sretne. Tada. kađ tnu dodju ta njegova zgraniia. ntora se on ili s kime pobitl i raizbiti mu glavu ili ga nožetn ubosti; ili se rnora bar s kitne porvati i tresnuti ga 0 leditiu. Ide i traži kavge i boja pa ma to bllo čak i u drugom selu, na njivi, tt potesu. na putu, kod meltane ili kod sudnice. Njemu je sve pravo, ma gde to bilo, samo da se zadovolji. Majke u selu plašile su 'njime nestašnu i neposlušnu dečicu: — Dobro, dobro, eno Ravaila. sad Ću ga viknuti da dodje! veli majka kome nestašku. — Jes‘ ja! — Jeste, jeste! — A gde Je? — Eno ga ide šorom. Siroto dete ušeprtlji, pa bež u kuću ili u vajat, pa se zavuče I sakrije čak pod krevet. Tek posle dugog vremena, polako se izvuče ispod kreveta, paž-

ljivo izviruje i zagleda da li jc odista ta napast još tu ... Pored snage, još više je Raiaiio imao veštinu 11 ltrvanju. U tome jc bio takav majstor, da mu 11a blizu para ne beše. Ono, istinu valja reći, nailazio je i on na po nekog batu, koji ga je brečio 0 ledinu, ali on to nikad nijc hteo priznati. Jedan put se vcii „ok 1 iznuo“, drugi put pali su „kokoške“, i ttvek tako, nalazio je izgovora satno đa ne bude onako kalco jeste. Ako bi se ottaj usprotivio I tvrdio kako jcste, onđa se izrodi svadla a iz svadje tuča. Tada liude 1 razbijenih giava i rasporenih trbuha. A Rafaiio je voieo začikivati i pozivati na hrvanje, nego, čini mi se. išta 11a svetu. Kad mu opet niko ne izidje na megdan, on digne glavu, nanući se kan ćuran, pa samo jordani. Onda okupi grditi sve redotn momke. Kakvim ti ih imettom ne naziva. Samo ko ga nije dobro poznavao, iii ko je bio gotov 11a sve, usudjivao se pustiti se njemu tt ruke i porvati se s njime. Ali, svi su ga dobro poznavaJi, pa su ®a to svi ćutali, pravili se nevešti i skianjali se. Rafaiio beše 11 najboljim mladićskim godinaina i ako je u scltt važio kao već stari momak. II. Nikoga. čini tni se, nisu se devojke u selu više plašile, nego Rafaila. A i jeste bio prava napast i sve sn, jadnice, zazirale od ttjega kao pile od jastreba. Kod tolikih cura u selu. Rafailo nije mogao naćl scbi jaranicjL čak i Vcmija Petrina, kojtt je sirotinja toliko snilatila, 1 koju su u selu svi smatrali kao otiako malo udarenu. sklanjaia se od njega. Jednom prilikom, još pre trl godine, žestoko je nagralsao Rafailo sa Ve-

mijom, i od to doba ostavljao ju jc na miru I sklanjao se i on od nje. Vemija biia u Uroševića zabranu, i po njihovom odobrertju nakupiia dobro breme suvadl. natovariia na ledja i poneTa kući. Na putu, blizu „Jovanove Vode“ sretne je Rafailo. Nigde nikog na blizu ne beše, zgoda prava za tijega. Kao vuk .skočl iz zascde i stade pred devojku. — Stoj! Vemija sc upiaši i siadc ka-o uk0pana. — Gde si bi!a? pita ott. — Pa vidiš, valjad 1 , u drvima. — Je li to i>z tvog zabrana. — Nije, ali nije ni iz tvog. rcče Vetnija 1 spttsti breme, oslonivši se na jedan ogranak, kojitn sc dotlc poštapala. — Ja znam iz čijeg su zabratta •drva, veli Rafailo, preteči. — Pa ako znaž. Znam i ja. — Kazaću! — šta? — Kazaču Uroševićiuta da itn kradeš drva. Vemija sc zagleda u njega i prsnu tt smeh. — Kaži, vala! — Znam, ali će te uhapsiti zbog krađje. — Ako! šta se to tebe tiče? On malo poćuta. poćuta, p* se obazre na sve stranc, a onda nastavl — Neču, bolan. neću! Šaiim se jt s tobom, ti znaš da ja tcbc begcnišcm, i pridje joj bliže. Vemlja se izntače. — Nemoj de. čuješ, primicati ml se! — A što bolan?... Šta tl Je ovo?. reče on i uhvati je za grudi. Vetnija cikriu. Izniače se još korak. đva, pa