Београдске новине

izlazet

diw»no u jutro, ponedjeljkom poslile podno.

Pojidlnl brojarl: T.HMbi

OOMontala wt «. I *. Mif* «UmJ *0 i • • • • • t •

12 Mn

MJooofina pmtplatat 0 hnn*i n Mim iW!T.‘ ! 2 Jt 0 ""*••• E” UlMftrauUa. • i • , , J J { J ZSo Oglasl po cljonlku.

Irodnlštvo: BE0BRA0, Vuka Karadllćo ul. broj 10. Telofon broj 83 . Ilprava I prlmanja protplato ToplHSIn vonae broj 21. Talafoii br. 20. Mnanji oglaaa Knaza Ulbajla uL braj 38. Talata bro] 210.

Br. 187.

BEOGRAD, ponedjeljak 15. jula 1918.

Oodlna IV.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb- Beč, 14. jula. Izmedju gardskog Jezera 1 JE č a v e biia je s obje strane topnička vatra vrlo živa. N .a venecijansk’om p 1 an i n s k o m f r o n t u borbena se djelatnost opet pojačala. Juče su na Sasso Rosso inaše siguniosne trupe cdibaclle nazad neprijateljska izvidjačka odjelenja. Jutros su talijanski bataljunu jugoistoono od Asiaga i sjeverno odMontediVa.1 Bella uzaludno napadali. Isto se tako u na6u korist svršila borba na zapadnim obroncinia brentske doline. U A r b a n i j i šuljali su Se neprl•Jatelji posteiieno protiv naše nove odbranbene linije. U dolinl Divoli odbijen jo jedan francuski eskadron. Načelnik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva. Kb. Berlin, 14. jula. Zapadno bojlšte: Vojna skupina bavarskog prijestolonasljednika iRupprechta: Za zapadnoj oball Avre preko Sdana živa topnlčka Idjelatnost. Uveče iie ona u vezi s izvidjačklm borbama oživjeia i na ostalom frontu. Vojna skupina njemačkog prljestolonasljednika: Mjesne borbe u villers-cotteret•skoj šiuni. Poslije Jake topničke pripreme prešao je neprijatelj na napad zapadno od C h a t e a u-T h i e r r y-<a. Krvavo je suzbijen. Noćna je ;vatra zbog uznemiravanja bila s vremcna na vrljeme živahna. Kod jasnijeg Vremena pošle su ncšc ietačke bombaške eskadre na noćni napad protlv neprijateljskih žeIjezničkih postrojenja na francuskoj obali izniedju Dfinklrcheti aB o u I o g n e—A b b e v i 11 e, u području L i! I e r s—S a i n t P o 1—D u 1len, kao I u predjelu CrepyenValofs i Villers Cotterets. Prvi zaoovjednllc glavnog stana pl. Ludendorff. N.IEMACKI VECERN.II IZVJEŠTAJ. Kb. Berlin, 14. Jula. Wolffov ured javlja: Sa bojišta nema ničog novog.

Izvještaj bugarskog glavnog stožera. Bba. Sofija, 14. jula. Maćedonski front: Na planinskom grebenu jugozapadno od izvora rijeke S k u mb e prodrla Su naša Jurišna odjelenja ti neprljateljske položaje l vratUa su sc sa francuskim zarobljenicima. S obiju strana Istočnog toka C r n e iR e k e vladata je obostrana topnička djelatnost. Istočno od Vardara-, kod se!a K r s t e 1 j a, rastureno Je vatrom englesko jurišno odjeienje, koje je pokušavalo, da se primakne našitn predstražama. Na ušću rijeke Strume artfljerijska je vatra s vremena na vriJeme blla življa. Sukob izmedju Rusije i sporazumnih sila. UUimatum ruske vlade Englesko]. Kb. Moskva, 14. jula. Narodini komesarijat za spoljne postove uputio je notu ovdašnjem diplomatskom predstavniku Vielike Britanije, kojom se traži, da se engleskl vojnl odred, koji se iskrcao u Murmansu, smjesta opet ukrca. Jadnovremeno je narodni komesarijat obnovio svoj raniji protest prottv prisustva emgleskih ratnih brodova na nmrmanskoj obali. Hapšenje sporazmnnlh časnika u Arbangelsku. — Ruslja spremua da se lati oružja protiv sporazuma. Rotterdam, 14. jula. ,.DaMy Express w JavlJa Iz Petrograda: Povodom iskrcavanja savBznlčkth četa oa mumiansko) oball.

M iziiiedjn Rusije i spniih i. Ultimatum ruske vlade Engleskoj. — U Arhangelsku je uapšeno 300 sporazumnih časnika.

pozvala je sovjetska vlada boljševičko vojne odtmre u Rusiji, da p r i s t u p e v o j n I č k i m p r I p r e m a m a. Po naredb! Lenjinovoj uhapšeno Je ki Arhangelsku 3C0 s p o r a z u mn I h č a s n I k a. Sovjetska je vladla da1a još I dalfffi Jzjava po munnanskom stikobu. b kojJma IzJavHuje, đa se Još Jednako nada. đa će moćl mjrnim pi<tem riješltl taj sukob. N o a ko h I s e topokazalo nemoguće, 'ona ie, ve11. čvrsto odlučena, đa se lat! oružja protiv svojlh bivšlh saveznika. Jap*anska flota krenula (na VJadivostok. Berlin, 14. jula^ ,.N o r d đ e u t s c h e A11 g e m e ffi e Z e i t u n g“ donosi vijest iz ffaaga, da Je 'jedna japanska eslcadra, sastavljena od trideset borbenili brodova j 5 krsfcarica, kremila za Vladivostok'. Japanska nota o svrsi Iskrcanja japansklh' trupa u Vladivostoku. Stocldiolm, 14. jula. ,,fz v j e s 11 j a“ izvještav'aju, da 'je japajnski poslanik u Mosk\d predao vladi boljševika notu o svrsl iskrcavanja japanskili trupa u Vladivostoku. Prema tome sti japatiske trupe zato tamo poslatc, da na đalekom istoku čuvaju interese saveztiika, kao što to čine Englezi na murmanskoj obali. Zavisiće otd odnošaja izmedju saveznika i republike sovjeta, kako ćei se u budaioe vršiti postupanje fcrupa. Ujedno javlja petrogradski ,,OoIos“, da je zapovjedliik trupa, tskrcariih u Vladivostoku, admiral K a t o, tražio od svoje vlade, da pošalje nove boračke snage.

Grof Hertling o belgijskom pitanju. Kb. Berlin, 14. ju'a. Povodom govora državnog kancelaras grofa H e r 11 i n g a, o belgijskom pitanju (Vidi naš prekjučerašnji broj. Op. Ur.) ima još ovo da se doda: Mi se moramo pregovorima osigurati 'protiv toga. da Belgija ne bude opet oblast, kroz koju mogu naši neprijatelji provaliti, ne samo u vojničkom smislu, nego i na privrednom polju. Mi se moramo osigurati protiv toge, da poslije rata buđemo stegnuti. Belgija je n mnogim obzirima upućena na Njemačku. Ako sa Belgijom stupimo u uske odnose, onda je to samo u interesu Belgiie. 'Ako oshn toga uspije stupitl sa Bclgijotn takodje u bolje polltičke odnose, onda Imamo pouzdano izgleda, da su nam u rukama najbolja osigttranja za buđuće opasnosti. Onda nam Engleska i Francuska ne će moći više nanositi štete. Bratianova vlada pod optužbom. Obrazloženje prljedloga o stavljanju pod sud u rumuujskom parlamentu. Bukurešt, 14. jttla. Prijedlog, što su ga podnijeli u rumunjskoan parlanientu 20 poslanika sa poslanikom S t r o i c I e m na čdu, a kojtm se traži, da se Bratiamova vlada stavi pod sud, na osnovu zakona o ministarskoj odgovornosti, ovako je obrazložen: U tivodu se veli, da je tt Rumunjskoj dosada vrlo slabo primjonjivan zakon o ministarskoj odgovoniosti. Bratianu je zemlju ttvukao u rat nespremmt, zloupotrebljujući svoju vlast kako prema diržavi, tako i prema pojedt'ncima, a da pri tome nije zemlji obezbijedio stvarnu potporu otnlh država, radi kojih je Rutnunjska istupila. Da bi se sva ov r a pitanja rasčistlla l da bi sa dao primjer za buduće spoljne odnose i unutarnje priiike Rummtjske, potpisati pots'lanici (kojima se prema jednoj privatnoj vijesti pridružio naknadno još i bivšii ministar pravdie A n t o n e s c u) predlažu, da se članovi Bratiamovog kablneta stave pod sud. Sam prijedlog sastavljeii jeudesettačaka. U p r v o J se tačci naglašava, da je povrijedjen § 121. rumunjskog ustava, Loji/m se odredjuje da sfcrana vojska

samo sa zakonskom sankcijom može stupiti na runnmjsko zemiljište. U drttgoj tačcl naglašava se, da je vojska bila nedovoljno opremiljetna t nenaoružana, nia da je tta raspoložemju stajala čitava milijarda, od koga jft novca veiiiki dio upotrebljen u tiedozvoljene svrhe. U t r e ć o J se tačci veli, da je vojska n svima svojim gramama bifa desorganizovama, i to poglavito zato, što su naročito svi pripnemni radovi oiko niobilizacije radjemi mimo glavnog geneiralštaba i zakonskih propisa od nepozvamih lica u vojnom mimistarstvu. U četvrtoj tačci vell se, da je povrijedjen član 1. zakona o mimistarskoj odgovornostl tiine. što su radi ličmih koristi davane privatnim licimia dozvole za izvoz žita, bemzlma I dntge robe. U članu p e t o m naglašava se odvlačenje državnog i privatnog novca u inostranstvo i razvlačenje najvažnljih arhiva. U tačci šestoj naglašava se, da je Bratianova vlada Izvršlla zloupofcrebu vlastl time, što je' željeznlčka vozove i dTuga saobraćajna sredstva upotrijeblla za spasavanje lične svojime pojedimh ministara tt mjesto za prenos ratnog mafcerijala. U tačci s e d m o j veli se d a s u ! z evakttisane terltorija odvučeni tnladićiod 15—1R g o d. i d a su oni zbog nedovo'ljnog star a n j a o n j i tn a v e 1 i k i m d i j e 1 o m p r o p a 1 i. U tačci osruoj ukazuje sc na to, dajeponaredbi spaljivanjem i d r tt g i m na č i n o m u m i š t a v a n a javna i llčnn svojima i onda k a d a t a k a v p o s t u p a k n I n a jmanje nije mogao koristiti o d b r a n i z aml je. U tačci de v e t o j vell se, ■ da je pokušavano, da se čianovi parlamiemta korupcijom sklone da odustamu od vršenja svojilt zaJconskilt prava, i da su osim toga oni obmamjivani cdinosno pravog stanja stvarl. Osim toga su sve ustanovft, koje su neo])hodne za nravilni rad državne uprave, da su nasilno premještene u imostramstvo. U članu d e s e t o rn najzad izmosi se, da je mumunjska flota bez pitamja parlamenta, koji ja tada bio na okupu ustupljena ruskoj državi, koja je rumumjsbe ratne brodiove npotrebijavala pod svojom zastavom. Nezakonita đjela Bratiomove vlade, koja su iznesena tt ovili deset tačaka kose se sa slijecLećhn pairagrafitna rutmtnjskog zakona o mlnistarskoj odgovornosti od 1879. god., koji glase: Član prvi: Sve odredbe opšteg držvnog prava o krivicama d'ržavnih čimovnika podčinjenlit u zvaiiičnoj dužmosti kao I o lrrivicama privatnih lica imajti se primjenitl i na tninistre. Član drugi: Osim u slučaj&vima predvidjenim predltodnim članom kažnjava se zatvorom od tri godime pa do dožlvotme robije kao i gubitlcom prava na docniji ponovm'i prijcm u državmt sittžbu ministar koji bi potpisao ili pretnapotpisao ukaze ili naredbet kojim bi se povrijedila kakva izrična odredba ustava. Člau treći: Oubitkom prava na docnije ponovno stupanje u diržavnu slttžbu za vrijente od najmanje tri gođine ixi dio doživotiiog gubitka svoga prava da se kazni mimisfra, kojl bi potpisao odnosno premapotpisao ukaze i naredbe, koji bi se kosill sa izričnim odredbama kakvog postojećeg zakoma kao i ministar, koji bi zlonamjerno obtnanuo narodno predstavništvo o pravom toku i stanju državnih •posiova.

Rat protiv ltalije. Oenerall Cadorna, Porro I Cappelio degradiranl. Lugano, 14. juta. Rimski z\anični list Javlja, đa su generall Cadorna, Porro I Capp e 11 o stavljeni na dispoziciju, f da su Izgublll činove i prihode zapovjednikd vojske. Takodje i generaiporučnik Ciav a c i o c c h i stavljen Je na dispoziciju. I Problera opšteg mira. Lloyd George o mjrti. Kb. Lx>ndon, 14. jula. Na ručku, koji je davam u čast kanadskib novtnara, odiržao jft predsjednik minlstarskog savjeta Lloyd Oeorge govor, u kojamtt je rekao: Državmici dominija (autonommih ko!omija) kao ra\mopravnl članovi učestviiju u ratnom savjetu 1 zajednički će sa emgleskim državnicima utvrditi uslove, pod kojinta bi bili voljni zakljttčiti mir. Taj mir na smije hlfci neiskrem, već mir u pravom smisltt te riječi. Ako bistno se, rekao je predsj&dmfk mimistairstva. upuštali na manje, taj bi mir bio prevara, izvršena nađ čovječanstvom. Borbe na zapadu. Ožlvjcla borbena djelatHost u Flandrijl. Poluzvaničml prikaz. Kb. Berl'in, 14. jula. W o 1 f f o v iiTed javlja: U F1 a nd r I j I je povrelmeno oživjela borbena djela'tmost. SJeverno od Nieuporta, sjevorno I zapadno od Y p e r n a i zapadrno od Conzeele odfcijeni su neprijafceljski izvidjački ispa'di. Prilikotn borbi kod C a s t e 11 e, o kojima je juče javljono, zađobijemo je i zarobljetnika. Odbijeni stt neprijafceljski ralet; kod M o n t d i d i e r a. Dogadjaji u Rusiji. Ustanak socljafnjh revolucljorvaraca u. Moskvl okončan. Kb. Moskva, 14. juia. Listovl javljaju, da je ustamak socijalnih revolttcijonaraca u Moskvi okončan. Pojedine su z.grade mnogo stradalc od topničke vatre. Engleske željct Bern, 14. jttla. „MatTtr javijai, da Je Černov u svome pohodu na Moskvu tobož već stigao u okollnu glavnoga grada. Veliki knez Alihaplo u Kijevu? Stockholm, 14. jtila. Prema jednoj tnoskovskoj Ivijestl, veliki knez Mihajlo nalazi se u K 1j e v u kod Skoropadskoga, sa Jcojim ga vezttje dugogodišnie prijateljstvo. Ubice grofa Mirbaeha uapšene, Kb. Beč, 14. jula. Po Jednoj vijesti lista ,,Morgen“ uapšene su ubice grofa M i r b a c h a. Kolera u petrogradskoj okolinl. Kb. Kopenhagen. 14. jula. Kako javlja „Svenska D a go 1 a d“, finska je vlada označila pe> trogradsku okolinu zaraženu kolerom.

Rat na moru. Neistlniti glasovi o nekom švedskonjemačkom nesporazumu u pogledu tonaže. Kb. Stockholm, 14. jula. Na Jednoj konferenciji gčteburške trgovačke kotnore izjavio jei ministar Eder, da su neosnovane vijesti o nekom to-božnjem nesporaznmu .izmedJu Švadske i Njemačke u pogledu sporazuma, zakijuč&nog o tonaži. Potopljen danskj parnl brođ. Kb. Kopenhagen, 14. Jula. Danski poslanik u Londonu javIja, da je u Atlantskom tokcanu polopljen danski parni brod „Iča r 1“. Od posade spašeno je 11 Ijttdl, a ostatak, medju injlma kapetan I dvojica krmano. ša, nestalo je.

Rat u vazduhu. Engleskl letački napad na Brtigge. Kb. Berlln, 14. juli. Wolffov nred javlja: Engleski letačl opot su izbacifi bombe na Brfigge, od kojih je bilo žrtava medju gradjamskim stanovtiišitvom I kojim je počinjema znatna šteta na poJedinim zgradama.

Razne brzojavne vijestf. Teška sudblna podanlka srćdl^njlh vlasti u EngleskoJ. Kb. JLondon, 14. }u!a. Na londonskom Trafalgarskont trgu održat je veliki demonstracioni zbor, kojemu su prisustvovali londonski predsjednlk opštine (gradonačđnik) i irmogobrojni predstavnici pojediniii londomskih kvartova i nekih' krajava u unutrašnjosti zemlje, donešema je vrlo oštro stilizovana rezolucija, kojom sc traži sfcrože postupanje sa podamicima države, sa kojima je Emgleska u ratu. Francuski sud o Kerjenskom. Zeneva, 14. jula. ,,T c tn p s“ se prezrivim tonoin obraća Kerjenskom, koga tt jednom pođužetn članku veoma loše opisuje, na'zivajtići ga malotn sjenkom. List kaže: Ni Paris. mi Frajtcuska nc bi se sada odttševili za Kcrjcnskoga, koji se družio samo sa revolucionarnim socljalistima, i za koga nije biio drugih Francuza. Kerjenskij je došao da traži francttsku saradnjtt pri ttspostavi ruskog naroda i hoćc da ima posia samo sa čistim intcruacionalistima. Misli li on odista, pita list, da revolucionarni socijalisti i njegovi saveznici mogit raspolagati Francusk-ont? Misli li on, da je to vješta politika? Tvrdi se, da on sada -putuje k Wilsoiiu. Da li će mu pripovijedati. koje je mjere opreznosti preduzeo. da bi na putu kroz Francusku došao' w veztt samo sa malom manjinom zemIje? Da !i će priiznati, da ga jc Francuska socijalistička stranka liladuo primila? Osirn ocjene za svoju ličnost zadobio jc samo uspjeh poštovai nja u ovim krugovima. Postavilo se 3 pitanja: Zašto jc Kcrjenskij pristao na dezorga-nlzaciju ruske vojskc? Zašto je dopustio povratak Lenjlnu? Zašto nije na- Izdaju reagirao l Ko-rnjilova napustio? Frankfurt. 14. jula. „Frankfurter Z e i t u n g“ javIJa: U ,,P o p u 1 a i r e“ od 9. juia ntože se čitati ova izjava odbora organlzacije optičkili radnika u Parlsu: Odbor ulaže pro-test protiv svih i spletkaških kampanja, koje vode po pianu sve reakcionarne snage i odbija, da makar kome ruskom glasniku pokloni povjerenje sve dotle. dok boliševikima bttde zabranjen pristup u Francusku. On odriče Kerienskom svako prav r o govora u imc rttskog naroda o mogućncsti uspopstave neprijateljstava, dok jc njegova diktatura zadpbila, samo novi poraz. On je nrišijenja, da zetrtlje, koje tvrde, da se bore za slobodu naroda Imaju tu prvu dužnost, da se ne ntiješaju u unutrašnje okolnosti stranih država. Papln niincUe u Brtisselu premfešten u Llsabon. Kb. Rim. 14. jula. ,,0 s s e r v a t o r e R o m a n o“ javlja: Papin nuncije u Brftsse'u Loccatelll premješten je za Lisabon. 1 tt će dužnost tek docnije -primiti. Ekonomski rat. Kb. London, 14. Jula. Uprava engleskog glavuog državnog trgovačkog savjeta donijda jc rezoluciju, u kojoj se obzirom na vrijcdnost itrivred-nog oružja kao sredstva, kojim se mnogo može ponioćt Engleskoj i saveznicima joj, kako za vrijctne rata, tako i poslije rata, toplo pozdravlja prijedloge glavne državne konfe-r-caicije po toj stvari i poziva vladu, ila što prije pristane na tc prijedioge, Istraga o tobožnjoj njemačkoj zavjerl u New-Yorku. Kb. New-York, 14. jula. U poticdjeljak jc vrhovni sttd otpočeo istragu o njemačkoj zavjeri, koja je stnjerana prije stupanja Sjeđinjenih Država u rat, a kojoj je bio ctlj, da se u Englesku upute Špijuni, koji bi tamo izvidali, gdje se naiaze poioorske stanice, da se na taj način omogućt napađ njemačkih podmornica. Nema protjerlvanja JevreJa Iz Finsko Kb. Stockholm, 14. jula. Povodom jedne vijesti u novinama o tome, da u Finskoj tobož predstojt protjerivanje Jevreja iz FinskC', ovlastio'je ovdašnji finski poslaaiik Qrijv penberg „Svenška teleigram byran da izjavl, da nitl je bdo do sada, niti se u buduće sprema kakvo bilo protjcrivanje .