Београдске новине
fzlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom postije podna.
Pojadinl brojevl: • Imnh I. kn|wlna uposjediutia *. «. I kr. č»tp po cljMi o. , , i ■ BKMltllJI 13 M«
MJeteEna pretplata: f».o I ■ knlrrtma taaoaj« kr. Cata n ćojaa | atapna
U Baofradu aa Cortarom ■ luCa U monarhljl. U Inoatranstn
2 80
3 —
Oglasl po cljenlku.
Jrodnlltvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlia ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanje pretplata Topllčin vonae broj 21. Tolefan br. 28. Primuje oglasa Knau Mlbajla ul. braj 38. Talafoo broj 245
Br. ?01. RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 28. ju!a. Na jugozapadu nlje bilo većili borbenili djelatnosti. U A r b a n i j i odbijeni su kod ArJenice ponovo nekoliki talijanski naoadi. Načelnik glavnoK siožera. Izvještaj njemačkog vojnog vođjstva. Kb. Berlin, 28. jula. Zapadno bojište: V o j n a s k u p I n a b a v a rskog prijestolonasljednika ? u ppr e c h t a: Živalma izviduička djelatnost. .Iaći napadi lieprijatelja sjeverno od L y s a, obostrano S o m m e i sjevero?apadno od Mondidiera odbijeni •iu. U pojedinim odsjecitna topnička djelatnost. V o j n a s k u p I n a n j e m a čk o p prijestolonasljednika: Na borbenom frontu Je datt proiao mirno. Manje pješačke borbe na jemijištu pred novim položajima. U Cliampagni ,ie neprijatelj tTodro n mjesnim napadinia u naše u-ednje položaje južno od F i c lt t e 10 e r g a. Naš protivnapad ga je bacio M>novo nazad, Prvi zapovjednik gJavnog stana pl. Ludendorff. <JEMAČKI VEČFRNI! IZVJEST.4J. Kb. Berlin, 28. jula. Borbe na Ourcqu. fnače je da.n ^rošao mirno. Izvještaj bugarskog glavnog stožera. Bba. Sofija, 27. jula. Maćedonsko bojište: C doiin. gornje Škitmbe za nas ftspješni izvidnički okršaj. Kod Bitolja na više mjesta n zavijutku Crne Reke 1 zapadno o>d Dobropolja bila je obostrana pttščana djeiatnost i od vrentcna na vrijeme pojačana. U doiini Strume obostrana letačka djelatnost.
Borbe na zapadn. NJemačko bonibardovanie Calaisa. (NaroClti brzolav „Beogradsklh Novina“.) Bern, 28. jula. „Progrćs de Lyon“ javlja iz Pa.nsa: Bombardovanjc Calaisa noćtt od nedjelje na ponedjeljak biio je izvanredno jako. Prlčinjena (c veoma ' eiika šteta; 27 gradjanskiJi lica je ubijeno. Jo jc dosacla bilo najjače oombardovanje Cnlaisa. UzaludnJ naporj FocJiovi. Kb. Berlin. 28. jula. Kakviin je ogroinnim snagama sporazumnih sila generalisim Foclt htlo da ipođ svaku cijenu dodje do odluke, vidi se iz broja neprijatejjskih divizija koje je Foch počevši od 15stavio izmedjtt Soissottsa iVledju ovim divizijatna nalazc se šest atneričkiit, čctiri englcske i dvije talijanske. Sav ostali dio sastoji se iz francuskih trupa, koje su i ovdje morale u glavnom snositi najteže žrtve u krvi. Oodavši nefirijateljske artiljerijske formacije i vojne grupc, otjerao jc Foch za*ovo kratko vrijente jedan i po milijun vojnika tt bitku gdje je imao ogromne gubitke a da nije ni iz daleika po»tigao željeni cilj. Položaj na zapctdnoin frontu. Kb. Washington, 28. jula. Oeneral March je saopštlo; Izvježbane atnerikanske čete prispjele su sad iz Francuske u Italiju. Uslijed operacija na frontu Aisne i Marne Nijemci stoje sad 17 Idm. dalje od Parisa. Linija saveznika se skratila za daljih 16 klm. Taj na.predak Engleza zapadno Reimsa doveo je njemačke Cete na jugu u sumnjiv položaj. Ratni tajnik Baker je kasnije saopštlo u senatu. da se svega do sad ukrcalo za Francusku 1,250.000 ljudl.
o. unj. poi Tahune.
BEOGRAD, ponedjeljak 29. jula 1918.
Njemački letači uspješno bombarduju Calais. Neprijateljski vazdušni napadi na Zeebrugge i Ostende.
Rat protiv Italije. Amerlkanske trupe na talijanskom frontu. Kb. Chiasso, 28. jula. Talijanski listovl javijaju velikom revnošću o više željeznlčkih transporta sjeveroamerikanskih trupa na talijanski front. Ovini će se tru,p>ama danas u Milantt spremiti bttran doček.
Rat u vazduhu. Uspjeh njemačkih letilic 8 . Kb. Berlin, 28. jula. Rattti dopisnik Wolffovog ureda javlija s fronta: Uprkos netpovoljnorn vretnenu naši letači su 25- jula postigli uspjelt. Naša bontbaška eskadrila je noću izmedjtt 24. i 25. jula bacila na zapadnom frontu 63.500 kg bombi. I ako je bila velika kiša i jaka bura ipak je postignut uspjeh. Tim napadom je jeđna naša bombaška eskadrila od kakto postoji bacila na neprijateljske ciljeve 400.000 kg. bombi. Mi smo izgubili 2 letilice i 3 izvidnička balona; protivnik je izgttbio 27 letilica I 1 izvictnički balon- Poruonik barun Lothar Richthofen, koji se jedva oporavio od svojih rana, povećao je obaranjetn svoga 30. protivnika broj vazdnšnih pobjcda eskadrilc baruna Richtliofena na 500. Netačan Izvještaj engleskog admiraliteta o vazdušnom napndu na Zeebriigge i Ostende. (NaroCttl brzojav „Beocrađsklh Novlna") London, 28. jula>. Londonski admiralitet izdao je ovaj Izvještaj: Od 18. do 24. jula baci!e su borbene jedittice vazdušnih boračkilt snaga, koje operišu zajedttički sa flotom, sa dobrim uspjeliom 15.000 tona bombi na vojničke objekte u Zeebrtigge I Ostcnde. Razoreno je šest ncprijateljskih letilica, a osant njih je primorano. da se u oštećenom stanjtt spuste. Pet britanskilt lctiiica je izgubljeno. Kb. Berlin, 28. jula. Povodom ove vijesti engleskog admiraliteta, koju je Reeuterov ured rasprostro, o bombardovanju Zeebriigga, Brugga i Ostende od 18. do 24. t. tn. saznaje Wo 1 ffov ured sa mjerodavne strane: Napadi s bombama ođržali sti se u običnim granicarna, a nistt imali nikakvog većeg uspjelia. Neprijateljski gubicl u letilicama daleko nadmašuju naše gubitlcc.
Sntervencija sporazumnih si!a u Sibiru. Kb. Paris, 28. jula. Prenta „Petit Parisien“-u sudjelovali su u boju kod Nikoljska, o ko>me je javljeno iz Tokija, francuski i engleski elementi iz Iudochine, kao i Japanci, koji su pred nekoliko nedjelja ostaviii Vladivostok, još prije nego je sklopljeno utanačenje izmedju Japana i Amerikc. Čeho-Slovaci u Sibiru pod f r ancuskom komandom. Zeneva, 28. jula. Kako „Echo de Paris“ javlja, nalazo se čeho-slovačke trupe tt Sibiru pod zapovjedništvom francuskih getnerala. Razmjena ratnih zarobljenika izmedju Engleske i Njemačke. Kb. Rotterdam, 28. jula. Kako ,,Nieuwe Courant" iz Londona javlja, rekao je Cave u svome govoru u donjem domu o razmjeni ratnih zarobljenika, da je obostrano uzeto u obzir oko 170.000 ratnih zarobljenlka i Internlranih graidjanskih lica radi vraćanja u domovinu-
Protesti amerikanske štampe protiv bojkota središnjih vlasti poslije rata. (Naročltl brzojav „Beocrađsidh Novlna'*) Bern, 28. jula. Izjave lorda Roberta Cecila o teŠnjem privrednom savezu sadanjilt sporazumnih država poslije rata i njegove prijetnje s bojkotom središtijih vlasti izazvale su ti Americi živaltnl p r o te s t. ,,N e w Y o r k T i m e s“ protestuje protiv takvih predloga, koji mogu dovesti santo do novilt ratova. „New York Tribune" tvrdi. da takve nantjere nije tnoguće ni ostvariti. Drugi listovi opiminju da se treba č u v ati od primjene privrednog o r u ž j a. U opšte se protestuje protiv ntišijenja lorda Cecila, kao da se Sjedinjene Države intaju smatraiti kao p r ivredničlci saveznici sporazutnnih Država. Naročito se naglašttje, da Sjedinjene Države ttisu zakljtičile n i p o 1 i t i č k i s ia v e z s a E n g ! e skom i Francnskom, a još manje privredni, i da današttji odnosi viaže iskijučivo kao borbeni savez protiv središnjih vlasti. Washingtonska vlada u opšte ne bi tnogla donijeti nikakvu odltiku o privrednoj politici prije, no što bi to pitanje iznijela nred senat.
Prilike u Rumunjskoj. Optužba protiv Bratianuova kabiueta. (Naročitt brzojav „Beogradskni Novina") Bukurešt, 28. jula. Istražni odbor koniore po stvari optužbe protiv Bratiainuova kabitiela dovršio je svoj rad, koji mu je ovih dana parlamenat povjerio. Kako se čuje, dao je odbor dokazttog materijala preko svakog očekivanja. Nadjcna su »kta i dolcumenti, koji izvanredno k o m p r o m i t u J u Bratianuovu vladu. Vladin list tt Jašu, ,,Jasul“ prikazuje položaj, đa se već na osnovu danas nabavijenili dokaza može izdati naredba za hapšenje bivših ministara. % Bratianuovi agenti na poslu. (NaroCIU brzojav „Beogradskth Novtna“.) Bukurešt, 28- jula. Bratianuovi agenti pokušavaju, da nagovore Jevrcje u gradovima i varošicama Moldavske, kako bi se ovi oprli primanju rumunjskog državnog podanstva, jer Će Bratianu jevrejsko pitanje riješiti na jraiogo široj osttovi. Ova buškaranja pretrpjela sti hajžalosniji neuspjeh. Školsk« nastava u Rumunjsko]. Kb. Bukurešt. 28. juia. Ministar prosvje-te saopštio Je komori, da od 1 milijun za školu obvezne djece samo 32.000 pohadjaju godišnje osnovnu školu.
Razne brzoiavne vtjesti. Neistinite vijestj o Hindetiburgu. Kb. Berlin, 28. jula*. Wolffov ured javlja: Iz glavnog stana se javlja: Iz mnogih se pitanja vidi, da su u domovini rasprostrti nepovoljni glasovi o stanju zdravlja maršala Hindenburga. Marša! moli svakoga, da tim potpuno neosnovanim vijestima ne poklartja vjere. On se nalazi u odličnom zdraviju. Ainerika 1 Švajcarska. Kb. Washington, 28. jula. Više od 100.000 tona brodskog prostora — skoro sve sami novi brodovi — spremno Je za prenos životnih namirnica I drugih potreba za Švajcarsku. Ovdašnji zvamični krugovi izJavljuju, da Je to dva put više brodskog prostora no što se vlada obvezala da če ŠvajcarskoJ stavitl na rasooloženje. Zavjere u EngleskoJ. Kb. London, 28. jula. Kako Reuter iz Newark New Jersey saznaje, uaipšena su tri lica, po opisu Nijetnci. zbog pokušaja da tvornicu strojeva bace u vazduh. Oni će biti optuženi zbog špijunaže i sabotaže. Postoje dokazi i o zavjeri. Još će mnogi biti aupšeni. UČešće Japana u ratu. Kb. Amsterdam, 28. juJa. Reutevor ured Je žvanično ovlaštein da izjavl, da je potpuno neosnovano tvrdjcnje rooskovskog lista ,,Izvestija“, pretna kome bi Japan za učešće u ratu bio oštećen sa holatidskim koionijama. Sporazutnni savez nije Japanu prediožio nikad takve naknade. Štra.lk u Engleslkof se šl r i. Kb. Stockholni, 28. julaPrema jedhom brzojavu lista „Stockholms Tidningen" sve se \iše širi štrajk englcskih tnunlcijskih radnlka. Konferencija u Leedsu, na kojoj su biii zastupani 300.000 radnika, stvoriia je zakijučak da u utorak objavi op?0 štrajk, ako vlada ne narpusti prisiltio namještamje radnika. U distriktu birmighamskom obustavili su posao preko 100.000 radnika. Maksint Gorki rna samrti. Kb. Chiasso, 28. jula. Prema jednoj vijesti „Corriere della Se r a“ iz Stockholma, Maksitn Oorki se naiazi na samrti povodom ja.ke srdoboije.
Grad i okoiica Gcstovanje bečke narodne ope r c. Sinoć se po drugi put pjevaia Smetanina „Prodana nevjesta" i to je bila jedma od najboljih predstava ove odlične i solidne družine. G. K u b 1 a nije bio nikad tako disponiram kao sinoć. Metalni njegov glas razlijegao se punom milinom. O. Frischler kao Kecal bio je u svom elementu, a gdjica G e r h a r t izvrsna kao uvijek- I svi ostaii doprinijeli su svaki od svoje strane skiadnoj cjelini predstave. Sutra večer opereta „Barun ciganin" s poznatorn Straussovom muzikom. Ne sumnjamo, da će izvedba ove melodijozne operete zađovoljiti svakoga; u snagama bcčkc idružine ima toiiko svježine, vedrine i temperamenta, a što je najglavnije: korektnog davanja. Ulaznice se prodaju po cijeli dan u knjižari ,,Jugo-Istok“. Još nekoliko večeri I gostovanje čc se bečke narodtte opere primaći kraju. U repertoaru su još „Carmen" i „Cavalleria rusticana“ što će još svatko htjeti da pogleda. Valja se stoga požuriti nabavkom ulaznica. Jedino valja primijctiti, da 'će u rcpertoaru biti mala promjena, u sriJedu će se 31. jula. umjesto „Kovača oružja“ (,,Waffenschmied“) ponoviti opera „Hoffmannove pr i č e“, koje su [Kislednji put naišle na sveopšte veliko odobravanje. Za posjetioce iz Zemuna biće te večeri po svršetku predstave zaseban brod. Pozrv. Za sutra u utorak, d n e 30. jula u pet sati poslije podne poziva.ju se još i gdja Darinkai, supruga Dimitrija Djordjevića književnika, i gdja Stana Stefanović novinarka, da izvole doći u uredništvo „Beogradskih Novina" Ispravkaj Slučajnom omaškom saopšteno je u pretprošlom broju lista, da je Jovan Panajotović priložio za pomoć sirotinje beogradsike 30 krnna o godišnjici smrti Sofije Desptnić, a treba da stoji N ik o 1 a Panajotovič.
Vijesti iz unutrašnjosti Nesreće. Pišu nam iz Šapca: 11. jula o. g. oko 5 sati poslije podne kupale su se tri djevojčice u Savi ,,pod Mlakvom“. Najstarija, Despina Mašić, imar la je 13 godina. a dvije. Boslljka Boškovlć i JVlllica Mašić. od 7, odnosno 9
Godina IV.
I godina, iz Midjenovca, opštine ohridske. U kupanju se Despina utopila. I Ovo je dijete i onako bilo slaboumno. 4 te je vjerovatno, da je to bio uzrok : nesreći. Inače se ne bf mogao nlko okriviti za djetinju smrt, oslm ako ne mati, što nije vodiia dovoljno brige za svoje slaboumno dijete. Činjeni su pokušaji, da se dijeta oživl, no bez uspjeha. Despina je 12. o. m. sahranjena. 10. jula dcsila se Dragoniiru Radiču iz Tabanovića nesreća na vršalici. Tog dana je radila vršalica, a Dragomir je bio gore ria njoj sa jednom djevojkom iz Metkovića. kad su dva šrafa popustila. pa je doboš pttkao. Dragomir na to skoči, da će preko iplota, te se tom prilikom na giavi, t desnoj rttci i tta trbuhu ozbiljno povrijedio. Djevojka se nije ni maknula. ali jc od silnog treska mašine povrijcdila desnu nogu na peti. Obadvoje povriiedjonili poslati su odmaii ti Bogaittć, gdje Im ic ukazana Ijekarska pomoć.
P a b i r c i PROTIV KRAD.JE KIŠOBRANA. Niko tako lako ne napušta svoga gazdu kao kišobran. Naročito kada oblačno i kada se sprema kiS , kišobra i su na visokoj ceni. Tada vrio T"Sto, ko so nijo spromio za kišoGto VTome ili zaboravi svoj kišobran kod kuće, prosto se [Kisluži tudjiin dobrom. Garderobar jv’» nog velikog londonskog hotela prijavio je za patent jedan pronalazak, koji <» u buduće, valjda onemogueiti svaki p « kušaj kradje kišobrana. Njegov pronalazafe jo naroeiti, tako da kažemo, osigurač ki. šobrana, feoji omogućava samo sopstve. inikU ili čoveku, kome je to pov«-reuo, 3a otvori kišobran. Onde, gde su običao kiŠobrani vezani malim prstenom od gu. mo ili čime drugim sličnim, stavija pro. nalazač pet prstcnova, ali tako da je satno prvi čvrsto stegnut, a ostali se mogu oferetati oko drške kišobrana. Tako st-g« nut i osiguran kišobran mogućno jo otvoriti samo na taj način, ako se donji prstenovi namesto tako, da ponova'dodjii u svoj prvobitni pofozaj, te so na taj naSn otvara mali mehanizam, te so kišobran može otvoriti. Na malim prstenovima mc. hanizma ispisana su sva slova azbuke, f tefe kada se ona postave u naročiti polo. žaj jedno proma drugome, tako da daju kakvv naročitu reč, mehanizam s ■ mož<* otvoriti. Ovi osigurači neće biti skupi, najvišo 'do 3 ferune, a mogu se metnuti na svaki kišobran. Nevolja je, što je đotiČno fa« brika morala zbog rata da prekine posao. M
S a 1 a. Medicinski humor. Jedati prijatelj zapita upravmika Iudinice: „Zar se nebojite, gosp. doktore, da koji put iz nepažnje ili pogrješke, ne bude u vaš zavod zatvoren i kakav zdrav čovjek?“ Doktor: „0 to ne mari ništa, ako on samo 15 dana ostane u tnome zavodu, mora da poludi.“
Zvanične objave C. i k. vojna glavna gubernija u Srbijf. Postavljanje srpskog nastavničkog osobija. Vojna glavna gnbernlja u Srbiji troba za školsfeii godinu 1918/19. poveći broj kvalifikovanih srednjoškolskih profesora i profesorki,- odnosno nastavničkog osobija,’ bivših šipskih viših djevojačkih škola. Kompetenti tih kategorija, kojl za sađ nisu postavijeni na nikakvoj sređnjoj školl,treba da podnesu svoje raoibo odjcienjul 8/b vojne giavne gubemijo u Srbiji doj 15. augusta 1918. U šlučaju potrebo mogu biti postav. ljeni i umirovljeni profesori i profesorke,- te zato mogu 1 te kategorija podnijetl svoje 'molbe. Svakoj moibi iraa da se prikljua svojedobni Idekret naimenovonja ili zvanična potvrda, kao i svjeđodžba o viadanju. U molbama može se navesti škoia, U kojoj molitelj odnosno moliteljka želi d« služi,- ali vojna giavna guberaija zadrža« va šebi pravo da' odredi mjesto Služboivanja. MjeseČna plata', ođgovarajuča godiiuU ma službovanja, utvrdiće se kasnije. Sluf. ba će so imati da nastupi najkasnlje do 25. soptombrsL