Битеф

alex. georgescu (deronte, anzelikin otac) ; ileana stana ionescu i simona bondoc (eleonora, supruga mornara zone ta) ; gh. dinica (arlekino, sluga zaneta iz venecije) ; gh. calboreanu, ml. (skapen, sluga zaneta iz berg ama) rodica popescu i didona popescu (ar dentina, vïasnica hana) ; nicky wolcz (pulcinela) ; damian crismara (komesar); alex. dragan ( zapisničar ) ; ovidiu schumacher (štitonosa) ; mir cea cojan (kaplar I, stalno dr hü) ; gr. nagacevschi (kaplar 11, teror); ovidiu moldovan, ovidiu schumacher, gr. nagacevschi, alex. dragan, george paúl avram, gellu colceag i aby kitzel (gmpa síuga i čuvara) aimée iacobescu, mircea cojan (eleonorina sluzavka) ;

asistent rezije i majstor pokreta: nicky wolcz; vokalne] pripreme: arh. g. gheorghiu; asistent scenografa: th. alfandary; tehnika: puiu mirea; maske: dimitru raduïescu; sminker: jean vomanita i vladimir antoci; izrada kostima: eliza bronisevschi i nicolae alexandru; tehnički koordinator : victoria bighia; šef pozornice: n. petrei; sef rekvizite: a. moraru; sef tapetara: i. matichescu; šef električara: a. bandarf

collalto

... . fL n , ,: ° nio MBttuizzl Collalto roden je 1/17. godine u Vincenci (italija). btrastan Ijubiteg scene, Collalto se još u mladosti atirmise kao sjajan tumač tipova »commedie del l arte« i stiče simpatije pubhke tumačenjem uioge Pantalona. Do cetrdesetdruge godine livota obilazi sa

svojom trupom skoro sve italijanske gradove i postile velike uspehe u vreme kada »commedie dell’arte« poöinje da gubi svoj nekadasnji sjaj. 1759. godine Collalto se nastanjuje u Parizu i formira trupu Komedija ¡talijana, kojom ce rukovoditi do kraja svoga života. U francuskoj prestonici niže uspehe zadobivši srce gledalaca. Pridobija svojom maštom, inventivnošću i komičnom igrom koja ga je svaki put činila drukčijim, mada stalno tumači samo lik Pantalona. Neposredno zainteresovan za repertoar trupe ikojom rukovodi. Collalto piše u obliku »commedie deli’arte« brojna delà od kojih je na žalost samo mali broj sačuvan: 1768. Pantalone ponovo miad 1769. Povratak Argentine Ljubomorni Pantalone Arlekinove svadbe - Čarobni turban Zaljubljeni starac Brakovi pomoću vradžbina 1773. Tri venecijanska blizanca. Collalto tumači sam uloge tri blizanca. 1777. • Posto je doživela izuzetan uspeh, komedija Tri venecijanska blizanca je objavljena u Parizu. 1778. Collalto umire u francuskoj prestonici. teatrul national i.l. caragiale

Rumunsko Narodno pozorište (Teatrul National) osniva 1852. godine glumac i pozorisni radnik C. Caragiale i kompozitor i dirigent I. Vachman. Pozorište se u početku zove Veliko pozorište, a 1877. godine menja ime u Narodno pozorište. Pozorište se rodiio kao posledica revolucionarnih ¡deja 1848. godine. Progresivni dramski pisci i glumci kao C. Bolliac, A. Russo, V. Alexandri, I. E. Radulescu, A. Odobescu, C. Aristian i M, Pascali težili su da od Narodnog pozorišta stvore tribinu naprednih ¡deja, I mesto za negovanje nacionalnog repertoara. Od 1877 81. godine na čelu teatra nalazi se I. Gica koji forsira prikazivanje nacionainog reper-

toara. U njegovo doba prikazana je premijera jednog od najznačajnijih déla rumunske dramaturgije »Burna noć« od Jona Luke Caragiale (1879). U vreme uprave J. L. Caraglale (1888 —89) prikazao se veliki broj inostranih klasičnih déla, a ¡stovremeno počinje da se obrada pažnja na režiju i podizanje mladog pokolenja glumaca. Reformu pozorišta ostvario je A. Davila, koji je uveo u pozorište principe K. Stanislavskog i Antoana (1905 —8 i 1912 —14). Između dva rata na čelu Narodnog pozorišta u Bukureštu najznačajniji upravnici su V. Eftimiu (dvadesetih godina) i C. Petrescu (četrdesetih godina) koji nastavljaju gajenje realističkih tradicija ove najveóe rumunske scene. Posle rata nastupa veoma studiozno bavljenje scenskom umetnošću bez ikakvih elemenata komercijalizma. Niz déla rumunske klasične dramaturgije i savremenih déla nalaze se na repertoaru, zatim klasična déla svetske dramaturgije, kao i déla pisaca socijalistickih zemalja. Tako Teatrul national prvi prikazuje jednog Krležu u Bukureštu, i to »Gospodu Glembajeve« u režiji poznatog rumunskog reditelja Moni Ghelertera. Danas se na čelu Narodnog pozorišta nalazi najpoznatiji rumunski glumac Radu Beligan, predsednik Medunarodnog ITI-a, Na početku ove sezone otvoriće se nova grandiozna zgrada Narodnog pozorišta sa tri scene najmodernije tehnike, od kojih se dve mogu transformisati na najrazličitije načine: šekspirovska scena, scena u krugu, kamerna scena i dr.

duševna vedrina

Kao ¡tal ijanski glumae i dramaturg, Antonio Matiuzzi zvani Collalto (1717 —1778) formirao je svoju umetničku ličnost u školi »commedie dell'arte«, koja je dala neviđen sjaj i poseban car italijanskom renesansnom pozorištu, U XVII veku predstave »commedie dell’arte« počinju da se degenerišu jer se pojavljuje, umesto spontane improvizacije, rutina, klišeji, vremenom istrošeni šabloni, a zdrav humor ustupa svoje mesto nesporazumima i otrcanim šalama. Collalto, savremenik Carla Goldonija, ali duhom veoma različit od njega, pokušao je, koristeći u najvećoj mogućoj meri konvencionalne maske i tipove, da piše komedije sa najčistijim knjilevnim tekstom. Međutim, većinu komada koje nam Je ostavio Collalto, vremenom je pokrio zaborav. Ali, ne treba zaboraviti da je on pisao svoja delà u periodu kada se afirmisao Goldoni, najplodniji dramski pisac

53