Битеф

spolja i iznutra«. Od septembra 1793. do 9. termidora robespjerovci su stalno bili birani и ComSal, koji je pod nazivom Velikog Komiteta javnog spasa bio и to vreme prava viada Francusko. ф Komitet Opšte Bezbednosń ( Comité De Sûreté Générale) COMSUR postavio ga je Konvent 2. oktobra 1792. ComSur je wsio funkciju rukovodstva policije. U éestim sporovima sa ComSalom odigrao je, na kraju, znać aj nu ulogu prilikom obaranja Robespjera. Rosie 9. termidora reformisan je, ali je ipak postojao do kraja delatnosti Konvencije. U pocetku je imao 30, zatim 18, i najzad 12 clanova, koje je birao Konvent. Od septembra 1793. do juin 1794. njime su stalno upravljali Amar i Vadier. Izmedu ostalih, clan ComSura je bio i slikar David, ф ßevolucionar ni sud taćnije: Revolucionarni sud grada Pariza. Stvoren je 10. marta 1793. i trajao je do 31. maja 1795. Bio je to drugi po redu preki sud Revolucije fprvi je bio sud koji je sudio kontrarevolucionarima pośle prevrata od 10. avgusta 1792, a radio je od 17. avgusta do 29. novembra 1792). U sastav suda ulazilo je 12 porotnika, 5 sudija iz ureda, kao i drzavni tužilac i njegova dva zamenika. U januaru i februaru 1794. nadleznost Suda je proširena na celu Francusku, povećavajuči njegov sastav. Sud je presudio po svim piíanjima optuzbi о kontrarevolucionarnoj delatnosti, u širem smislu, obuhvatajuéi i spekulacije i kriminalne prestupe, koji su podrivali revolucionarni moral. Presuda suda nije podlegała apelaciji niti kasaciji. Smrtne presude su izvrsavane u roku od 24 casa. Državni tužilac Suda bio je F ouquier-T inville. U periodu maksimalnog intenziteta Perora, on je dobio 2627 smrtnih presuda, od kojih je vise od polovine izvršeno u periodu od 20. aprila do 27. jula 1790. Pośle Termidora nadleznost Suda je smanjena i ograničena. фKod Nasiona (fr. à la barre) La barre nasion, ograda koją okruzuje sto suda. Od toga je stvoreno »mander à la barre« »pozvati kod nasiona«. To je u Konventu značilo i saslusati poslanika koji je stavljen u polozaj optuïenog. фЬихетЬоигр iii Luksemburski dvorac, sazidan u Parizu na pocetku XVIII veka za Marie de Mèdicis. Za vreme Revolucije adaptiran je u zatvor, odakle su posle pretresa zatvorenici prevozeni u Conciergerie. Luxembourg je posle toga bio sediste Direktorijuma. ф Conciergerie potiíe iz XIV veka. Deo Palate Pravde. Podlegała je specijalnom visem činovniku dvora, zvanom le concierge (stražar), koji je imao sudsku punomoé. Od 1492. adaptirana je za zatvor, vekovima poznat pod imenom »zatvor kraljoubica«. Za vreme Velike revolucije to je glavni politički zatvor. Tamo su, medu ostalima, bili i Maria Antoneta, Karolina Corday, gospodica du Barry, lirondinci, Danton, Robespjer, Lavoisier, André Chenier. ф Afera Indijske Kompanije francuska Indijska kompanija je nastała 1719. kao

privilegovano udruženje za trgovinu sa Indijom i Dalekim istokom. 1763. gubi konkurentsku borbu sa Engleskom, a 1769. potpuno gubi značaj i podleze likvidaciji. Vaskrsava zahvaljujući Luju XVI, 14. aprila 1785, kao Nova indijska kompanija. Gubi ponovo svoje privilegije na osnovu dekreta Konstitucione skupštine (3. maja 1790). Kompanija pocinje rad na špekulacijama i krijumčarenju, postaje omrznuta od narada, a nabavljači i trgovci erne berze dobijaju ime fripons, iii varalice. Taj termin ulazi u oficijalni politicki jezik. U prljave poslove kompanije bili su umesani mnogobrojni javni radnici, kao što su Labre d’Englantine, Hérault de Séchelles i drugi. фСа/é De Eoy pariski restorán osnovan za vladavine Luja XVI. Za vreme Revolucije jedna od glavnih, pored Le Caveau i Le Valois, političkih restorana. ®Klub Kordiljera osnovan je и julu 1790. pod nazivom Udruîenje prava coveka i gradanina. On se nalazio и nekadašnjoj erkvi Kordiljera ( to je bio narodni naziv za monoski red franjevaca, nastao je od le cordelier —kanap, kojim se opasuju monasi). U početku klubu su pripadali Danton i Desmoulins, a postepeno prevagu su preuzeli hebertisti. Bio je u največoj meri narodni kluba Pariza, tako da je imao i najveći uticaj na rudnicka predgrada Sv. Antonina i Sv. Marcela. Pad hebertista bio je, istovremeno, i pad kluba kordiljera. ф Jaques Hebert radio se 1757. u Alenconu, giljotiniran u Parizu 1790. Novinar, political•, redaktor »Pere Duchesne « фЕе Vieux Cordelier novine koje je uređivao Kamil Desmoulins, и ime grupe » popustljivih « povezanih sa Dantonom. Pojavilo se 6 brojeva, u decembru 1790. Izdavac lista bio je Desenne, vlasnik štamparije. ф William Pitt zv. Mladi 1759—1806. 1781. prvi put biva biran za člana Opštinske kuce, a od 1783. do 1801. za premijera Velike Britanije. Francusku revoluciju pozdravio je и pocetku sa blagonaklonom neutralnošću. Od 1793, s obzirom na vojne uspehe Francuske, rastuéu ekspanziju francuske burzoazjje i pomeranje vlade и Parizu prema levici, počeo je borbu protiv Revolucije, kao protiv velike države, ideološki opasne. ф Maxi milieu