Битеф

1918-MIROSLAVU KRLEŽI

centar za kuiturnu djelatnost ssveza socijaiističke omladine zagreb • radna zajednica »1918« • zagreb • jugoslavlja režija, koreograifja i scenografija: nada kokotović i Ijubiša ristić # dramaturg: bork a pavićević * asistent redatelja: zlatko sviben • kostim: đjenana voljevica • zvuk: davor rocco i eduard tudor • svjetlo: vlado čakrnak • rekvlzita: hamdija kulenović • inspicijent: ja sen ko jurko • izvođači: ingeborg appelt, marjan babić, žeijka bašić, petar božović, branka cvitković, jagođa cvrlje, darko curdo, mladen drakulić, đurđa đorđevtć, katja josić, Vladimir jure, vesrta jurković, vjenceslav к apurai, marina kraus, rom ina kraus, miodrag krivokapić, spomenka к runić, diana kržanić, dragoljub Eazarov, milena leben, davor matoš, irena pasartć, ksenija prohaska-ćurdo, pavle rakovec, mile rupčić, jasna utrobičić, željko vaienšag •

1918. STUARANJE ORME SHS KRONiOGIJA DOGAĐAJA

1914. 22. studenoga. Na sastanku u Firenci osniva se Jugoslavenski odbor; odluku donese več ranije formirani Hrvatski odbor (formiran od Ivana Meštrovića i dr Ante Trumbića u Rimu) i dva istaknuta bosansko-hercegovačka Srbina koje je srpska vlada delegirala na ovaj sastanak. Jedna od akcija Hrvatskog odbora bila je ! da početkom prosinca protestira protiv Austro-Ugarskog napada na Srbiju. 1914. 6. prosinca. Srpska vlada formulira svoj ratni cilj: osloboditi Srbe, Hrvate i Slovence od austrougarske vlasti i ujediniti ove narode. 1915. 30. travnja. U Parizu se formira Jugoslavenski odbor i njegove sjedište se prenosi u London. Ovaj odbor pod predsjedništvom dr Ante Trumbiéa, organiziran je kao predstavništvo srpskih, hrvatskih i slovenskih emigranata iz Austro-Ugarske. Svìbnja mjeseca Jugoslavenski odbor uputio je francuskoj i engleskoj vladi i ruskom ambasadoru u Parizu jedan memoar u kome se tvrdi da su Srbi,

5

Hrvati i Slovenci jedan isti jugoslavenski narod koji je kroz cijeiu svoju povjest težio da svoje narodno jedinstvo okruni političkim jedinstvom, stvarajući jedinstvenu državu na svorne cijelokupnom etničkom području. U tom memoaru Austro-Ugarska se označava kao glavna smetnja jugoslavenskog jedinstva i zato se preporučuje stvaranje potpune nezavisne jugoslavenske države van okvira Austro-Ugarske. 1916. iipnja. Fran Supilo istupa iz Jugoslavenskog odbora zbog velikosrpskih pretenzija Nikole Fasica (»prisajedinjenje Srbiji«). 1916. Umire Franjo Josip I, car i kralj Austro-Ugarske Monarhije, iz dinastije Habsburg-Lothringen. Ì9Wr-Prvo~pojavljivanje »zelenog kadra«, dezertera iz Austro-Ugarske vojske koji ne odbacuju oružje. 1917. ožujka. U Parizu se formira crnogorski odbor za »narodno ujedinjenje«, koji je, nasuprot službenoj politici crnogorske vlade, radio na sjedinjenju Crne Gore sa Srbijom i ostalim srpskim, hrvatskim i slovenskim zemljama. 1917. svìbnja. Klub hrvatskih i slovenskìh poslanika, tzv. »Jugoslavenski klub«, pročitao je carevinskom vjeéu u Beču jednu izjavu, u kojoj se traži, »na temelju narodnog načela i hrvatskoga državnog prava«, »ujedinjenje svih zemalja u monarhiji u kojima žive Slovenci, Hrvati i Srbi, u jedno samostalno, od svakoga gospodstva tuđih naroda slobodno i na demokratskoj podlozi osnovano državn tijelo, pod žezlom Hazburško-lorenske dinastije«. Na čelu slovenskih poslanika koji su potpisali ovu izjavu, bio je dr A. Korošec, a na čelu hrvatskih dr, M. Laginja. 1917. 20. srpnja. Srpska vlada i Jugoslavenski odbor izdali su Krfsku deklaraciju. U tom aktu, koji je za srpsku vladu potpisao Nikola Pašić, a za Jugoslavenski odbor dr. Ante Trumbić, kaže se da je j editi! a i neodstupni zahtjev Srba, Hrvata i Slovenaca da, po načelu slobodnog samoopredjeljenja naroda, budu potpuno oslobođeni svakog tuđinskog ropstva i ujedinjeni u jednoj slobodnoj, nacionalnoj i nezavisnoj državi. Ta je država imala da bude ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija u kojoj bi vladala dinastija Karađorđevića. Narodno predstavništvo biralo bi se opčim, jednakim, neposrednim i tajnim giasanjem. Takva jedna skupština, brojno kvalificiranom većinom, i u suglasnosti s Krunom, izdala bi prvi državni Ustav. Orzava Srba, Hrvata i Slovenaca bila bi jedinstvena