Битеф

Zlatko Bourek o svom »Hamletu« Pitanje: Stopparda, Shakespearea i ITD veže, mogli bísmo reči, već jedna mala tradícija ígranja predstava. Sedamdesetih gođina, Stoppardov komád Rosenkrantz í Guildenstern su mŕtvi bio je jedna od najboljih predstava ITD-a. Recite nešto o toj veži: Stoppard-Shakespeare, StoppardITD,,, Zlatko Bourek: I ja sam se pitao u početku zašto je to Stoppard učínío bojao sam se da on, zapravo, nipodaštava Shakespearea, da se prema njemu odnosí onako kao što se čovjek odnosí prema piscima koje číta u prvim razrediraa škole, i da je taj odnos postao toliko ležeran, da ga više ne cijeni, da se poigrava s njime, pravi viceve na njegov račun itd. Ipak, Stoppardov odnos kao dramaturga i kao kazališnog pisca je jako pošten prema Shakespeareu i u ovom slučaju, mada postoji jedna pritajena, čri sto teatarska želja da se napraví parafraza jako poznáte terne. Takve su, zapravo, Quenneauove Stilske v je-

žbe. U Evropi gotovo svi rade ili produženi ili skraćeni tekst na zadanú tému, Takav trend pučkog kazališta u svijetu nije, dakle, nikakva Stoppardova zločestoča, niti je, mislim, moja, to što sam velike Ijude smanjio na lutke, buduéi da su ove lutke s kojima mi radírao gospodstvene, im aj u tradiciju, najsličnije su i inspirirane su tehničkom bazom japanskih lutaka koje se zovu bunraku. Te su lutke veoma cijenjene, í samo jedno dobro, izvježbano kazalište môže raditi s njíma. S profesionálne strane, taj komád nije, dakle, nipodaštavanje ni Shakespearea ni shakespeareovskih tema, a sami glumci su taj posao shvatili najozbiljnije, Predstava se, dapače, radila u mnogo dužem razdoblju, nego što je uobičajeno za 45 minuta igre, buduči da je osim gluraačkog, trebalo doučili još jedan zanai kojí nitko nije znao, samo što su, eventuálne, željeli to raditi. Čak sam bio napravío neki prijemní ispit: mnogo je dobrih glumaca otpalo jer nisu imali fizičku predispoziciju. Posebno mi je drago da je ta vrsta modemijeg teatra kóji uključuje sve dobre tradicionalne glumačke vještine 1 došao i do nas, 1 Pitanje: Da li je i sam Stoppard na■ značio u tekstu mogućnost lutaka? ' Bourek: Ne. Stoppard je - kako je ' nj egovo porij eklo češko - u Londonu . napravio jednu predstavu disident■ skog karaktéra, u kojoj se, u radnji

predstave, Hamlet, zbog očekivanja upada policije, morao odigrati što prije, što brže, Pitanje: Kako biste procijenili trenutni odnos spram lutke u kazalištu? Bourek: U posljednjih nekoliko godina učinjen je u Zagrebu jedan presedan - lutkarski se zanai popeo za dvije stepenice više. Sada je sasvirn normalno da se igraju lutkarske predstave za odrasle, dok se prije, jasno, smaltalo da je lutkarstvo samo za djecu. No, poznato je da se avangardno kazalište u svijetu počelo slúžili svime, pa i lutkama, zato jer su one vrlo brze ekspozicije: zna se tko je neprijatelj, tko je imperijalist itd., i naravno, karikaturama lutaka, tako je lutka ponovo sa ulica ušla u kazalište, i obrnuto, ponovo siláži na ulicu, Cijela srednja Evropa je na neki način zaražena lutkarstvom, i kada je to pomiješano s dobrim zanatom, to činí dobar teatar. Pitanje: Koje biste od kazališnih predstava izdvojili kao moguéu nit našeg lutkarskog teatra? Bourek: Vehka je stvar koju su radili ljudi oko Kugla-Clumišta kóji su lutke shvatili na pravi način i dobro ih

koristili. Mislio sam da je tim mladim ljudiraa trebalo možda pružiti priliku da napra ve predstavu u HNK, međutim, izgleda da to ipak za njih ne bi bila usluga, bolje je da se drže svog vlastitog off prostota. Malo se zna, na žalost, kako su uvijek likovnjaci bili vezani űz lutke. Primjerice, Ljubo Babie, Kamilo Tompa i Deželič, Sám sam u zanatskom smislu sretna okolnost jer sam ujedno i kipar, i animator, i u kazalištu sam... Za kazalište je sada nastalo jedno dobro doba, jer je u mogučnosti da pored filma, kóji môže štvorití fantastiku i kóji stvara čuda, pruži jedan prateatar, izvorni teatar, arhaičan. A zna se što su lutke u historiji kazališta, môže biti da su čak i prije čovjeka zaigrale. Pitanje: Kako su glumci prihvatili lutke? Bourek: Izvrsno. Bilo ih je više nego što sam ih mogao prinúti u predstavu, od naših velikih glumaca do mojih bivših studenata s Akademije, gdje je vež nekoliko godina otvorená klasa lutkarstva. D Razgovor vodila Andrea Zlatar u Dubrovníku, avgusta Г982. goďme.