Битеф

Narodno pozorište / Népszínház Subotica Jugoslavia Dusán Jovanovió:

ANTIGONA

rečenica iz jedne glave za druga usta Preveo sa slovenačkog: Ljubiša Ristić Fragment! Euripidovih »Feničanld« u prevodu Kolomana Raca Reditelj: Ljubiša Ristić Scenograf: István Hupkó Kostimograf: Majajanković Muzika: Gábor Lengyel Asistent reditelja; Obrad Radulović Igraju: Irena Jakočević, Ljiljana Jakšić (Jokasta), Danijela Stojanovió, Suzana Vuković (Antigona), Sanja Moravčić (Ismena), Ljiljana Jakšić, Saška Popov (Sfinga), Eržika Kovačević (Starica), Suzana Vuković (Feničanka), Nebojša Čolić (Polinik), Aleksandar Krstajić (Etiokle), Petar Radovanović (Kreont), Goran Vidaković, Velibor Krstić (Stražari), Saša Gabrić, Obrad Radulović (TV crew), Mátyás Lakatos, Dejan Đorđević, Pál Zsiga, Danijel Davóik (Muzióari).

DUŠAN JOVANOVIĆ Dušan jovanovió obeležio je jugoslovenski pozorišni život kao dramski pisac i reditelj. Njegova dramaturgija sadrži kontinuitet tematskih opsesija iznenađenja novih početaka: od »Generacija«, »Marke a na to još i Emilija«, »Ludaka«, »Zivota playboja« i »Tumora« do »Oslobođenja Skoplja«, »Karamazovih«, »Vojne tajne«. Jovanovió je na društveni dnevni red postavio važna boina pitanja, za koja je

istovremeno tražio odgovore i režirajući klasike (Schlier, Büchner, Strindberg, Cankar, adaptacija Dostojevskog) i drama svojih domaćih savremenika (Kovačević, Seligo, Svetina) u pozorišnim kućama Ljubljane i Célja, Zagreba i Beograda, a ponajviše u Slovenskom mladinskom gledališču u Ljubljani, koje je kao umetnički direktor učinio ansamblom kolektivne energije i zaoštrenog repertoara (gostovanja Mülcheimu a.d. Ruhr u proleće 1986. sa tri predstave. Jovanović je takođe autor vise televizijskih drama, serija i ñlmskih scenarija, a dobitnik je Sterijinih nagrada za dramu i za režiju (»Za dobro naroda« Cankara, 1987), specijalne nagrade BITEF-a, Srebme medalje Olimpijade kulture u Abona Terme (Ralija) i druga priznanja. Drame su mu objavljene u dvanaestak knjiga i prevedene na engleski, italijanski i nemaóki. Dušan Jovanovió je u kontinuiranoj saradnji sa Ljubišom Ristićem i Narodnim pozorištem u Subptici. Na Šekspir Festu režirao je »Tita Andronika«, na Festu 1988. »Haimat« Kaće Čelan i na YU Festu 1989. »Areteja« Miroslava Krleže. ■

EUHIPID Od trojice velikih tragičara, Euripid je bio najmanje cenjen za zivota. Rodio se na ostrvu Salamini, pored Atene, 485. godine pre nove ere. Bio je izuzetno obrazovan čovek za svoje doba i u mnogim hronikama se navodi da je on prvi imao ličnu biblioteku. Pripisuju mu se 92 drame. Za života je postigao samo 4 pobede, jednu pobedu osvojio je posthumno. Po tome se vidi da ga publika atenska nije mnogo volela i to je verovatno, bio jedan od razloga da 408. napusti