Борба, 20. 01. 1988., стр. 1

Direktor Milan Rakas

Glavni i odgovorni urednik Stanislav Marinković

“Se ApovaagO Ua O M JEĆ ı 345 OSa mmnappsubaangj - (;h

i atjftA

Skupština SFR

Odbor Savernog Veća Ia Snolinu politiku

0 Odnosima su irrueigm

Silnim ili krupnim koracima?

6) Zanimljive i o dinamici i

stvore uslovi za gobnavlianie diplomatskih odnosa

(Beograd, 19. januara) — »Dežurna tema razgovora o jugoslovenskoj spoljnoj politici«, kako je pilanie jugoslovensko-izraelskih odnosa nazvao nedavno KRait Dizdarević (tada još savezni sekretar), našla se danas i na dnevnom redu nadležnog skupštinskog Odbora. »Konačno“. primetili su neki delegati, ima jući u vidu da je rasprava o ioj te mi vođena već na mnogim drugim mestima, pa je tek onda došla u Odbor sa izvesnim ustavnim nadležnostima u kreiranju spoljne politike., >U pet do dvanaesi«, dodao je Ilija Topalovski, napominjući ida je dijalog o tome irebalo možda i ranije otvoriti.

Sadržajna. zanimljiva i na momente polemična debata. koncentri sala se uglavnom „-na perspektive razvoja odnosa posle dvadesetogo_qdišnjeg, gotovo potpunog, nekomuni ciranja. Raspravljajući a budućnos-

fi, međutim. delesati i ostali učesnici sednice nisu mogli da zaobidu ni prošlost, a naročito ne — sadašnjost. Prošlost, najpre. Ispravnost odl'1ke o prekidu diplomatskih odnosnm od 13. juna 1967. nije dovođena u pitanje. Naprotiv, neki od učesnika

su istakli da je razvoj situacije u Izraelu i na Bliskom istoku u protekle dve decenije — tokom Kojih su »okupacija i aneksija izdignuti na nivo državne politike« — potvrdili principijelnost i zasnovanost tadašnje jugoslovenske odluke. Isfini na volju, neki delegati (Silvanc Sau, Janez Lukač) ukazali su da u međuvremenu nismo ispoljili podjed naku principijelnost i prema nekim drugim agresorima i okupatorima (u Avganistanu. Granadi. Kam BMGIJI....)

O ispravnosti dvadesetogodišnjes (pa i sadašnjeg) istrajavanja na odluci iz juna 1967. čula su se, međutim. i neka dijametralno suprotna mišljenja. Dok je, po mišljenju delegata Hodžića, »tako konzervativno, dugoročno zamrzavanje odnosa ne samo sa državom. već i sa jevrejskim — pa i palestinskim — narodom koji živi u toj državi, imalo negativne posledice na našu ukupnu politiku«, po mišljeniii nekih drugih učesnika u raspravi takva naša doslednost je doprinela »učviršćivanju jedinstva pokreta ncsvrstavanja« i »razvoju naših odnosa sa arapskim svetom«. A fi odnosi su, naglasio jie Mihailo Javor-

ski, »velika tekovina koju moramo da čuvamo«. Bilo je. naravnp, JUŠ reči o »oselljivosti naših arapskih prijatelja« na pitanja odnosa sa IZraelom. te je s tim u vezi ukazivano na polrebu da im se objasne naše pozicije i ukaže im se na prednosti koje bi i Palestinci i Arapi ı mirovni proces mogli da imaju iz našeg aklivnijeg odnoša sa Izraelom. Razlike su se, uglavnom, svodile na dinamiku razvoja ostalih oblika odnosa (ekonomskih, kulturnih, naučnih, sporiskih, političkih itd., dok se ne ostvare pretpostavke zn eventualno obnavljanje diplomatskih. Dok su jedni (Hodžić. Lukač. Sau) predlagali »olanzivniji pristup*~. »krupne korake«, posebno u stvaranju uslova za ekspanziju ekononi skih odnosa i razvoj turizma, pa su u tom “cilju predlagali otvaranje predstavništva Privredne komore nekog oblika konzularne agencije ili kancelarije u Izvaelu, druzi (Keljmendi, Budimir. Javorski. Trajković...) su pledirali za »D?Stupnosi«, »sitne korake«. »opreznost« i »sinhronizovanost« naših bu dućih nastupa u IzPaelu. Neki su, šta više, upozorili da u određivanju

polemičke debate o perspektivama razvoja odnosa posle dve docenije nekomuniciranja i, posebno, tempu uspostavljanja ekonomske, kuliur ne, turisličke, spevtske i ostalih oblika saradnje dok se ne

dinamike tih odnosa ne smemo da

podlegnemo »bpritiscima izvesni: krugova, prilično kosmopolitski ras položenih« (Kelimendi). odnosno

da ne, dozvolimo da nam to »nameće čaršija ili izraelski lobi« (Javorski). Završavajući raspravu o ovoj te mi (zaključci će biti usvoieni u du goj polovini februara. kada se pribave stavovi i predlozi SIV i SSTIP), predsedavaiući Mijat Šuković je iStakao: da »postoie i interes i potreba« za usnostavlianie ekonomske, tu rističke, sportske. kulturne, naučne i drugih oblika saradnie, kao i da »nema prepreka« za kontakte društveno-političkih organizacija sna onim izraelskim faktorima icoji tra gaju za miroliubivim rešenjem bl:skoistočnog konflikta i palestinsk98 problema. Dodao ie, na kraju, dn odnosi. Jugoslavije i Izraela nikako nemaju samo bilateralni karakter. već da utiču na ukupnu međungrodnu mpoziciiu naše zemlje. njenu ulogu u pokretu nesvrstavanja i u Ujedinjenim naciiama.,. njen položsj na Bliskom istoku i u širem podvučju Mediterana. kao i na njene odnose sa arapskim zemljama.

| M. KLARIN

Das!e odlaska |! Spanije

erički bombarderi

u Romizu?

06 Baza NATO ma Siciliji u poslednje vreme se pominje kao buduće mocsto

»P-iB« koji za tri godine napuštaju Torehon

(Rim, 19. januara, Tanjug) — Nikakve zvanične poivraec u Rimu zasad nema o glasovima da će američki lovcibombarderi »F-16« biti stacionirani u bazi NATO u MKomizu, na Siciliji, posle odluke Španije da otkaže mo5toprimstvo , tim avionima” smeštenim u bazi Torehom, u blizini Madrina.

»Odluka o fome zavisi od Severoaflantskog pakta« rekao je predsednik “iltalijanske vlade na pitanje italijanske agencije Ađi, dodavši da nikakav sporazum između Rima i Vašingtona do sad o tome nije postignut.

Poslednjih dana u više ina hova Komizo se pominjao kao buduća baza američkih vojnih aviona koji za 38 MBodine treba da napuste sadašnju bazu u Španiji. U istom tom periodu iz Komiza freba da bude 7„duklonjeno svih 112 nuklearnih »Kkuiustarećih« raketa u skladu sa sporazumom između SANDb i SSSR postignutim u Vašingtonu prošlog decembra.

Današžnja italijanska štam-

OTKAZANO GOSTOPRIMSTVO:

pa nagoveštava d »teško odbiti« takav” Vašingtona, · odista i dođe, ali da bi, u

ako do njega go ulaganja.

»F-I6« u bazi Torehon kraj Madrida

Takva mogućnost u Itali- pr

stacioniranja

a će FHim tom slučaju, za opremu boze ji, međutim, ima dosta Drozahlev u Komizu trebalo još mno- tivnika: sve su učestaliji za~

aviona ·

PRIZNANJE ROSI TRIFUNOVIĆ Drajev sal humanosi

e Slepoj telefonisikinji iz Mraljeva uručen dar amue ričkog ambasadora

(Kraljevo, 19. januara) Juče je iz američke ambasade u Beogradu stigla poštanska pošiljka u Kkraljevačku Jugobanku. U njoj je Brajev sat, pomoću kojeg mogu i slepi meriti vreme i pismo. Američki ambasador Džon Skalan, u ime vlade SAD uputio ga je slepoj tclefonistkinji kraljevačke Jupgobanke Rosi Trifunović koja je napravila izuzetan humani gest poklonivši oboleloi Jeleni Tomović iz Kralieva 4.500 američkih dolara namenjenih za lečenje svojih bolesnih očiju.

Time je omogućila petogodišnjoj Jeleni, inače najmlađem pacijentu na odeljeju Hemodijalize u Medicinskom ceniru u Kraljevu da u Parizu izvrši transplantaciju bolesnih bubrega.

U Skalanovom pismu se, između „ostalog, kaže: »U ime vlade SAD želim da vam uručim „ovaj skromni dar, nadaj se da ćete nji me ublažiti vaše neđaće izazvane nedostatkom vida. Duboko cenimo vašu huma= nost i iskreno se radujemo saznanju da u ovom uzburkanom svetu žive takvi lju-

hbtevi da se baza u Komizujdi...«

etvori u civilni objekat.

M. MALISIC

aanupunuumu·aAGnuA\A„ARARTIIGIRiGInmIIAALAAAAAIAAIGGuu nami reninuI rar ama mu„AV|A|AJAIAA|AJ|AAAAA ZIGmau•„ PL. u un kunu uuu uu uu u LIR: iRG aiu aaimun umu IRI AIG: GI II NI RU uuu mina Sei

Sovjelsko -iapminonemački dijalog U

5 Bonu

Promena u načinu mišlienia

đb Ševardnadze i Genšer potpisali sporazume o nastavku saradnje Moskve i Bona. —

Obe

(Bon, 19· januara, Tanjug) — Šefovi diplomatija SR Nemačke i Sovjetskog Saveza, Hans—DDDitrih Genšer i Eduard Ševardnadze, potipisaJi su danas u Bonu protokol koji predviđa, kako je saopšteno, »najmanje jednom godišnje redovne DOlitičke konsultacije« dva ministra, vatim sporazum o olvaranju genevralnih konzulata u Kijevu i Minhenu kao i dokument o „produženju ugovora o dvostranoj privrednoj 5aradnji za još 5 godina.

Ševardnadze je poslednjeg dana frodnevnog boravka u Bonu imao odvojene sastanke sa predstavnicima socijaldđdemokrafske i „»zelene« opozicije u parlamentu. U toku po-

strane predlažu dalje korake u razoružanju Istoka

slepodneva primio ga je kancelar Helmut Kol.

Zapadnonemačka štampa „danas ističe da je Ševardnadze u sinoćnoj zdrzavici na večeri u njegovu čast predložio potpuno uklanjanje taktičkog atomskog oružja, pored ostalog zato šlo »takvo oružje može da bude upotrebljeno samo protiv evropskih država koje se nalaze na dodirnoj tački dva saveza«.

Ne komentarišući predlog, njegov domaćin Genšer je kao glavni cilj daljih pregovora naveo smanjenje broja nuklearnih raketa kratkog dometa (do 500 kilometara) »do jednakih gornjih granica«, Time je, kako se naglašava, Genšer stavio do

i Zapada

znanja da Bon ne želi denuklearizaciju, jer smatra da atomsko oružje ispunjava funkciju zastrašivanja i odvraćanja od konvencionalnog rata.

Zapadnonemački ministar se, međutim. založio za što brže otpočinjanje pregovora o konvencionalnoj stabilnosti u Evropi i to u skladu sa načelom da »ko ima više oružja, treba više i da se razoružava«. Zapadni saveznici tvrđe da Sovjetski Savez poseduje nadmoć u oblasti konvencionalnog naoružanja.

Ševardnadze je izrazio spremnost za pregovore o loj oblasti i istakao želju za zabranom hemijskog oružja. () poseli Gorbačova kasniie

19, januara,

(Bon, Tanjug) Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševardnadze založio se na konfie-

renciji za štampu na završetku svo je trodnevne posete Bonu za neodložno nastavljanje pregovora o razoružanju. Ševardnadze je istakao sovjetsku spremnost da se u oblasti operativno-takličkog nuklearnog oružja kao jedne od sledećih etapa u razoružanju prihvati »uravnoteženi kompromis«. Ševardnadze je saopštio da će o terminu sasianka kancelara Helmuta Kola i generalnog sekretara Mihaila Gorbačova biti »pregovarano odlučeno« u drugoj polovini godine. Kol je pred dolazak šefa sovjetske diplomatije u nekoliko navrata izra zio uverenje da će još u prvom polugodištu, dok traje zapadnonemačko predsedništvo u Evropskoj zajednici, imati sastanak s Gorbačovom.

ORBA

ORGAN SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA JUGOSLAVIJE

PROLETERI SVIH ZEMALJA

UJEDINITE SE

Sređa, 20. januar 1988. GODINA LXVII BROJ 2U

BEOGRAD

Cena 300 dinara

onferencim mm čidmpu u SDI{ lugoslmvije: Konnčna. iroihasečnnu, Gnguliza ,,farokomercove“ monične dieie

„ARNO“ sistem

kre!

o 1984.

đ Za 3 i po godine emitovana 17.681 menica teška 1,214.936 miliona dinara fiktivnog novca (Đ Sve izdale menice avalirala potonula Bibaćku banka & Nejasno, još, gde su sredstva potrošena e »Agrokomercov« izum koristila još 232 preduzeća 0) »Nestanak« para iz Bihaćke bankc

— po zakonu

(Beograd, 19. januara) Šest meseci po izbijaniu afe re »Agrokomerc« Služba dru štvenog knjigovodstva Jugoslavije izašla je pred javnost sa nalazima svoiih inspektora koji su obavili iro mesečnu Kkonirolu. Odmah na početku valja reći da u onome Što je Rkonirola otkrila nema mnogo novoga u odnosu na ono Što ijavnosli nije bilo poznato da sada.

Pomuoćnici generalnog direkiora SDK Jugoslavije Velinuir WMiašković i Momčiio Granhovac prezentirali su no vinarzima obimnu knjigu sa nalazima inspekiora, po kojoj su neki detalji bostali jasniji, a velikokladuško bezakonje podvedeno pod formalne sankcije kakve zakon određuje.

Na kontroli »Agrokomerca« angažovana su 62 radnika »službi sa javnim ovla šćenjima«, a pored 56 OOUR i radnih zajednica iz niegovog sastava još 32 korisnika sa područja cele zemije podvrgnuta su Montroli. Ako prezentirani nalaz uzmemo kao verodostojnu sliku starija lažnog giganta iz Veii=ke Kladuše još neverovatnijim postaje kako se sve to moglo dogoditi, a da bude oikriveno tek onda kad je preostalo da se samn može konstatovati stanie. Po nalazu inspekiora Kknigovod stvena evidencija godinama je vođena mimo svih. Dra-

vua i zakona, a kao lasva VII GuLIc11O SluZAl U 1ı1u1 CiOi5eluJU »ua MI CVOVORM« pura 1OIIIOB, SšasbiCia, Ljadmrulla šsa uicuucatmna na VONO II1IC Do veca, KamoO 5C OMDICIIO lisi, preu khuidj 1966. ao bOlovine ıgoV. goainc, Jena primciia iasia JG JOS 1904. kada 1Iu »pokusno« azaaia 1.031 niču ca bez dužnicMO-povVeriacOg oanosa ša tada vrednih ZU.vo3 muuona dinara, da DL do JO. sepuvemibra prošie gBodine »proaukcija« novcanıh »laznjaka« narasla na 6,416 menica' u iznosu od 503.905 miliona dinara. Ukupno za tri i po godine kladuškog sistema emutovana ic 17.681 menica sa 1,214.996 miliona dinara fiktivnog novca. Sve izdate menice avalirala ije, sada i zvanično potonula. Bi haćka banka. Dospele obaveze iz jednog »izdanja« po krivane su drugim još obimnijim što donekle obiašniava način izbegavanja protesta menica.

Novinare je posebno zanimalo šta je bilo sa više od 32 milijarde dinara »nestalih« iz Bihaćke banke osle olvaranja stečajnog oslup-

ka. Mašković tvrdi da u tome, ma koliko to izgleđalo nelogično, nije „ništa pro-

tivzakonito urađeno. a Droblem je nastao usled nekonzistentnosti propisa koji utvrđuju, sa jedne strane. kad se banka proglašava nelikvidnom i onih koji regulišu način korišćenjia i raspo-

laganja sredstvima kad do toga dode, sa druge stranu. SDK po njemu nije odgovor na za nastalu situaciiu isto kao što se ne može smatrati odgovornom za nodoslednost propisa. On je obavestio novinare da je Služba društve nog knjigovodstva u više navrata upozoravala kako nad ležne resore Saveznog izvršnog veća, tako i odgovara– juće službe Bosne i Herccgovine i ukazivala do česma nastala situacija može dovcsti. Zašto ništa nije Do tim upozorenjima pređuzeto O• taje da sc vidi

Slucaj »Agrokomuerc« ulicao Je nesumnjivo mnogo da SDK krene u obimnitiu al ciju provere poslovauja korisnika društvenih sredstava. Od preko 28 hiliada OUN koliko in ima u zemlii. kontrolisano je nešto više od 4.000 kolektiva. Kod” onih gde je kontrola završena. u dve trećine utvrđene su neczakonitosti ili neispravnosti u poslovanju. Naiveći broi nezakonskih radnji u vezi je sa plaćanjem, „odnosno neplačanjem dospelih obavcza. Iza ovog oblika nezakonja tek malo zaoštaiu oni koji se odnose na promet roba i usluga, U izdavanju menica bez pokrića »Agrokomerc« jeste da ić »POSDOdar gospodđdara«. ali ie bilc uz njega još 232 preduzeći koja su se koristila ovir »izumom*«.

Blažo ŠAROVI

STRUČNJACI BIHAĆKIHI; PRIVREDNE; KOMORE O NOVCU

DEPONENATA

Pet vrešaka

SD 3

Jugoslavi

e

0 Poverioci u neravnopravnom položaju & Upulstvo proliv zakona & Nije poštovana ni odluka o zadacima banke u likvidaciji

(Bihać, 19. januara) Dosta je čak i medužnihh strađalo u aferi »Agroko-

morc«. ali, na žalost taj krug

| još nije zaivorenm, čulo sec danas na sastanku radne grupe Predsednišiva | Pri-

vredne komore u Bihaću, zadužene za traženje rešemja koja bi mogla doprineti prevazilaženju teške krize. Stručnjaci komore jednoglasni su u oceni da je Služba društvenog Knjigovodstva blokiranjem sredstava deponenata i osnivača, posle prestanka rada ovdašnje banke, a pod izgovorom da se to čini zbog zašlile intere-

sa poverilaca, učinila niz pogrešnih koraka. e Praktično, dovela je

poverioce »AgroFkomerca« u neravnopravan položaj, jer su jednima isplaćivana potraživanja, a drugi su ostali »kratkih rukava« Uz to SDK je omogućila da i oni poverioci, koji su krajem godine sporazumom sa »Agrokomercom« pristali da otpišu 50 odsto duga, svoja potraživanja naplatili čak u

stopostotnom iznosu. Tako je plaćeno više od 300 »šupljih« menica bez pokrića.

• Drugi greh SDK Jugoslavije se pripisuje zato što deponenti po zakonu imaju pravo da koriste svoja sredstva, prenoseći ih u drugu banku, što je u ovom slučaju takođe onemogućeno uputstvom o blokadi njihovih sredstava od SDJ— Jugoslavije. Tako su se, na primoer, iako nisu garanti za dinarsku štednju. sredstva depo-

nenata odlila wı Narodnu banku Jugoslavije, kao zakonskom garantu za štednju. e Novi greh SDK ije učinila zato što nije poštovala odluku Skupštine Osnovne banke Bihać o prestanku rada te institucije od 22. septembra prošle gođine. Tom odl.ikom samoupravljača jasmo su označeni zadaci banke u likvidaciji. Ona je mogla samo da izvršava dve radnje i to isplatu štednje i izlazak deponenata iz nje i osnivača kod drugih banaka.

e Dalje, isplate štednje mogle su se vršiti samo na teret Narodne banke Jugoslavije, kao zakonitog garanita Međutim, Narodna banka Jugoslavije je povukla 12 milijardi dinara od deponcnala i osnivača DO osnovu štednje, što je svojevrstan apsurd, kađa se zna da dcponenti mogu &!iraspolagnti svojim sredstvima po nahođeniu e Pravna zbrka «nastala je zbog isplate »šupljih« menica, a trebalo ih je isplatiti redovnom procedurom, čak i posredstvom suda. istovremeno, smatra se da je osnivačima „banke trebalo omogućiti izlazak iz nje uz zadržavanje samo osnivačkog uloga, a ne blokiraniem svih sredstava sa žiro-računa. Primena dopune ' Zakona o sanaciji banke na isti način kao i kod OOUR neprimerena je zbog toga što su banke ipak specifične institucije i što, ovaj slučaj upr-

zorava, nisu rmzrešeni Osnovni problemi. M. MARIC

WWE rolazENC YeWAu= mA pn pini munje aiu e airiRa= (pirs sar murpuirne1i at izErr - ave jizipr te oRzgr nur er M Uran L Nr Win 34

OHJAVLJUJE U CELINI Nacrt pravila za orggnizovanje i vođenje širajka koji je utvrđilo Republičko veće Saveza sindikata Slovenije

BORBA

Sintlikil i organiralor i Vodu

Đe Ovo oseiljivo područje radnih odnosa prvi put se reguliše u skladu sa izmenama Zakona o udruženom radu (O Javna rasprava do kraja mata

6 STRANE 4—5