Борба, 12. 07. 1991., стр. 10

10 РЕТАК, 12. ЈОГ. 1991. СОРМЕ

Рода! р5к! gluvi barut

Veselin Simonović

a Brionima se odlučivalo o ratu i miru, glavno je opravda-

vanje slovenačkog rukovodstva za prihvatanje brionske

deklaracije. Bolje opravdalje za slovenački hod natraške, posle toliko prolivene krvi, Kučan, Peterle, Bučar i ostali nisu ni mogli naći. I! zaista, na Brionima se odlučivalo o ratu i miru, ali Slovenija nije pristala na Deklaraciju samo zbog straha od nastavka rata, koji bi mogao i da poprimi i drugačiji tok, već naprosto zato što nije imala drugog izbora. Krvavi balkanski drumovi, zaboravili su izgleda bili slovenački „traseri“, nikada nisu prelazili Alpe.

Naš put do priznavanja samostalnosti i nezavisnosti je dug, objašnjavao Je poslanicima slovenačke Skupštine Milan Kučan. I to zato što Evropa ima neka pravila i red koji svi moraju poštovati, ukoliko žele biti njen deo. Prekjuče su u parlamentu prvi put Jasno rekli i da su slovenačke odluke i! ono što je nakon njih usledilo bile jednostrane radnje. Da bi se do nezavisnosti došlo što pre, bolje rečeno naprečac, Sloveniji je bio potreban rat. Zato je i izlazak tenkova na slovenačke ceste 1 zauzimanje graničnih prelaza označeno za okupaciju i agresiju. Onog trenutka kad je — Predsedništvo ove republike izdalo naređenje da se TO i policija svim sredstvima odupru „okupatorskoj armiji“ mali prljavi rat je i počeo.

„Problem slovenačkog osamostaljivanja Je internacionalizovan i ima garancija da će Slovenija dobiti međunarodno priznanje ne čekajući sve sporazume o uređenju odnosa sa drugim republikama, u slučaju da protiv nje ponovo bude upotrebljena vojna sila“. To je poslanicima rekao Kučan, a nešto slično, još dok je trajao rat, novinarima Je rekao i slovenački ministar inostranih poslova Dimitrij Rupel. Ti iskazi samo potvrđuju kome Je zapravo trebao rat. Jakom i dobro osmišljenom propagandom trebalo je Evropu ubediti da Je na Sloveniju izvršena agresija i da je jedino rešenje za okončanje tog bezumlja da ta Evropa prizna Sloveniju.

ubediti da Slovenija nije kapitulirala, kad su ih već ubedili

da su iz rata izašli kao pobednici. Političari, su, pak, drugačije razočarani. Teško da su mogli očekivati da bi nastavak rata Sloveniji doneo išta dobro. „Da smo to dozvolili Slovenija bi bila sravnjena sa zemljom“, rekao je predsednik slovenačke vlade Lojze Peterle. A predsednik slovenačke skupštine još kaže: „Sa gorčinom u srcu primili smo brionsku deklaraciju“. Od istog čoveka je i sledeća rečenica: „Evropu smo suviše idealizovali, i ovo Je prva lekcija dobra za otrežnjenje“. Od rata Slovenija, dakle, nije, bar od Evrope dobila ništa i razočarenje političara je tim veće. Slično razmišljanjima, više puta ponavljanim u drugim jugoslovenskim sredinama, i u Sloveniji se govori: „Evropa nije razumela događaje kod nas“ (Emil Milan Pintar).

Evropa nije Sloveniji dala ni bilo kakve garancije da će posle fri meseca priznati njenu nezavisnost, a upravo to su, slovenački političari želeli izvući na Brionima. Još dok je trajao rat govorili su da će pristati na uslove koje nudi Evropa samo pod uslovom da ih posle tromesečnog mortorijuma prizna. Da Evropskoj zajednici to nije bio cilj potvrđuje i sam France Bučar: „TendencijJa Evropske zajednice je da nas u tri meseca ubedi da ostanemo u Jugoslaviji...“ Nadu da bi se mogli otrgnuti od Jugoslavije, Bučar vidi u podršci iz germanskog područja. U tom pravcu će verovatno i ići sva njihova politička i diplomatska aktivnost.

D rugi problem koji će tek sad doći do izražaja Je kako ljude

Evropi, ali su Je definitivno odvojili od ostatka Jugoslavije.

Da Slovenija ionako ne namerava da odustane od svojih odluka, potvrđuje i pismo koje Je Slovenija poslala drugim republičkim i saveznoj skupštini. Posle toliko nepotrebno prolivene krvi odgovor na to pismo teško da bi mogao biti negativan.

М rat ni brionska deklaracija nisu Sloveniju dakle, približili

JUGOSLRVIJA

DANAS ZASEDA PREDSEDNIŠTVO SFRJ

Ipak u užem sastavu

Kolektivi šef države danas bi trebalo definitivno da upotpuni informaciju o stanju u Sloveniji 0 Zbog čega se odlaže proširena sednica Predsedništva i kakve su šan-

se da se uspostavi evropski tromesečni mir u Jugoslaviji

Proširena sednica Predsedništva SFRJ kojoj je, prema najavi, pored članova Predsedništva trebalo da prisustvuju i najviši funkcioneri federacije i predsednici republika — neće se održati danas. Posle konsultacije na najvišem nivou, odlučeno je da se danas održi sednica kolektivnog šefa države, kojoj će prisustvovati predsednik Skupštine Jugoslavije, predsednik savezne vlade i savezni ministri za narodnu odbranu, unutrašnje i spoljne poslove, dok će proširena sednica Predsedništva biti održana narednih dana, negde izvan Beograda.

Kako nas je obavestio Anton Stari, generalni sekretar Predsedništva SFRJ, članovi Predsedništva, zajedno sa predsednikom Skupštine Jugoslavije i predstavnicima savezne vlade, trebalo bi da definitivno upotpune saznanja o situaciji u Sloveniji da usvoje šemu delovanja Predsedništva u vezi sa Brion-

· skom deklaracijom. Uz to, pred-

viđeno je da bude razmotrena i inicijativa savezne vlade o mini šok programu koji bi trebalo

Gde održati sednicu?

Sarajevo — Šestorica republičkih lidera neće se danas sastati, jer ne mogu da se dogovore gde da održe sednicu. Neki neće u Beograd, drugi odbijaju Brione. Kao kompromis nudi se Dubrovnik. Gligorov i Izetbegović iduće sedmice putuju u SAD.

primenjivati u naredna tri meseca. Zahtevi vrhovne komande

Današnja sednica kolektivnog šefa države, kojoj će prisustvovati svi članovi Predsedništva (pod znakom pitanja je jedino Janez Drnovšek), može se smatrati kao nastavak sednice od 4. jula, mada je zakazana kao nova. Jer, prethodna, ustvari, prekinuta u ranim jutarnjim časovi-

ŠTA NOSE IZ SLOVENIJE: Vasil Tupurkovski i Bogić Bogićević

ma 5. jula, prema našim nezvaničnim saznanjima, ostala je nedorečena. Radi se o oceni stanja u Sloveniji i realizaciji zaključaka Predsedništva koji su najvećim delom bili oslonjeni na predloge armijskog vrha o tome kako da se okonča ratni konflikt u severozapadnoj mymepublici. Štab vrhovne komande ponudio je predlog u osam tačaka (što je Predsedništvo sa određenim modifikacijama i prihvatilo) koje zahtevaju: da se deblokiraju sva Jedinice JNA u Slovoniji, da se puste svi ratni zarobljenici, da se deblokiraju saobraćajnice, da se vrati sva zarobljena ratna tehnika, da se jedinice TO Slovenije povuku na mirnodopska polazišta...

Na sednici Predsedništva koja je održana 4. jula vođen je veoma oštar dijalog između dela Predsedništva i predstavnika štaba vrhovne komande. Pode-

· ljena mišljenja u Predsedništvu

oko odluke da Armija ode u polumirovnu misiju u Sloveniju i tragičnih događaja koji su usledili, završila su novom dilemom: Zbog čega je Armija, kad je postalo očigledno da je uletela u „nebrano grožđe“ ostavljena sama od državnog vrha i zbog čega su se neki državni organi počeli ograđivati od bilo kakvog učešća u odlučivanju da Armija interveniše u Sloveniji. U pozadini svih ovih sporenja, vođena

IZ SAVEZNE DIREKCIJE ROBNIH REZERVI

alovi neće biti prazni

Prema rečima Dragana Jakovljevića ne postoji ni najmanja mogućnost da u bilo kojoj situaciji bude narušena sposobnost Direkcije da deluje u vanrednim okolnostima ili u slučaju rata

Premda se poslednjih desetak — Što se naših procena i pod-

dana prodaja osnovnih životnih namirnica gotovo utrostručila, nema mesta zabrinutosti da će to izazvati veće nestašice na tržištu. Tako tvrde u Saveznoj direkciji za robne rezerve, uz obrazloženje da je robe taman toliko da čak i da se ostvari hipotetička situacija u kojoj bi sve brašno, ulje i šećer bili pokupovani Iz prodavnica, većih problema ne bi bilo. U rafove bi pristigla nova roba i jedina bi posledica bila ta što je izvesno vreme niko ne bi kupovao dok sc nc potroše kućne zalihe.

ataka tiče, ono što imamo mi, ali i republičke i pokrajinske direkcije, daje nam za pravo da tvrdimo da sa količinama robe nema problema — kaže za „Borbu“ Dragan Jakovljević, pomoćnik direktora Savezne direkcije, dajući tako svojevrstan komentar o trenutnoj ratnoj psihozi u kojoj ljudi i bukvalno opsedaju prodavnice. Jedino, kaže, što može da se desi kao posledica ovog stanja je da cene artikala skoče zbog sve veće potraž-

nje. : Snabdevenost jugoslovenskog

tržišta je, inače, sasvim dobra, a zavisno od interesa preduzeća u pojedinim republikama robne rezerve su prisutne u značajnim količinama. U Direkciji se pored toga rukovode principom da robe koje su pod njihovim znakom plasirane na tržište odmah nadoknađuju kupovanjem „novih količina. Tako će se njihovo prisustvo na tržištu, ako za tim bude potrebe, nastaviti i dalje. (Pitanje, koje nam se nameće, jeste zašto nešto slično ovome ne radi i onih šest republičkih i pokrajinskih direkcija? Da li se možda boje zamerki o vođenju dampin-

Stiže so

Ono što su mnogi u svojim prodavnicama već primetili jeste da, iako drugih roba ima sasvim dovoljno, vlada prava nestašica soli. Ali, kako nam je saopštio Dragan Zečević, načelnik odeljenja prodaje u agrarnom sektoru Savezne direkcije, u toku je postupak za isporuku 4,5 hiljada tona soli, što bi trebalo da otkloni trenutnu nestašicu.

ške politike, koje ovako idu samo na adresu Savezne direkcije?) Konačno, kako nam je Dragan Jakovljević rekao, ne postoji ni najmanja mogućnost da u bilo kojoj situaciji bude narušena sposobnost Direkcije da deluje u vanrednim okolnostima ili u slučaju rata. Čak ni u ovoj situaciji kada su značajne količine brašna, ulja i šećera iz robnih rezervi prisutne u našim prodavnicama. E. PETRONIJEVIĆ

je strateška bitka u Predsedništvu kako Armiju vratiti u ustavni okvir, odnosno primorati štab Armije da prihvati da je Predsedništvo SFRJ ipak vrhovni komandant.

Posle te sednice koja je prekinuta oko jedan sat ujutro 5. jula, saopšteno je da Slovenija nije u potpunosti realizovala zaključke Predsedništva, a sudeći prema reakcijama ljudi iz armijskog vrha, teško se moglo zaključiti da je armijski vrh i definitivno prihvatio novu staru vrhovnu komandu. Tim pre što iz Slovenije stižu krajnje kontradiktorne informacije o tome ko je poslednjih dana kršio postignuto primirje i zbog čega. Dva člana Predsedništva, Bogić Bogićević i Vasil Tupurkovski će danas podneti izveštaj o stanju u Sloveniji, posle ćega će najverovatnije kolektivni šef države upotpuniti svoja saznanja o stvarnom stanju u Sloveniji. Druga, bez sumnje, značajna i ne manje dramatična dilema biće — da li Slovenija definitivno pristaje na ispunjenje svih zahteva koje postavlja vrh armije i šta će se dogoditi ukoliko Slovenija na to ne pristane. Kako smo saznali u Predsedništvu SFRJ, kolektivni šef države danas na dnevni red neće stavljati najnoviju rezoluciju Evropskog parlamenta o JugoslaviJi. Unatoč tome što se u njoj nalaze i neke krajnje proizvoljne ocene i zaključci o ulozi JNA i delovanju nekih federalnih jedinica u Jugoslaviji. Međutim, mnogo značajnije je pitanje zbog čega je odložena sednica proširenog Predsedništva SERJ?

Neće u Beograd

Iz krugova bliskih Predsedništvu saznajemo da neki predsednici republika nisu izrazili spremnost da dođu na tako „brzu sednicu“, a u tome su imali podršku i u delu Predsedništva. Šefovi nekih republika očigledno žele da još jednom presaberu svoje računice, jer Evropa i svet iz dana u dan menja svoje stavove prema Jugoslaviji, a kako sad stvari stoje, sve su manje snage koje se zalažu za očuvanje bilo kakve jugoslovenske državne zajednice u sadašnjim granicama. Veruje se da će u narednih nekoliko dana, pre sazivanja tog „velikog samita“, diplomatija imati pune ruke posla: važno je pitanje kakvi su ostali, sada skriveni aduti evropskih i svet-

skih moćnika. Đoko KESIĆ

OU U AI а ан

Oda OI