Борба, 16. 08. 1991., стр. 18

18 PETAK, 16. AVGUST 1991. GODINE

MEĐU FESTIVALSKIM BISERIMA: interpreti Goldonijevih

„Ribarskih svađa“ u Dubrovniku

KONTURA.

SA 42. DUBROVAČKOG LJETNOG FESTIVALA

Udomljeni Šekspir

Posljednja festivalska premijera „Mjera za mjeru giji igranja velikog engleskog dramatičara i u režiji Ivice Kunčevića,

gradnju ambijentalnog teatra Festivala

Dubrovnik. — Raskošni ljetnikovac Petra Sorkočevića u Gruškom „pzaljevu, sagrađen 1521. godine, redatelju Ivici Kunčeviću poslužio je prijc gotovo petnacst godina da „udomi“ dramu „Elektra“ Dominka Zlatarića, predstavu Која је пеžasluženo brzo prepuštena 7аboravu. Ovog. ljeta i ovog zla vremena Kunčević iznova Začudne prostore dvorca koristi za Šekspirovu „Mjeru za mjeru“, jedinu pravu premijeru 42. dubrovačkog festivalskog ljeta. Kao što to uvijek radi kada predstave smješta u Dubrovnik, ı ovom prilikom redatelj svom Gradu ponavlja blagu lekciju, „skladno“ rekli bismo, retroslučaj pa i ovom prilikom uz idilu mutnog bazena dvorca policajci šišaju hipija i uhićuju čudoređu-škodljivu nagu turistkinju, baš kao što se nekada (zaboravilo se) i događalo na ovim prostorima.

Takvim prologom začinje drama raspojasane erotike koja obratom, zapravo propisom-dekretom prerasta u svoju suprotnost, radikalni konzervatizam. Trenutak obrata, uz stalnu nazočnost senilnih. dežurnih promatrača u crnim smokinzima, otkriva nove slojeve karaktera, kameleone i izdajice. Nastaje novo vrijeme poljuljanih etičkih principa, kaže Kunčević. Ljuljaju se etička i intimna načela zajednice“. Kunčević. dramaturški promišljeno (dramaturg Petar Brečić) u strukturu Šekspirove priče uvodi likove Držićevog „Dunda Maroja“ (Babu i Peru) koji traže Điva, odnosno redatelj glavu Dubrovčanina u ko-

madu smjelo dovodi u kontekst vremena u kojem su na sccni drugi junaci, a ncke druge glavc padaju i njima drugi kalkuliraju. Ovako ogoljen mogući motiv predstave, tragičan do očaja, 15pričan je lepršavim gotovo загmantnim načinom, stilom koji

Završeno 37. Splitsko ljeto

Split. — Predstavom „Ukleti pjevač“ Mišela de Gelderoa, u režiji Vladimira Milčina, sinoć je završeno 37. Splitsko ljeto. Predviđeno zatvaranje festivala Verdijevom operom „Aida“, otkazano je zbog političkih prilika i nedolaska gostiju — aktera te predstave.

Nakon predstave „Ukleti pjevač“ u splitskoj ulici Julija Nepota podijeljene su tradicionalne nagrade „Judita“, koje daje list „Slobodna Dalmacija“ za najznačajnija ostvarenja и dramskom i muzičkom programu Splitskog ljeta.

IP.

redateljskim dosjetkama i raspojasanošću igre plijeni i lako nalazi odjeka u publici. Naprosto, ladanjski okvir dvorca i utiha Gruškog zaljeva nude ljepotu u koju Kunčević kao u sjajni celofan umata ovu, u suštini, OtroVnu priču. Takvom „mjerom“ po-

“, kako se čini, u bogatoj kronolo-

dovršila je

služio jc i Festivalski dramski ansambl sastavljen od prvih imena hrvatskog glumišta. Zapamćene će ostati kreacije Miše Martinovića, Alme Price, Đura Utješanovića, Angela Palaševa, Mustafe Nadarevića, Špira Guberine, Božidara Alića, Milke Podrug Kokotović i Frane Perišina, baš kao i tri figure u crnom: Desa Begović, Doris Šarić Kukuljica i Niko Kovač. Zapravo, tajna glumačke snage predstave je i u tome Što su svi glumački zadaci od sitnih epizoda do većih rola rađeni podjednakim angažmanom i težinom, pa otuda vrijedi zabilježiti i značajan doprinos Mara Martinovića, Dubravke Crnojević, Zvonimira Zoričića, Ivice Barišića i drugih. U velikim nevoljama bila je kostimograf predstave, Marija Žarak, koja je prebirući po fundusima uspjela dolično i primjereno odjenuti ansambl, a scenografu Ivici Prlenderu ljepota i podatnost dvorca nisu dopustili veće intervencije, i on na sreću, na njih nije pristao. „Mjera za mjeru“ V. Šekspira u bogatoj kronologiji igranja ovog velikog autora u Dubrovniku, s više od dvije stotine izvedbi, zasigurno je novi doprinos ambijentalnom teatru Festivala, ali i predstava koja — propitujući vrijeme i okružje svog začetka i rezultata — i te kako traži i nova festivalska ljeta pogotovo u trenucima kada se, kako reče Kunčević, ne može teatrom propitivati ljubav nego upravo moć i milost. Teatar koji je, zapravo, Život. Davor MOJAŠ

„Mala Pula“ u Skoplju

Skoplje. — Skopska „Gradska kina“ nastaviće tradiciju „Male Pule“ i pored toga što „Velika“ nije održana. Revija sedam najboljih svetskih filmskih ostvarenja, koja su trebalo da budu prikazana u pulskoj Areni, gostovaće u Skoplju.

„Mala Pula“ ove godine održaće se u dva dela. U prvom delu manifestacije biće prikazani film režisera Kevina Rejnoldsa „Robin Hud“, najnovija komedija „Oskar je_kriv za sve“, Džona Lendisa“ i „Šta ćemo sa Bobom“ Ranka Oza.

U drugom delu „Male Pule“ skopska publika videće najnoviji film američkog režisera Džona Singitona „Žestoki momci“. Prikazaće se „Nju Džek siti“ Spajk Lija.

(Tanjug)

JU-filmovi u Montrealu

Montreal. — Na međunarodnom filmskom festivalu u Montrealu, koji se održava od 22. avgusta do 2. septembra, bićc prikazana tri jugoslovenska filma: kratki animirani film Zorana Jovanovića „Libertas“ biće prikazan u takmičarskom delu programa, dok su filmovi „Ovo malo duše“ Ademira Kenovića i „Plastični Isus“ Lazara Stojanovića odabrani za selekciju „Danas i sutra“.

Na 15. filmskoj smotri u Montrealu biće, kako izveštava AFP, prikazano ukupno 310 filmova od kojih 225 dugometražnih iz 50 zemalja. Organizatori su te filmove razvrstali u devet selekcija.

U takmičarskoj selekciji biće prikazan 21 dugometražni. film.. (Тапјир)

Rok muzika na selu

Titograd. — Zahvaljujući entuzijastima i kulturnim pregaocima, kakav je mr Branislav Milatović, penzionisani profesor književnosti iz Nikšića, i zabačena crnogorska sela sve više dobijaju moderne kulturne sadržaje. Tradicionalni XV susret na kamenu podostroškom u Dabovićima počeli su ove godine književnom večeri jugoslovenskog, pjesnika Tanasija Mladenovića. Bilo je to 13. jula u čast Trinacstojulskog ustanka. Zatim je na pozornici Spomen-doma kulture u Dabovićima igran „Jazavac pred sudom“ Petra Kočića sa repertoara Crnogorskog narodnog pozorišta, priređeno veče narodnih guslara, prikazana brojna vrijedna filmska ostvarenja, kaže Milatović, dodajući da koncertom rok muzike, 17. avgusta, počinje drugi dio ove manifestacije. | Беит и : о ВАМ:

BORBR NESVAKIDAŠNjI PROTEST ČITALACA DOBRICE

ĆOSIĆA

i vernici ~

Za očekivati je bilo da će i poslednji intervju Dobrice Ćosića „Politici“/; baš kao i njegovi pređašnji razgovori i nastupi, podstaći kako likujuće „pljuvke“ medija „zaraćene“ strane, tako i buru unutar znane intelektualne i zvanične opozicije kod kuće. Ali u najnovijem talasu „odjeka i reagovanja“, nekadašnji advokati „oca srpske nacije“ ustuknuli pred glasnošću njegovih današnjih, sve brojnijih oponena- .. ta. Tim pre što se, za to raspoloženim kritičarima, ovoga puta zbilja | posrećilo da među nabačenim političkim idejama svakom ponaosob dopadne zrnce „bisera“ za odstrel, podsmeh ili ozbiljne argumentovane zamerke.

Uobičajenu polemičku kanonadu na koju se tvorac „Grešnika“ imunizirao još za vremena disidentstva, međutim, poremetio je OVOga puta jedan, za naše polemičke rituale neuobičajen vid protesta. Otprilike odmah nakon objavljivanja intervjua čaršijom su krenule priče da su na kuću uglednog pisca — počele da pristižu pošiljke sa primercima Ćosićevih literarnih dela, koje mu vraćaju dojučerašnji obožavaoci. A sve zbog razočarenja stavovima izrečenim u pomenu"tom novinskom tekstu. Što je u šturoj i nepotpisanoj vesti juče obnarodovao i „Vjesnik“, srdačno poželevši autoru što veću poklon biblioteku vlastitih dela... Da nisu u pitanju glasine najzad potvrdili su nam i neki ugledni beogradski intclektualci i umetnici koji su to već učinili. Ovaj gest donekle sc razlikuje od kod nas trcnutno omiljenih kampanjskih demonstriranja političkog neslaganja i revolta. Upravo stoga su, i njegovi inicijatori želeli da u svom privatnom gra-

· đanskom protestu, izuzev pred primaocem, ostanu anonimni. Književno upućcnije, pak, ovakvo „vraćanje krpica“ asociraće na SvojeVremcne slične pošiljke razočaranih i gncvnih- čitalaca nobelovcu Knutu Hamsunu, uz Ezru Paunda bez sumnje najpoznatijem „fašisti“ i „kvislingu“ među piscima, tokom drugog svetskog rata. Pa je tim veća i ironija da je, u jednom posve drugom vremenu rata, na identičan način apostrofiran nesporni antifašista i „partizan“ Ćosić.

Ironija je, ma šta o svemu mislili Ćosićevci pa i sam Cosić (kada smo htcli da ga to priupitamo, na žalost, kao i uvek, nije bio kod kuće) i to da je ovakvo „priznanje“ čitalaca dodeljeno sada piscu čija Je dela baš čitalački narod diljem Srbije u dva navrata birao za najčitanije knjige godine. Ali je nesuđenog laureata nagrada mimoišla prvi put zbog zabrane ideoloških aparatčika. A drugi put, pre samo koji mesec, kada ju je sam Ćosić odbio da primi. Prenebregavši volju čitalaca, odnosno, pokazujući da i takvo priznanje i dalje shvata, pre svega, kao instrument političke institucije...

Oni koji su protestnim pošiljkama ovako vratili „dug“ svom „Povratniku“ iliti „Ratniku“ imali su ponajpre na umu sličnu instituciju koju Ćosić do daljeg uživa u srpskom narodu. 5

: У. ЕОСАМОМТС

MUZEJ JUGOSLOVENSKE KINOTEKE PRED KONAČNIM OTVARANJEM -

Ključeve predaje komisija

U NOVOM RUHU: preuređeni mio: N. Nedić)

Beograd. — Nakon što je protekle nedelje Jugoslovenska kinoteka konačno dobila upotrebnu dozvolu od Skupštine opštine Stari grad, koja je zapravo vlasnik muzeja kinoteke u Kosovskoj ulici, juče je posle dugih najava počela rad i Komisija za primopredaju bioskopa Jugoslovenskoj kinoteci.

Ovo telo, podsećamo, čine predstavnici investitora (Kinoteke), izvođača radova (KMG „Trudbenik“), nadzornog organa (Zavod za izgradnju grada) i Fonda za kulturu Beograda. Očekuje se da će rad Komisije trajati do polovine sledeće nedelje. Uz posredovanje ove komisije, trebalo bi da bude rešen ključni problem pred samo otvaranje bioskopa. Naime, kako KMG „Trudbenik“ potražuje od

2 u bi

investitora 11,5 miliona svojih"

dinara koje je uložio u renoviranje Muzeja, a Kinoteka tih para nema jer živi od dotacija, Komisija bi trebalo da razreši ovaj čvor i preda ključeve (objekt) investitoru. Kada dobije ključeve bioskopa, Kinoteci će biti potrebno još tridesetak dana da pripremi salu za redovno prikazivanje.

Kako je poslednji direktor Juoslovenske kinoteke, Slobodan ijan, pre tri meseca dao ostav-

ku, mesto prvog čoveka ostalo je upražnjeno. Privremeno, doduše, ove poslove obavlja direktor Filmskog arhiva u Koštunjaku Stevan Jovičić. Za novog direktora Kinoteke, saznajemo, neće se raspisivati konkurs, već će Ministarstvo kulture Republike Srbije verovatno u septembru proslaviti čelnog čoveka te ustanove. ee 0 S; STOJANOVIĆ