Борба, 28. 09. 1991., стр. 3

POSLE TEŠKIH ZLOČINA NA MOSTU NA KORANI U KARLOVCU

Tuga i gnev preplavil

DREVEIK

1

SUBOTA—NEDELJA, 28—29. SEPTEMBAR 1991. GODINE 3

Stravična istina o svirepoj smrti 13 vojnika i starešina JNA, koje su pripadnici hrvatskih oružanih snaga masakrirali prošle subote 0 Kako se pokušava da se tragovi ovog zločina koli-

ko-toliko prikriju

Krnjak na Kordunu. — U petak su na lokalnim mesnim grobljima sahranjene žrtve svirepog zločina „hrvatskih oružanih snaga prošle subote na koranskom mostu u Karlovcu, kod gradskog stadiona. Crne slutnje su se na žalost obistinile. Zlikovci su, kao što je „Borba“ već javila na podmukao i zverski na-

čin, onako kako mogu samo ustaše, ubili 13 nenaoružanih vojnika rezervista i oficira JNA. Teško ranjeni rezervisti Svetozar Šarac i Dušan Mrkić nalaze se u kralovačkoj bolnici, dok se o sudbini još 10 boraca za sada ništa ne zna. Ovakav zločin na Kordunu ne pamti se još od 27. jula 1941. godine kada je, pod rukovodstvom zloglasnog ustaše Dragana Mujića u Ivanjić jarku, nedaleko od Krnjaka, na najok-

: rutniji način ubijeno oko 400 civila.

Na krvavom koranskom mostu, —

čiju je gradnju, da ironija bude veća sedamdesetih godina inicirao donedavno prvi hrvatski policijac Josip Boljkovac, radi boljeg povezivanja Korduna i Pokuplja, ubijeni su: Jovan Sitić (1966.), Božo Kozlina (54.), Nebojša Popović (67.), Milić Savić (54.), Milenko Lukač (59.), Slobodan Milovanović (66.), Svetoslav Gojković (59.), Miloš Srdić (48.), Zoran Komadina (64.), Mile Babić (49.), Vaso Bižić (55.), Mile

IZ BORBE U BORBU: Specijalac SAO Krajine na položaju

Peurača (64.) i zastavnik Nikola Babić (48.).

Iako je Radio Karlovac u nedelju javio „da Koranom plivaju mrtvi četnici“, u Krnjaku kao da niko nije mogao i hteo u to da veruje. Neizvenost protkana strahom i zebnjom trajala je gotovo pet dana,

sve do četvrtka oko 11 sati. Tada je

OKRUŽNI SUD U SPLITU

Poternica za oficirima

Split. — Na zahtev Okružnog suda u Splitu, policijska uprava je

· izdala poternicu za Mićom Vladisavljevićem (49, otac Jovo), oficirom JNA, odnosno komandantom kasarne „Prvi splitski odred“ u Si- —

nju, i Milojem Petrovićem (44, otac Bogoljub), komandantom sada napuštene kasarne „Tadija Anušić“ u Sinju, koji su osumnjičeni za „ratne zločine nad civilnim stanovništvom“.

Ovi oficiri se terete da su 25. avgusta ove godine od 13.30 do 15.15 časova, kao komandanti pomenutih kasarni, za vreme sukoba oružanih snaga federalne armije i jedinica zbora narodne garde, naredili napad bez izbora ciljeva. Tim napadom pogođen je grad Sinj, gde je srušen veliki broj kuća. (Tanjug).

policijska uprava Karlovac, podmuklo i neljudski, kao što je i zločin izvršen, poslala nepotpisan i neoveren faks Štabu teritorijalne odbrane Vojnić o „utvrđenom identitetu muških osoba u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku zagrebačkog Medicinskog fakulteta“, iako Karlovac ima patološku službu.

· Očito, učinjeno je sve da se tragovi stravičnog zločina koliko-toliko prikriju. Lekarska komisija koju je formirala Skupština opštine Vojnić, pretprošle noći otvorila je limene sanduke i utvrdila da se radi o zločinu iz neposredne blizine, dok su ostali zaklani. Mnogi su izmasakrirani, razbijene glave sa odsečenim ušima, a zastavniku .Babiću ustaški zlikovci su izvadili oči.

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se još u četvrtak u 12 sati ispred Doma kulture u Krnjaku da odaju počast poginulim teritorijalcima, ali su na dolazak tela poginulih

vojnika čekali sve do 19 sati. U četvrtak ı petak Krnjak je bio najmnogoljudnije mesto na Kordunu. Kordunaši su se u petak pre podne od poginulih komšija, prijatelja, drugova i rođaka oprostili sa suzama u očima, grčom na licu, bolom u srcu, ali nadasve dostojanstveno i ponosno. Iza mučki ubijenih boraca među kojima je sedam jedinaca, ostalo je 26-oro dece. Episkop gornjokarlovački vladika Nikanor održao je opelo ubijenim borcima, a zatim se obratio prisutnima osuđujući zločin na koranskom mostu, pozivajući srpski narod na jedinstvo i slogu, ali ne i na osvetu.

O ovom zločinu za koji zdrav razum nema reči, potrebno je govorio dr Milan Kresojević, živa legenda naroda Korduna i načelnik Ratne bolnice na Petrovoj Gori.

— Nema danas na svetu ovako

tužnog mesta, ovako puno boli.

smeštene na ovako malom prostoru. Nema danas ovako flagrantno prekršenih normi ljudskih i ratnih, kao ovde pred našim očima gde su pogažene sve konvencije koje poznaje svet i u miru i u ratu. Niko nas više neće naterati da živimo u istoj državi sa ovakvim narodom.

Ovo je naša zemlja zalivena krvlju naših predaka. Svaku prolivenu kap naše krvi skupo će platiti naši neprijatelji.

Nakon što su pripadnici garnizona JNA poginulim drugovima odali vojne počasti, njihova tela su u pratnji porodica odvežena u rodna sela.

Bol naroda Korduna polako prerasta u gnev. Sada su sve oči uprte u Zagreb gde je navodno u zarobljeništvu 10 teritorijalaca. Strah za njihovu sudbinu sve je veći, jer su oni jedini svedoci gnusnog i stravičnog ustaškog zločina. Prema iskazu rezervnog poručnika Branka Mađarca koji je sigurnu smrt izbegao skakanjem sa mosta, vojnici rezervisti su zarobljeni na prevaru. Isto tako su razoružani, a zatim onesposobljeni ranjavanjem u noge i potom svirepo pobijeni.

S. SIMIĆ

SUPRUGE NESTALIH SOVJETSKIH NOVINARA APELUJU NA GRADJANE JUGOSLAVIJE Javite

bilo šta!

Moskva. — „Ako je bilo ko-

· me, bilo šta poznato o našim

muževima, očevima naše dece,

· javite se“, naglašava se u apelu

građanima Jugoslavije, koji su poslale supruge sovjetskih novinara, Viktora Nogina i Genadija Kurinoje, nestalih u Hrvatskoj pre 28 dana. U pismu se kaže da za sve ovo vreme nije bilo nikakvih informacija, iako su se obraćale posredstvom Ambasade SSSR-a i Generalnog konzulata u Zagrebu zvaničnim organima vlasti zemlje i republike.

„Razumemo, da se u ovoj zemlji vodi rat, pa zato nije lako organizovati potragu, ali čovek ne može jednostavno da nestane u centru Evrope na pragu 21. stoleća. Zato se danas obraćamo svakom stanovniku vaše zemlje bez obzira na nacionalnost, veru, politička ubeđenja”, kaže se između ostalog u molbi za pomoć Galine Nogine i Galine Kurinojeve. LONDON: KAKAV-TAKAV DOGOVOR U HAGU

Karington upozorio

Sloveniju i

Irvatsku

Međunarodna zajednica donela neku vrstu prećutne odluke da se Jugoslavija kao politička celina ipak očuva, naravno na novim osnovama — tvrdi se u londonskim

krugovima

London. — Umereni optimi-·

zam britanskog diplomate lorda Karingtona, Konferencije o Jugoslaviji, u Londonu se tumači kao nagoveštaj da se u Hagu, makar iza zatvorenih vrata, došlo do kakvog-takvog dogovora, koji pokreće mehanizam pregovora zavađenih Jugoslovena. U obaveštenim izvorima se tvrdi da je međunarodna zajednica donela neku vrstu prećutne odluke da se Jugoslavija kao politička celina ipak očuva, naravno na novim osnovama.

Suština predloga lordđa Karingtona do kojeg je on, bez sumnje, došao posle konsultacija sa vodećim zapadnim zemljama, svodi se na stvaranje jugoslovenske ekonomske zajednice

predsedavajućeg.

kao unije šest jugoslovenskih republika. Ta zajednica bi bila „labava“ i podrazumevala bi suverenitet svih republika, ali se ostavlja prostor za eventualni dogovor o zajedničkoj spoljnoj politici i odbrani.

Britanska štampa tvrdi da je lord Karington upozorio Sloveniju i Hrvatsku da 7. oktobra, kada ističe moratorijum dogovoren na Brionima, ne preduzimaju ishitrene poteze i ne cepaju sve veze sa Jugoslavijom. Po njegovom mišljenju, mogućnost da Slovenija ı Hrvatska 7. oktobra stvarno iziđu iz jugoslovenske federacije može da ob-

„novi građanski rat i uništi sve

mirovne napore. Lord Karington je diskretno upozorio Ljubljanu i Zagreb da niko u Jugoslaviji ne može očekivati ekonom-

sku pomoć Evropske zajednice ako se ne postigne dogovor svih u Jugoslaviji o mirnom rešenju krize.

Neki listovi u Londonu tvrde da je lord Karington pripremio i neku vrstu prednacrta novog ustava jugoslovenske. ekonomske zajednice, koji će biti upućen svima na razmatranje. Tvrdi se da su Slovenija i Hrvatska inicijativu lorda Karingtona primila „pomirljivo”, a zapaljivi govori hrvatskog potpredsednika Tomca u Londonu tumače se kao retorika za domaću upotrebu.

Stoga britanski zvaničnici, kao i lord Karington, ocenjuju da sada ipak postoji neka nada da će se u Jugoslaviji sa bojnog polja preći za pregovarački sto.

(Tanjug)

INTERNACIONALNI KARAVAN MIRA SINOĆ U BEOGRADU

Mirotvorci iz cele Evrope, SAD i Kanade proveli veče u razgovorima sa istaknutim ličnostima naše javnosti, a oni mlađi bili su na rok koncertu u kino sali Doma omladine

Beograd. — Na svom proputovanju kroz Jugoslaviju internacionalni karavan mira zaustavio se sinoć u Beogradu. Na platou ispred Doma omladine mirotvorce iz Zapadne Evrope, SAD i Kanade (njih preko 400) dočekalo je oko 200 istomišljenika iz Beograda. Prilikom izlaska iz autobusa gosti su razvijali zastave duginih boja sa natpisom „Peace“ (mir) i velike transpa-

Poruke mira

Ispred Doma omladine organizatori su postavili pano na koji su Beograđani ispisivali svoje poruke mira. Beležimo dve najinteresantnije: „Zašto se ljudi

. biju kad mogu zajedno da piju?“

i „Prekinite s ratom da ne biste imali posla s mojim tatom“.

rente na kojima su bile ispisane mirotvorne poruke na svim svetskim jezicima.

U holu, ispred Dansing sale, na improvizovanoj pozornici okupljene je prvo pozdravila glumica Mirjana Karanović govoreći odlomak iz Brehtovog dela „Majka Hrabrost“ što je dočekano ovacijama. Nešto kasnije, posle pozdravnih reči organizatora (Helsinški parlament građana i DOB) svoj pozdravni govor pročitao je i potpredsednik Skupštine Beograda Boro Kuzmanović.

Zatim se prešlo u razne sale DOB-a gde su vođeni razgovor o političkoj krizi u Jugoslaviji, i na temu „Pojedinac i rat“, a nešto kasnije i razgovor „Žene i mir“ u kojima su sa pristiglim gostima razgovarale mnogobrojne istaknute ličnosti našeg javnog Života.

Izuzetno interesantno bilo je u Dansing sali gde su o našoj krizi govorili Vesna Pešić, Ivan Vejvoda, Nebojša Popov, Zagorka Golubović, Stojan Cerović, Dušan Janjić i Miladin Životić. · Stojan Cerović je, recimo, izneo stav da je „ovaj rat prvo počeo u glavama ljudi, a u naše glave ga je smestila televizija“. Kad se zaustavi ratnohuškačka propaganda na tv, smatra on, prestaće i rat. Zagorka Golubović je podsetila na tačnost izjave jednog vojnika koji je odbijajući da ga mobilišu rekao: „To nije moj rat”. To je njihov rat, rat političkih vrhuški u Srbiji i Hrvatskoj, dodala je gospođa Golubović. Ivan Vejvoda, koji je celo veče prevodio na engleski i italijanski izjave svojih kolega, rekao je, u svom slovu, da je sve bilo moguće izbeći i da je naša politička slika mogla drugačije izgledati da smo, umesto francuskog većinskog izbornog sistema, preuzeli proporcionalni.

Za vreme trajanja razgovora na spratu, u kino sali DOB-a odvijao se rok-koncert „Muzičari za mir” u kojem su učestvovale mnogobrojne domaće pop i rok grupe.

S. ZELENBABA