Борба, 19. 11. 1991., стр. 5

ee.

UTORAK 19. NOVEMBAR 1991. GODINE 5

SPECIJALNI IZASLANIK GENERALNOG SEKRETARA UN SAJRUS VENS U JUGOSLAVIJI

Strogo određena

zele [

ија

Mirovne snage Ujedinjenih nacija treba da pruže punu zaštitu i garantuju sigurnost i slobodu srpskog naroda u krajinama i samim tim da se postigne trajno, mirno i pravedno rešenje jugoslovenske krize — rečeno u razgovorima sa predsednikom Srbije Miloševićem

Beograd. — Predsednik Republike Srbije Slobodan Milošević primio je juče specijalnog izaslanika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Sajrusa Vensa i podsekretara u Ujedinjenim nacijama Marka Guldinga sa saradnicima. U saopštenju, objavljenom tim povodom, kaže se — U dužem i otvorenom razgovoru TaZmatrana su mnogobrojna pitanja koja se tiču ideje o slanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Istaknuto je da mirovne snage Ujedinjenih nacija treba da pruže punu zaštitu i garantuju sigurnost i slobodu srpskog naroda u krajinama. U tim okolnostima jedino je moguće obezbedi-

ti uspešne pregovore i postizanje trajnog, mirnog i pravednog rešenja jugoslovenske krize. Ukazano je na neophodnost održavanja prekida vatre ı angažovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija kao instrumenta za efikasno garantovanje mira.

— Bio je to veoma koristan razgovor, prvi u nizu koje ću imati u vezi sa pitanjem upućivanja mirovnih snaga UN u Jugoslaviju, — izjavio je juče u Beogradu lični izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Sajrus Vens, posle susreta sa predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem. U razgovoru su učestvovali podsekretar UN Mark Gulding sa saradnicima i

Bez strogog plana

_ Specijalni izaslanik generalnog sekretara OUN, Sajrus Vens, koji u Jugoslaviji boravi ove nedelje zajedno sa potsekretarom OUN Marka Goldingom i saradnicima, u misiji ocenjivanja mogućnosti za slanje plavih šlemova, nema precizno utvrđen program posete.

Vens i Golding će se, očigledno, potruditi da se sastanu sa što je mo- -

guće više relevantnih sagovornika u zemlji i posete ključne krizne

tačke.

Kako saznajemo iz Informativnog centra Ujedinjenih nacija u Beogradu, sve što se u ovom trenutku može reći je da Sajrus Vens ima nameru da danas popodne krene put Zagreba (preko Graca), gde bi razgovarao sa predsednikom Tuđmanom, verovatno sa ministrom odbrane Hrvatske i drugima. Vens je izrazio želju da poseti i Sarajevo, a eventualno i Vukovar, ali se o šansama da do tih poseta dođe sa sigurnošću ništa ne može reći. Ukoliko Sajrus Vens sa saradnicima danas otputuje u Zagreb, u Beograd bi se, prema nepotvrđenim planovima, vratio u četvrtak ujutro.

G.T.

USPOSTAVLJANJE MIRA U INTERESU JE SVIH: Sajrus Vens, Mark Gulding i Slobodan Milošević

srpski ministar inostranih poslova Vladislav Jovanović. Očigledno imajući u vidu da se radi o prvom susretu u njegovoj najnovijoj misiji u Jugoslaviji, Sajrus Vens nije želeo da otkrije detalje razgovora sa Miloševićem. Rekao je da je ostvaren napredak i da će se, najverovatnije već u toku ove nedelje, ponovo sresti sa predsednikom Srbije, a danas popodne i sa predsednikom „Hrvatske Егапјот Tuđmanom. Posle razgovora sa Miloševićem, Sajrus Vens i Mark Gulding su razgovarali sa saveznim sekretarom za narodnu odbranu generalom Veljkom

Kadijevićem.

— Apsolutno delim mišljenje gospodina Sajrusa Vensa da je ostvaren napredak, jedan krupan korak napred, izjavio je posle razgovora sa ličnim izaslanikom generalnog sekretara UN predsednik Srbije Slobodan Milošević. Ocenjujući jučerašnji razgovor uspešnim, Milošević je rekao da „Ujedinjene nacije nesumnjivo imaju najbolju volju da se što pre uspostavi mir u Jugoslaviji“. — Ideja o upućivanju mirovnih snaga, koje bi trebalo da obezbede razdvajanje strana u

sukobu, je dobra ideja i smatram da ona može da dovede do trajnog i pravednog mira u Jugoslaviji, rekao je predsednik Srbije. Prema njegovom mišljenju, u ovom trenutku je „najvažnije da hrvatska strana, koja sve vreme napada na srpske krajeve u Hrvatskoj, prihvati upućivanje mirovnih snaga, odnosno da se pomiri sa činjenicom da srpski narod koji tamo živi ima pravo i da bude slobodan i siguran, odnosno da bude zaštićen od svakog napada i uništenja kojem ga je hrvatska vlast izložila poslednjih meseci“.

Na pitanje gde bi mirovne snage trebalo da zauzmu položaje, Milošević je rekao: „Neophodno je definisati teritorije koje će snage Ujedinjenih nacija štititi. To je pitanje koje je prethodni uslov da se uspostave te snage. Prema tome, to je pitanje koje je apsolutno nezaobilazno“.

Naglašavajući da je u jučerašnjem razgovoru sa Vensom napravljen krupan korak napred, Slobodan Milošević je rekao: „Mi očekujemo da sve strane u sukobu prihvate ovakav jedan korak, jer niko ne može osporiti da je uspostavljanje mira u interesu svih onih koji žive u Jugoslaviji. Mi ćemo zbog toga podržati ideju o upućivanju mirovnih snaga u celini“.

(Tanjug)

POSLE USVAJANJA NOVOG MAKEDONSKOG USTAVA

'obedila politika Gligorova

Za novi Ustav preksinoć glasalo 92 poslanika 0. Nezadovoljna rukovodstva albanskih partija, kao i VMRO— DPMNE — jedni zato što je nacionalnostima dato premalo, drugi zato što im je dato previše

Skoplje. — Prva sednica makedonskog parlamenta posle proglašenja novog такедопskog ustava bila je zatvorena, Ta sednica je održana posle skandiranja „Makedonija, Makedonija“, i čestitanja Kiri Gligorovu i Stojanu Andovu od strane poslanika koji su glasali i koji nisu glasali za taj Ustav. Iz zvaničnog

kom slučaju, suverena i samostalna Makedonija, kao prve korake, moraće da preduzme mere zaštite, ali se ističe da neće preduzimati i mere koje bi bile na štetu drugih ili koje bi predstavljale jednostran akt ili akt secesije. Tvrdi se da će Makedonija i dalje voditi politiku zaokruženja državnosti, koja je utemeljena

Nelegitimne mere

U saopštenju sa zatvorene sednice Sobranja Makedonije se kaže da je Kiro Gligorov na toj sednici informisao poslanike i članove makedonske vlade o aktuelnoj političko-bezbednosnoj situaciji posle preduzimanja nelegitimnih mera reduciranog Predsedništva SFRJ. Sobranje je prihvatilo informaciju Kire Gligorova i zadužilo vladu da hitno preduzme mere i aktivnosti s ciljem da se spreče štetne posledice u Republici koje mogu da nastanu ako se produži haos u zemlji. Sobranje je zadužilo vladu da predloži mere nesmetane

privredne saradnje s drugim republikama i inostranstvom, kao i da/

se intenziviraju aktivnosti na međunarodnom planu za priznanje međunarodnog subjektiviteta, samostalnosti i suvereniteta Make-

donije.

saopštenja se ne može mnogo saznati o čemu se govorilo na zatvorenoj ponoćnoj sednici. Ali iz toga što je u jeku slavlja održana može se zaključiti da je Kiro Gligorov zabrinut smenjivanjem saveznog premijera Ante Markovića i daljim mogućim razvojem događaja. U Makedonskom parlamentu se misli da je posredi „eskalacija puča“ s ciljem da se stave pod kontrolu devizne rezerve zemlje i topčiderska štamparija novca. U sva-

ко e PJ odlukama ASNOM-a. Zatim zaštite od posledica srpsko-hrvatskog rata, koga ne razume, kao i što će se i dalje zalagati za savez suverenih država.

Novi makedonski Ustav je izglasan prekjuče oko 22 sata sa 92 glasa „za“ i Ustavni zakon za sprovođenje tog Ustava sa 96 glasova „za“. Tom prilikom se dogodilo da tri ključna poslanika makedonske partije VMRO-DPMNE — Dosta Dimovska,

potpredsednik te partije, Drago

Arsov, potpredsednik Sobranje u ostavci i Stoile Stojkov, poslanik — nisu glasali za Ustav kojim se utvrđuju je suverenitet i samostalnost Makedonije. Dragi Arsov je izjavio da on i Dosta Dimovska nisu mogli glasati za novi Ustav zbog toga što su u najužem rukovodstvu partije čiji je Izvršni komitet odlučio da poslanička grupa te partije ne glasa „za“ zato što nije dovoljno nacionalan. Ostalim poslanicima ove partije je ostavljeno da glasaju po savesti. U Skoplju se ne zna da li je sve to znak demokratizacije ove revolucionarne nacionalne partije ili unutrašnjeg rascepa. Šef parlamentarne grupe te partije Ratka Dimitrova je izjavila odmah posle usvajanja da je ona za novi Ustav glasala zato što se tim ustavom utvrđuje samostalnost Makedonije, kao i da je zbog toga i pristupila nacionalnoj partiji VMRO—DPMNE.

Poslanička grupa Albanskih nacionalnih partija takođe nije glasala za novi makedonski Ustav, izuzev trojice poslanika. To su Abdulrahman Amiti, Vebi Džemaili i Agim Fazliju. Abudulrahman Amiti, koji je inače član ustavne komisije, izjavio je da je poslanička grupa bila voljna da glasa za ustav, ali su predsedništva dve albanske nacionalne partije, PDP i NDP, odlučila da se za taj ustav. ne glasa

njenog.

Po ugledu na Andoru

Kruševo. — U Kruševu je juče organizovan protestni miting zato što novim ustavom Republike Makedonije nije dozvoljena mogućnost da ovaj grad dobije status nalik na Andoru. Stanovnici Kruševa nezadovoljni su što poslanici nisu prihvatili član 118, kojim bi se Kruševu omogućilo da postane slobodna šoping zona.

zato što Albanci nisu dobili prava nacionalnog kolektiviteta koJa su tražili.

Tvrdi se da su Albanci, kao i druge nacionalnosti u Makedoniji, dobili više nego što se moglo očekivati iz realnog: odnosa snaga, samo zahvaljujući angažovanju Kire Gligorova. Rukovodstva albanskih partija su i pored toga ostala nezadovoljna, kao, uostalom, u rukovodstvom makedonske nacionalne partije VMRO—DPMNE — jedni zato što je nacionalnostima dato premalo, a drugi što im je dato previše. Misli se da albanske partije računaju i na specijalni status Albanaca u Makedoniji, koji bi im mogla dati Evropska zajednica. | Ustav predviđa formiranje i

Saveta za međunacionalne odnose u Sobranju, koga će sačinjavati po dva člana iz redova Makedonaca, Albanaca, Turaka, Vlaha i Roma i još dvojicu članova iz redova drugih nacionalnosti koje žive u Makedoniji. Bilo je predloga da u ovom savetu budu zastupljeni i Srbi, što će se najverovatnije i dogoditi, ali novi makedonski Ustav ne nabraja predstavnike naroda Jugoslavije koji u Makedoniji žive kao nacionalni kolektivitet.

Predstavnici albanskih partija su tražili da se uvede konsenzus kao zaštitni mehanizam od mogućeg donošenja odluka koje bi bile na štetu nemakedonskih nacionalnosti. Poslanik Risto Celošev iz Stranke Jugoslovena njima je postavio pitanje da li su za blokadu parlamenta ukoliko se neko pitanje ne reši konsenzusom i koji demokratski mehanizam predviđaju da se takva eventualna blokada prevaziđe. Zudi Emini, poslanie albanske koalicije je objasnio da se traži i konsenzus samo za pitanje od vitalnog interesa za nacionalnosti i međunacionalne odnose, na šta je nezavisni poslanik Dimitar Trpevski rekao da je konsenzus metod kolektivističkih i nacionalističkih koncepata, a novi makedonski Ustav je građanski i on raspolaže demokratskim mehanizmima za: zaštitu prava građana.

Dragan Nikolić