Борба, 20. 01. 1992., стр. 28

AGEMCIJSKI СЕМТАР ВОРВА

Мом! žiro-račun:

| sosos-sor.roz43s <}

“PRAVOSLAVCI, KATOLICI I MUSLIMANI U TUZLI ZA MIR

Borba molitvom a ne

U sabornom hramu „Uspenja presvete bogorodice“ u Tuzli održana prva od tri zajedničke molitve „za prestanak rata, mir i umnoženje ljubavi i dobre volje među

ljudima“

Tuzla. — U sabornom hramu „Uspenija presvete bogorodice“ u Tuzli, u nedelju je održana prva od predviđene tri zajedničke molitve „za prestanak rata, mir i umnoženje ljubavi i dobre volje među ljudima“. Svetu liturgiju vodio je episkop zvorničko tuzlanski Vasilije. Molitvi za prestanak rata i mir prisustvovali su tuzlanski imami Muhamed Lugavić i Hasan Spahić, fra Petar Matanović, gvardijan rimokatoličke crkve i franjevačkog samostana, gradonačelnik

'eogradu

Zvornik. — Na željezničku stanicu Zvornik Novi, prekjuče je u 14,05 sati, šinama nove pruge Tuzla—Zvornik, stigao prvi voz sa sedam vagona u kojima "је bilo 60 automobla marke „golf“, koji su iz TAS-ove fabrike u Vogošći kod Sarajeva upućeni ka Njemačkoj. Na taj način je, nakon pet i po godina gradnje, puštena u promet ova žcljeznička saobraćajnica od 45 kilometara. Za sada će svakodnevno saobraćati sedam pari teretnih vozova, dok će putnički saobraruara. Na improvizovanom susretu sa novinarima, Ha željezničkoj stanici u Karakaju kod Zvornika, predočen je značaj pruge, posebno za privredu BiH, koja

Beograd. — Naredbom saveznog sekretara za poljoprivredu dr Steve Mirjanića ukinuti su granični prelazi u Republici Hrvatskoj za promet robe koja podleže veterinarskoj i fito sanitarnoj kontroli. Svaka pošiljka izvezena ili uvezena preko tih prelaza smatraće se nezako-

Crni devizni barometar

|___|__NMJ __ UGOBANKA|

| пио ја ___|

Granični prelazi Hrvatskoj — ilegalni

PUŠTENA U SAOBRAĆAJ PRUGA TUZLA — ZVORNIK

Sarajevo bliže

Cm TT __ |__eoae __Yogad] __Svamo] ___SOp| es} i |ww__J __-JM ___-|ow |

[ie | за _|ата my __-|e __|- __- ја ime | а _ењ |» ____Jw ___-|mW _-|ва ни

Tuzle Selim Bešlagić, članovi posmatračke misije EZ stacionirani u Tuzli. Molitva je bila veoma dobro posjećena, a saborni hram premalen da primi pravoslavne, rimokatolike i islamske vjernike.

„I mi smo pozvani da se zaštitimo od bratoubilačkog rata, i velikog duhovnog pada. Naša borba vodi se molitvom, a ne mačem i oružjem. Od Boga smo pozvani da nevine ljude zaštitimo od stradanja i bezakonja. Zato pozivam sve Srbe pravoslavne vjere, Muslimane, katoli-

tuzlanski basen i preduzeća ove republike, kraće i efikasnije po-

vezuje sa Srbijom i drugim dije--

lovima zcmlje i svijeta, naročito prema jugu. Kada svi planirani poslovi budu završeni, što se očekuje krajem maja ove gođdine, vozovi će moći da sc kreću brzinom od 120, odnosno 100 kilometara na sat. Od Beograda do Sarajeva putovaće зе пезто višc od osam, a kada se uradi remont pruge od Malog Zvornika do Šapca, ova relacija će se savladati za svega šest sati. U izgradnju pruge Tuzla—ŽZvonik investirano je oko četiri milijarde dinara. Najvećim dijelom, oko 70 odsto, sredstava je obezbijedila privreda BiH. M. L.

nito prispclom i imaće tretman ilegalno uvezence robDe, prccizira Sekrctarijat SIV—a za informaCIjC. Oduzeti su i izvozni brojcvi klaničnim objektima za izvoz proizvoda životinjskog porckla na teritoriji Republike Hrvatskc. (Tanjug)

CRNA PIJACA

KUP. PROD.

M 7 e = —

11000 BEOGRAD TEL: 011/322-043

{ISPLATA | 55598. 572 ОВМАН!|

ВАОМО УВЕМЕ од9 — 17ћ

о __ _ - — — —— —-—- | — - -— —-- - -— IIjžY'imF=m= ||

ke i nevjernike da zajedno budemo graditelji mira“, rekao je episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije, obraćajući se vjernicima na svetoj liturgiji.

Islamska zajednica, Rimokatolička crkva, i Srpska pravoslavna crkva u Tuzli javnim pozivom pozvale su vjernike da 31. januara prisustvuju zajedničkoj molitvi u Hadži Hasan čaršijskoj džamiji, a 2. februara u franjeмаскот ·„samostanu „Svetih apostola Petra i Pavla“ u Tuzli.

(Tanjug)

ENERGETSKA SITUACIJA Višal struje

Beograd. — U ovoj godini očekuje se višak električne energije od 5,5 milijardi kilovat časova, javlja Sekretarijat SIV-a za informacije. Međutim, ovaj višak, kao neraspoređeni deo električne energije prema energetskom bilansu zemlje za 1992, godinu, treba uslovno ocenjivati, jer u velikoj meri zavisi od hidroloških prilika. Hidroelektrane u ovoj godini naime, treba

da učestvuju u proizvodnji električne energije sa blizu 30 odsto.

moelektrane na ugalj, sa učešćem u ukupnoj proizvodnji od 56,7, a najniže termoelektrane na gas sa 2,4 odsto. (Tanjug)

=а|јадаомса

Теје(ол: 222.26.63

Моусам гојат иг гојод

od plemenitih metala

VALUTE

KURSNA LISTA BROJ 11 FORMIRANA NA DAN 17. 01. 1992. GODINE

Najveći proizvočšač struje su ter-_|.

i otkup nakita i prelmeta:

OZNAKA VAŽI

Kurs dinara za obračunski dolar iznosi 21,1509:

Prosečna kamatna stopa 16. 01. 1992. Godišnja: 102.35.

PLATNI PROMET U NOVIM OKOLNOSTIMA

тасет Analiza pa propisi

Beograd. — Služba društvenog knjigovodstva Jugoslavije, saznaje Tanjug, preprema kompletnu informaciju s predlogom mera za funkcionisanje platnog prometa u novim društveno-političkim i ekonomsko-finansijskim uslovima.

Nadležnim saveznim organima biće sugerisano i donošenje odgovarajućih pripisa za sređivanje platnog prometa, čija je ranija jedinstvena funkcija OZbiljno narušena.

Sveobuhvatna analiza SDK nezavidnog stanja u ovoj značajnoj oblasti pozabaviće se i rezultatima privređivanja, problemima u primeni saveznih i republičkih propisa u sferi platnog prometa i funkcionisanjem sistema plaćanja, s detaljnom do-

DIKATA TANJUGA

kumentacijom likvidnosti bana-

ka i multilateralne kompenzaci-

je. .

Problemi u obavljanju plat-

| nog prometa između republika izazvani su kidanjem robno-novčanih tokova, izdvajanjem Slovenije i Hrvatske, uvođenjem tolara i hrvatskog dinara i mnogobrojnim problemima u društveno-ekonomskim i političkim odnosima republika.

Nevolje u ovoj oblasti iskrsle su poodavno, kada je, ignorisanjem saveznih i okretanjem republičkim propisima, počelo preusmeravanje. dela sredstava od carina i osnovnog poreza na promet, umesto na savezne, na posebne račune u nekim republikama. SAOPŠTENJE NEZAVISNOG NOVINARSKOG SIN-

Poziv na progon

Beograd. — Zahtev „Nezavisnih novinara Kosova“ Međunarodnoj novinarskoj federaciji sa sedištem u Briselu da inicira oduzimanje akreditiva Tanjugovim dopisnicima u inostranstvu i uskrati „legitimitet Agenciji“ predstavlja otvoren poziv na progon i linč novinara Tanjuga, ocenjuje Nezavisni sindikat novinara Tanjuga.

Tanjug i njegovi novinari nisu, niti ce biti „saučesnici u zločinima“, kako sa očiglednim dnevno-političkim motivima konstatuju „Nezavisni novinari Kosova“, kaže se u saopštenju.

Kao i svaka novinska kuća, Tanjug nije savršen, ni imun na

Priština. — Prema pisanju sredstava informisanja na al-

banskom jeziku, jer zvaničnih'·

informacija nema, u subotu je u Prištini priveden i po „hitnom postupku“ na 60 dana zatvora osuđen ilegalni-paralelni rektor prištinskog univerziteta dr Ejup Statovci.

Njemu je suđeno u Opštinskom sudu za prekršaje u Prišti-

Osuđen prištinski rektor

propuste i greške, ali se Agenciji i njenim novinarima ni u kom slučaju ne može pripisati „huškanje na rat“.

Uprkos velikim iskušenjima, Nezavisni sindikat novinara Tanjuga istrajavaće i ubuduće na profesionalnom kursu Agencije.

Što se tiče legitimiteta, on Tanjugu nije pokionjen, pa mu ne može biti ni oduzet. Е

Zbog neosnovanih i ničim argumentovanih optužbi na račun Tanjuga i njegovih novinara, Nezavisni sindikat novinara Tanjuga zatražiće odgovarajuću zaštitu od Međunarodne novinarske federacije u Briselu.

ni, zbog toga što je uoči nove godine uputio pismo legalnom rektoru prištinskog univerziteta Radivoju Papoviću od koga zahteva da se za albanske studente oslobode silom zauzeti objekti na fakultetima i na univerzite-, tu, čime je učinio po sudskoj одluci prekršaj uznemiravanja gra-i đana.

M. A.

_КАРИЋ_БАНКА

Поверљивост таванских шкриња

KUPOVNI _ SREDNJI

PRODAJNI KUP. ZA ČEK. KUP. ZA EFE.

ZEMLJA VALUTE ZA ZA DEVIZE ZA DEVIZE ZA DEVIZE I KRED. PIS. I M.POST.UP. EFEK.I ČEK. I EFEKTIVU O O O O O O u U U O u LL O O VE E UR = ЕН _ H ___AUSTRALIJA AUD 1 15,6743 15,7215 15,7687 15,0473 14,9689 AUSTRIJA ATS 100 184,2105 184,7648 185,3191 180,5262 179,6052 BELGIJA BEF 100 62,9571 63,1465 . 63,3359 61,5405 61,2257 KANADA CAD 1 18,2733 18,3283 18,3833 .17,5423 17,4510 DANSKA DKK 100 334,6691 335,6761 336,6831 327,1390 325,4656 FINSKA FIM 100 475,8009 477,2326 478,6643 465,0953 462,7163 FRANCUSKA FRF 100 380,1261 381,2699 382,4137 371,5732 369,6726 NEMAČKA SR DEM 100 1296,1000 1300,0000 1303,9000 1270,1780 1263,6975 GRČKA GRD 100 = 11,2654 11,2992 10,7823 10,7261 IRSKA. IEP 1 = 34,6558 34,7598 33,1697 32,9969 ITALIJA ТЕ 100 1,7220 1,7272 1,7324 1,6875 1,6789 АРАМ ЈРУ 100 16,4874 16,5370 16,5866 15,8279 15,7454 PORTUGALIJA PTE 100 14,9599 15,0049 15,0499 ' 14,3615 14,2867 ŠVEDSKA SEK 100 356,0213 357,0926 358,1639 348,0108 346,2307 ŠVAJCARSKA CHF 100 1461,8717 1466,2705 1470,6693 1432,6342 1425,3249 V. BRITANIJA GBP 54 36,9980 37,1093 37,2206 36,1655 35,9805. SAD USD 1 21,0874 21,1509 21,2144 20,6129 20,5074 EVR.OBRJED XBA 1 26,4332 26,5127 26,5922 25,9045 = ŠPANIJA ESB 100 __0,4633 20,5249 20,5865. 19,6447 19,5424