Борба, 06. 06. 1992., стр. 33

~ = | DNEUNIK |

PRVO ZASEDANJE SKUPŠTINE SRJ — IDUĆE SEDMICE

Poslanici na okupu

Beograd. — Prve sednice Veća građana i Veća republika novoizabrane Skupštine Savezne Republike Jugoslavije održaće se, najverovatnije, tokom iduće sedmice, izjavio je juče predsednik Skupštine SFRJ dr Slobodan Gligorijević.

Konstitutivne sednice dvaju veća biće zvanično sazvane kada budu okončani svi poslovi oko izbora. Skupština Crne Gore trebalo bi da dostavi imena poslanika za Veće republika, a partije iz Srbije, koje su stekle pravo na prošlonedeljnim izborima, da odrede svoje predstav-

nike u Veću građana saveznog parlamenta.

Ukoliko ti podaci stignu u toku dana kako bi bile kompletirane liste poslanika, zvaničan poziv za konstitutivne sednice mogao bi da bude upućen početkom iduće sednice, kaže Gligorijević. i

Kao što Je poznato, do izbora predsednika skupštinskih domova, sednicama će predsedavati najstariji poslanik u Veću građana i u Veću republika, a prvu sednicu veća saziva predsednik Skupštine SFRJ.

: (Tanjug)

MILOVAN ŽIVKOVIĆ, DIREKTOR REPUBLIČKOG ZAVODA ZA STATISTIKU DEMANTUJE TVRDNjE

DS

Birači nisu „nestali“

Beograd. — Biračko telo u Srbiji ove godine iznosi 7,059.346 građana, a zbir svih spiskova nakon izbora iznosi 6,878.356 glasača, saopštio je juče direktor Republičkog zavoda za statistiku Milovan Živković.

On je, istovremeno, demantovao prekjučerašnju tvrdnju sa konferencije za štampu Demokratske stranke da je sa biračkih spiskova „nestalo“ 800.000 birača. Razliku od 180.000 koja se pojavila nakon izbora, Živković

je objasnio time što u kosovskim opštinama Glogovac i Opolje izbori uopšte nisu održani, dok su Kačanik i Klina poslali nepotpune spiskove.

Na Kosovu je, po rečima Živkovića, došlo i do redukovanja biračkog tela, jer, neka lica upisana u spiskove, zapravo ne postoje. U odnosu na 1990. birački spisak Srbije je povećan za 23 osobe, rekao je Živković.

(Tanjug)

PISMO ADVOKATA MILENKA RADIĆA SAVEZNOJ IZBORNOJ KOMISIJI I VRHOVNOM SUDU SRBIJE

i — фе—-—-е——-_ ~о Nestali birači Birački spiskovi su netačni i falsifikovani i nisu napravljeni od nadležnog organa

Beograd. — Vrhovnom sudu Srbije u Saveznoj izbornoj komisiji advokat SPO Milenko Radić juče je uputio pismo u kome kaže da izbori nisu legalni i legitimni, jer je došlo do brojnih zloupotreba. Ovakve svoje tvrdnje advokat Radić potkrepljuje sledećim argumentima. „Suprotno članu 1: Ustavnog zakona o izmeni i dopunama Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava Republike Srbije u Srbiji su 29. aprila ove godine zakazani izbori, iako je izričito navedeno da će Narodna skupština odrediti rok u kome će se održati, po prestanku ratne opasnosti. Odluka o prestanku neposredne ratne opasnosti doneta je nakon mesec dana ili 22.V 1992. Birački spiskovi u Srbiji su netačni i falsifikovani i nisu napravljeni od nadležnog organa. Sa spiskova: je nestalo 682.053 birača.

Advokat Radić to potkrepljuje sledećim činjenicama: Dana 29. V

1992. ovlašćeno lice Vlade Srbije, Njegovan Klajić, objavio je zvaničan podatak da je u biračkim spiskovima Srbije upisano 7.530,300 birača.

Dana 31. V 1992. predsednik Savezne izborne komisije Rajko Nišević objavio je zvaničan poda-

tak da je u Srbiji upisano u biračke

spiskove 6.919,000 birača.

'Dana 4..VI 1992. predsednik Savezne.izborne komisije Rajko Nišević opet je objavio zvanični podatak da je u Srbiji upisano u biračke spiskove 6.848,247 birača. Građanima Srbije koji su se nalazili u inostranstvu na dan održavanja izbora, a njih je nekoliko stotina hiljada, bilo je zabranjeno da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima bilo je dozvoljeno da glasaju isključivo lica koja su u njima zaposlena.

J. FLORIĆ

DEMOKRATSKA STRANKA OSPORAVA LEGAL-

NOST IZBORA

Listići bez glasa

Beograd. — Na osnovu izveštaja naših posmatrača iz više izbornih jedinica u Beogradu i drugim mestima u Srbiji, obaveštavamo javnost da je došlo do brojnih i grubih prekršaja Zakona o izborima, što ozbiljno dovodi u sumnju legalnost prvog kruga izbora za lokalnu i saveznu vlast. Građanima je bilo omogućeno ne samo da glasaju bez ličnih isprava, nego i da glasaju u ime svojih rođaka i komšija, što je posebno bilo karakteristično za seoske sredine, kaže se u saopštenju Demokratske stranke:

Uprkos

ovom пејерајпот

uvećavanju broja glasača, na iz-

bore ni po zvaničnom izveštaju nije izašla gotovo polovina bi-

račkog tela Srbije, pokazuje da

građani nisu poverovali zvaničnoj propagandi koja je ove izbore proglasila patriotskim činom. Mnogi građani su izašli na glasačko mesto, ali nisu učestvovali u izborima. Otuda gotovo pola miliona nevažećih glasačkih listića. Drastičan primer su Senta i Kanjiža gde se u poslednjem slučaju pokazalo da ni u konačnom zbiru odziv nije dostigao ni 39 odsto, kaže se između ostalog u saopštenju.

-

MEDICINA

SUBOTA NEDELJA, 6 — 7. JUN 1992. GODINE 17

Visoke devojke

Prof. dr Milan Andrejević

Suvišć visok rast neke osobe sreće se u medicinii kod retkih tumora žljezde hipofize u mozgu. Ovde je reč o osobama koje normalno izrastu iznad proseka, a bez ikakvih patoleških nalaza. Takve osobe svi znamo. Kažu da je to prednost u američkim izboтипа 7а predsednika, jer uvek je izabrani kandidat bio viši od svojih protivnika. Kada su u pitanju mladići, oni taj svoj rast koriste u sportu (košarka, odbojka, skok u vis) ali kod devojaka to predstavlja izvestan hendikep. Izgleda da je visok rast mladih devojaka nekakav specifičan problem u Norveškoj. Skandinavska rasa je inače poznata po svojoj visini, jer statistike govore da je prosečan rast Norvežana oba pola oko 167 cm. Međutim, visoke majke dovode lekarima svoje devojčice koje pokazuju tendenciju da će biti takođe visoke. Verovatno se sećaju svojih problema oko udaje, pa je ova briga donekle opravdana. Ne

postoje metode kojima bi se rast smanjio, ali ima nekih mogućnosti da se tok rasta zaustavi. Da se podsetimo: kosti rastu do god su njihovi centri za okoštavanje aktivni. Kada se ovi centri posle puberteta zatvore u druBim kostima — rast prestaje. To se može rengetski lepo videti. Zbog ovakvih problema su se norveški lekari upustili u predviđanja visine na kraju faze rašćenja. Oni su izračunavali koliko neko poraste u toku godine i posmatrali ta aktivna rskavičava mesta koja su za rast odgovorna. Tako su izračunali da bi trebalo zaustaviti rast dok se to Još može, kod devojčica čija bi krajnja visina bila preko 180 cm. Zaustaviti aktivnost centara okoštavanja moguće je samo hormonima. Zato oni primenjuju seksualne hormone. Daju se etinil estrdiol 0,1 mgr. dnevno u kombinaciji sa 5 mgr. progesterona i to prvih 10 dana svakog menstrualnog ciklusa. Kažu da su uspeli na taj način da smanje rast za predviđena 3 cm. godišnje, naravno prateći rengetski centre okoštavanja u podlaktici. Autori ovakvog lečenja ne preciziraju koliko dugo ovo „lečenje“

treba da traje. Verovatno to zaključuju na osnovu uspeha tokom svake godine. U Norveškoj je ovakav pristup primenjen na 539 visokih devojčica i zanimljivo je kakvi će biti krajnji rezultati. Napominjeno da primena ovih hormona nije bez mogućih komplikacija. Poznato je da se mogu desiti pojave hipertenzije · i'hiperlipidemija. Takođe su primećeni poremećaji tolerancije na šećere, zatim dobijanje u težini, pigmentacije kože i grčevi u nogama. Povećana je tendencija ka stvaranju žučnih kamičaka i češće su plućne embolije. Sposobnost začeća nije poremećena, ali se na zna kakvi su kasni efekti na poremećaj genitalnih žljezda i eventualne pojave karcinoma. Zbog ovih opasnosti pomišlja se na primenu somatostatina ali njegova primena zahteva davanje injekcija, pa još nema iskustava.

Cela priča spada nekako u više medicinske kuriozitete nego u postupke koji se uobičajeno primenjuju. Postavlja se i pitanje da li je norveška medicina rešila neke svoje preče probleme kada može da se bavi i ovakvim „luksuzom“. Čini nam se da nije!

UKRŠTENE REČI

BROJ 3011.

Vodoravno: 1. Austrijski kompozitor:(Gustav), 5. Nosač (tur.), 10. Muslimansko muško ime, 11. Prepariran leš u starih Egipćana, 12. Čađ, 13. Skupocen dragi kamen, 14. Inicijali ruskog” kompozitora („Knez Igor“), 15. Dva prva slova azbuke, 16. Glavni grad Zimbambvea, 17. Hvatanje ili ubijanje životinja, 19. Nežni, tanani, 20. Mera za površinu, 21. Polet, 23. Samsonova ljubaznica, 25. Vrsta maj-

типа (тп.), 27. Отогас, 28. _

Američka kratica za u redu, 29.

Ime balerine Pliseckaje, 31. Uz- ·

vik, 32. Prilog za vreme, 33. Znak za iridijum, 34. Predlog, 36. Zolin roma, 37. Prijatelj (fran.), 38. Najbolji drugovi, 40. Uzvik očajanja, 41. Ime pevačice Frenklin, 42. Grad u Turskoj.

Uspravno: 1. Hvastanje, razmetanje (grč.), 2. Sredstvo za doping sportista, 3. Prazan hod auto-motora, 4. Slovo latinice, 5. · Čovečna, 6. Grad u Teksasu, 7.

· Lična zamenica, 8. Sveta (tur.),

9. Specijalna prostora za rad, 11. Podnevci, 13. Nesmotrenost, greška, 16. Znak za vodonik, 18. Mamac, meka, 20. Pod drugim (tuđim) imenom, 22. Novopostavljeni, imenovani (lat.), 24.

Naziv, 26. Namera, 30. Rečno ·

ostrvo, 32. Znak za azot, 35. Veo, 37. Ime glumice Gardner, 39. Nota solmizacije, 40. Pakao, ·

| 42. Sveza.

REŠENJE BROJA 3010

Vodoravno: 1. Paricidijum, 10. Emirati, 11. Ra, 13. Akeri, 14. Ah, 15.

- Ina, 17. Aga, 18. Spa, 19. Zimi, 21. Oker, 22. Makulatura, 25. Katama-

rani, 26. Eter, 27. Deto, 29. Bor, 30. Kis, 32. Ris, 33. Ar, 34. Totem, 36.

Ve, 37. Kapetan, 39. Analitičari

PRRVNI SRVETI

SRVETUJE: BOŽIDAR ILIĆ

Povreda načela tajnosti

Nenad Kozomara, iz Čačka . piše:

Na glavnom pretresu protiv jednog lica koje je odgovaralo · za krivično delo silovanja malgletne devojčice sud je odredio da se postupak ima da vodi bez prisustva javnosti, a u interesu te devojčice. Međutim, iza toga događaja izbilo je u javnosti ono što se dešavalo na suđenju i imena ličnosti koje su bile u pitanju. Može pouzdano da se dokaže ko je to izneo u javnost. Kakve posledice mogu da nastanu po takvo lice?

Odgovor:

Kada, saglasno sa propisima Zakona o krivičnom postupku, predsednik Krivičnog veća pred kojim se vodi postupak, da bi se utvrdilo da li je neko lice silovalo drugo maloletno lice i pod kakvim okolnostima, saopšti da će pretres biti tajan, on će sve koji će imati pravo da i dalje ostanu u sudnici da upozori da su dužni da ćute i da ne smeju da iznose u javnost trećim licima ono što budu saznali na suđenju takve vrste. Рез! | зе ПА пеко, 1 pored takvog upozorenja, iznese

postupka

to kasnije pred treća lies, a to može pouzdano da se dokaže, onda će takvo lice da odgovara za krivično delo odavanja tajne sa sudskog tajnog pretresa. Za to krivično delo predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora u trajanju do godine dana. Tako mogU da budu kažnjeni: stranke sa toga suđenja, oštećeni, njihovi zastupnici, ako ih imaju, branioci ili službena lica, naučni radnici, itd. Dakle, svi oni kojima se može dati odobrenje da prisustvuju na tajnom pretresu.