Борба, 27. 01. 1993., стр. 9

BORBA ; SREDA 27. 1. 1993.

PRETNJE ČETIRI KAPETANA JUGOSLOVENSKIH BRODOVA

Plutajucće bomb

Informacija da Dunavom plove četiri jugoslovenska broda koja vuku trideset Зјерора natovarenih dizel — gorivom i benzinom, i da kapetani tih brodova prete da će u slučaju nasilnog privođenja u bugarske ili rumunske luke zapaliti tovar, dramatična je sama po sebi. U toj drami postoji međutim, više ravni u jednoj se iščitapa ekološka problematiha, drugoj „ehsplozivno-hemijska“, no najprisutnija je raDan dnevne politike po Којој je Jugoslavija na udaru sankcija. |

Nije li srž celokupne dramaturgije bezizlaz i očaj onog koji nema kuda i nema šta da uradi, izolovanog od celog sveta i pod pretnjom tog sveta? Jer, „prijateljska Rumunija“ nemajući kuraži da uradi ono na šta je obavezuje poštovanje odluke o sankcijama koje je Jugoslaviji odredio Savet bezbednosti UN, preti da će komšiju koji, „kradom“, rekom Dunavom vozi ono što je platio, prijaviti Komitetu za sankcije Saveta bezbednosti UN. Sa druge strane, četiri kapetana brodova „Bihać“, „Orašac“, „Kajmakčalan“ i „Velebit” ne

272 2 МИ

odustaju do pretnje da će u slučaju primene sile u pokušaju da ih „neko“ usidri u rumunske i bugarske luke zapaliti tovar. Tako se posle skoro dva veka među Srbe vratio mit o vojvodi Sinđeliću koji je, valjda znamo, 31. maja 1809. pucao u bure baruta u očaju, kad više nije imao šta i nije imao gde. Sinđelić je ušao u srpski ep, kao simbol samožrtvovanja i vrhunskog srpskog patriotizma. Taj ep međutim, iščitavan generacijama, ni u jednoj od svojih ravni nije imao hemijsko-ekološke implikacije, niti zatvorenost od celog sveta

kao motiv. Očaj i osećanje bezizlaza su zajednički. Naravno, u ovoj današnjoj, konkretnoj situaciji vrzmaju se neke primisli da je, možda, u pitanju i nešto politike — recimo, Rumuni i Bugari svojom. voljom propuštaju naftni konvoj kroz svoj tok Dunava, s tim da im Jugosloveni daju alibi, kako oni ne bi ništa preduzeli. Ili, recimo, kalkulacija da

kapetani blefiraju. Ali, tek kad je puklo videlo se da Sinđelić misli ozbiljno.

U slučaju da četvorica prvih ljudi sa brodova „Bihać“, „Orašac“, „Kajmakčalan“ i „Velebit“

ž 5 : 22 aa; 7 Dunavu, samo za njih uzak: Jugoslovenski brodovi u Đunavu

misle ozbiljno „dogodilo bi se isto što i prilikom katastrofa sa velikim prekookeanskim tankerima — nemerljiva katastrofa“, kaže za „Borbu“ dr Jovan Jovanović, profesor na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu. Ti tankeri su; doduše, puno veći, ali i odnos dunavskih barži i Dunava je, tu negde, približna. Profesoru Jovanoviću u ovoj kalkulaciji nedostaje količina dizela i benzina koju brodovi prevoze, ali njegova je procena da se radi o približno 30 hiljada tona goriva, Jer je kapacitet barži uglavnom 1000 tona, izuzima-

jući one, vrlo retke, zapremine oko pet hiljada tona.

Benzin bi, prilikom paljenja, svakako eksplodirao. Nafta, koja nije tako „bogata“ eksplozivnim isparenjima malo teže, ali mogu se zapaliti i jedno i drugo gorivo. U slučaju izlivanja, opasnost po dunavsku floru i faunu je ogromna pri čemu od benzina nešto manje, zahvaljujući upravo njegovoj sposobnosti isparavanja. ] to, uz jednu profesorovu opasku — ukoliko se u benzinu ne sadrži tetra-etil-olovo, supstanca koja pojačava njegova eksplozivna svojstva i koja je, vrlo opasna.

„Rumuni su svakako svesni

da bi u slučaju ispunjenja pretnji

četvorice kapetana nastala prava ekološka katastrofa, pogotovu na ušću Dunava u Crno more, koje je ionako ekološki prilično „sumnjivo“, kaže Gordana Brun, savetnik ministra za ekologiju u Vladi Srbije. „Koliko je

FOTO: M. KOKOVIĆ

očaja kod naših kapetana kad su primorani na ovakve pretnje“, pita se Gordana Brun ı dodaje da bi, bilo izuzetno licemerno ukoliko bi neko sada pokušao da jugoslovensku stranu optuži za ekološku nemarnost jer, kako kaže, upravo su srpska i jugoslovenska strana insistirale na ekološkoj zaštiti toka Dunava i na pogubnost zagađenja životne sredine. Sada je, kako smo čuli od gospođe Brun, i ekološki, Srbija izolovana.“ Kao da ekologija nije od opšteg značaja za sve i kao da se izolovanost jednog dela neće odraziti na najbliže su-

e |B Џ

Ра а

Kapetani prete

paljenjem tereta

\Bukurešt. — Zvanični predstavnik rumunskog ministarstva inostranih poslova saopštio je preksinoć da „rumunske i bugarske vlasti ni\su u stanju da zaustave jugoslovenske brodove „Bihać“, „Orašac“, „Kajmakčalan“ i „Velebit“ sa ukupno 30 šlepova natovarenih dizel- . -gorivom i benzinom, koji iz Ukrajine plove uzvodno Dunavom u |pravcu Jugoslavije, zbog pretnji kapetana da će u slučaju primene siПе zapaliti tovar“.

Predstavnik rumunskog ministarstva je večeras saopštio, kako "javlja nacionalna rumunska agencija, da „uprkos ponovljenim naređenjima da se zaustave u usputnim lukama na Dunavu u Rumuniji i Bugarskoj, sva četiri broda sa šlepovima nastavljaju put prema Jugoslaviji“. „Rumunske vlasti su se, svesne posledica primene sile i eventualnog ispunjavanja pretnji kapetana jugoslovenskih brodova po okolnu sredinu i sigurnu ekološku katastrofu, uzdržale od nasilnog zaustavljanja konvoja“ saopštio je predstavnik rumunskog MIP-a.

Rumunija se zbog nastale situacije, dodao je on, obratila nadiežnim jugoslovenskim vlastima, predočavajući im „posledice po Beograd zbog kršenja rezolucija Saveta bezbednosti UN“. Večeras je u Bukureštu saopšteno da se Rumunija zbog situacije sa konvojem jugoslovenskih brodova i šlepova danas obratila za pomoć i Komitetu za sankcije Saveta bezbednosti UN.

Najbliži Jugoslaviji je brod „Bihać“, sa šest šlepova, brodovi „Kajmakčalan“ i „Velebit“ se već nalaze nadomak međunarodnim vodama, dok je „Orašac“ danas posle podne ušao u ove vode. Tanjug

ez upotrebe sile

arske vlade Ljuben Berov izjavio je da Bugarska neće na silu zaustavljati jugoslovenski brod „Bihać“, koji već nekoliko dana Dunavom uzvodno vuče šest tankera, za koje se pretpostavlja da su napunjeni ukrajinskom naftom. „Koristiće se sve zakonske mere u proveri broda „Bihać“, ali ni u kom slučaju neće se izdati dozvola za upotrebu sile“, rekao je Ljuben Berov sofijskom

nezavisnom dnevniku „Kontineni“.

Tanjug

sedstvo i uopšte na životnu sredinu, koja je nedeljiva,“ pita se naša sagovornica. Na žalost, u celoj priči, onaj dnevno politički refren je najčešći — sankcije — i ni u ovom razgovoru nije mogao da se izbegne razgovor'o embargu na uvoz komponenti i tehnologija koje se tiču ovdašnjih ekoloških projekata. Od međunarodnih poduhvata, saznali smo iz razgovora sa gospođom Brun, jedino nije suspendovan projekt koji se radi u saradnji sa Zan-Zak Kustoom. I još malo priče o nafti i ekologiji — embargom na isporuke nafte Jugoslaviji naglo je porasia nekontrolisana seča šuma. Posledica istoga je i povećanje upotrebe fosilnog goriva što, dalje, kao posledicu ima zagađenje vazduha koji je zajednički, ali se ipak najviše dimi naše nebo. | Primetno, u traženju sagovoOrnika za ovu temu postojalo Je

jedno blago nepoverenje. Mislilo se u početku da autor i njegova redakcija imaju nekakve nepatriotske namere — da dignu prašinu i naprave senzaciju. Otud nam nije pošlo za rukom da saznamo imena četvorice kapetana, kao ni to gde se brodovi nalaze. Duško Strugar generaini direktor Jugoslovenskog rečnog brodarstva obećao je da zvanićna informacija neće zaobići ni „Borbu“ i da u celoj ovoj situaciji treba biti lojalan. Ministra saobraćaja juče nismo uspeir da nađemo. Ne znamo gde se Drodovi sada nalaze. Prema do sada raspoloživim podacima, „BIhać“, „Orašac“, Kajmakčalan“ i „Velebit“ i dalje plove. Podsećajući svojom plovidbom, i prašinom koju su digle agencijske vesti, na mogućnost eksplioziie, ekološke katastrofe, mit o Sinđeliću. I iznad svega, na sankcije. P. Vudinić

KO ĆE BITI REKTOR BEOGRADSKOG UNIVERZITETA

Pre traženja odgovora na pitanje ko će sve vojevati bitku za rektorsku funkciju, postati kandidat za prorektora i kandidat za studenta — prorektora u ponovljenom izbornom postupku moraće da se izabere v.d. rektora, koji će do novog izbornog kruga biti na.čelu najstarije visokoškolske ustanove u Srbiji.

Danas će se na sastanku članova Saveta sa Univerziteta (najverovatnije) otkloniti dilema — da li podržati stav članova Nastavno-naučnog veća BU da se od dva izabrana prorektora (dr Dragana Kuburovića i dr Đorđa Paunovića) izabere privremeni „prvi čovek“ akademske ustanove glavnog grada ili i dalje insistirati na tezi da dr Rajko Vračar po Zakonu i dalje ima pravo na rektorsku funkciju — sve do sledećih izbora.

od usaglašenosti članova Sa-

veta sa Univerziteta zavisiće i tok sednice Saveta zakazane za petak, na kojoj će se izabrati v.d. rektora. Ukoliko se postigne dogovor da se v.d. bira između dva jedina izabrana prorektora, doći će se brže do epiloga. U tom slučaju, međutim, „može da bude, ali ne mora da znači“ da će dr Dragan Kuburović sada „istinski“ postati v.d., jer podsećamo, on je od strane dr Mihaila Markovića, predsednika Saveta, jednom već preuranjeno proglašen za „privremenog čelnika BU“ kad je objavio da je ovaj izabran sa 29 glasova — koliko je dobio i dr Vračar — kome isti rezultat nije doneo ponovni mandat. Taj izbor je proglašen nevažećim, što je javno priznao i sam predsednik Saveta.

Koliko će trajati period v.d. stanja nije precizno formulisano Statutom BU. U „opticaju“ su

e

već i novi predlozi. U raznim. kombinacijama najčeće se pominju dva imena, dva aduta iz vladinog rukava. Kad su u pitanju

· kandidati za rektora BU, to su

dr Danilo Ž. Marković, ministar prosvete Srbije u vladi Radomana Božovića (Dragutina Zelenovića...) i dr Radmila Milentijević, bivši ministar bez portfelja u Saveznoj vladi.

Dragana Đilasa, kome je mandat (kao i svima, uostalom) isticao tek 1: oktobra 1993. po nekim glasinama zameniće Dragana Topalović, student veterine. Provela je jedno vreme kao borac na ratištu u Krajini, bila predsednik Saveta studenata Studentskog grada, izjasnila se protiv studentskih martovskih događaja iz 1991.

Ima, međutim, i onih koji ne odustaju od ideje da se i u predstojećem izbornom postupku

12

kandiduju isti ljudi, „iza kojih je stala većina članica BU i prethodna dva puta“ — dr Rajko Vračar i dr Mihajlo Pešić (Dragan Đilas je sam digao ruke od svega i namerava za dva meseca da okonča studije i svoju sreću potraži negde u „belom svetu“). Za ovu opciju zalažu se Zajednica tehničkih fakulteta, većina članova Nastavno-naučnog veća BU i Saveta sa Univerziteta. Ukoliko ova inicijativa padne u vodu i u međuvremenu se ispostavi da se sa predstavnicima vlade u Savetu ne može „sarađivati“, te da onaj drugi deo Saveta sa fakulteta služi samo kao pokriće za „njihov“ rad — slede ostavke. Ovo je suština stava koji je prekjuče saopštila dr Zagorka Golubović, član fakultetskog dela najvišeg upravnog tela BU. Pojedini dekani ponudili su u tom slučaju i svoje ostavke. 0. Nikolic

Себгапа сшопотје

Beograd. — Akademski posienici najstarije ı najveće VISOKOSkolske ustanove u Srbiji danas će osnovati Odbor za odbranu autonomije Univerziteta. Na skup, koji je zakazan za 12 sati na Filozofskom fakultetu, pozvani su dekani BU, akademski deo Saveta BU i drugi nastavnicii saradnici.

Povodom ovog događaja mr Jasna Šakota, član Inicijativnog odbora, u izjavi „Borbi“ kaže:

„Najnovija događanja na Univerzitetu potvrđuju strepnje da će nov Zakon o univerzitetu biti iskorišćen za obračun sa Univerzitetom, njegovom upravom i svim zaposlenima koji su ispoljili minimum kritičnosti s pravom — zbog očajno loše politike u Srbiji. Budući da su se naša strahovanja pokazala opravdanim, smatramo da je krajnje vreme da se što veći broj univerzitetskih poslenika uključi u organizovanu odbranu autonomije univerziteta“. 5,8.