Борба, 28. 01. 1993., стр. 2

RAZGOVORI DOBRICE ĆOSIĆA SA POLITIČKIM VOĐSTVOM GRČKE

Saveznici i u najfezim danima

Radomir lžina spacijolni izveštač „Borbe” iz Atine

Republika Grčka i SR Jugoslavija imaju identične ili vrlo slične stavove o najvećem broju aktuelnih problema sa kojima se suočavaju Balkan i Evropa. Oni se, pre svega, oči-

tuju u zajedničkoj oceni da je jedini izlaz iz postojećih kriza ·

i sukoba u ovom regionu onaj koji vodi put mira i pregovora. Na tom putu treba istrajavati, makoliko dosadašnji razvoj khrize i najnoviji događaji u Krajini i BiH predstavljali iskušenja da se sa пједа зЕгепе.

Ovo je saopšteno nakon razgovora koje je juče u Atini, tokom bilateralne posete Grčkoj predsednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić vodio sa svojim domaćinima, predsednikom Konstantinom Karamalisom i premijerom Konstantinom „Micotakisom. Poseta je bila izrazito radnog karaktera (odvojeni razgovori su ukupno trajali gotovo tri sata) a obe strane su je ocenile kao veoma korisnu i prijateljsku. Po dolasku u Atinu, Ćosić se prvo sastao sa grčkim predsednikom Karamanlisom u njegovoj rezidenciji u ulici Iroda Atičkog. Sa šefom grčke države, on se u „tet a tet“ razgovorima zadržao nešto više od jednog sata, da bi se, potom, preselio u susednu zgradu, rezidenciju premijera, palatu „Maksimu“. Ovim razgovorima prisustvovao je i specijalni savetnik predsednika SR Jugoslavije Svetozar Stojanović.

O sadržaju razgovora oni su odmah potom obavestili prilično brojne predstavnike „sedme sile“, među kojima je najviše bilo domaćih novinara (poseta, inače, juče na sam dan boravka jugoslovenskog predsednika, nije dobila baš zapažen publicitet u ovdašnjim listovima). Novinarima se prvo obratio premijer Micotakis, koji je prvo „izrazio zadovoljstvo i toplu zahvalnost“ zbog posete predsednika Ćosića (do koje je uzgred, došlo na jugoslovensku inicijativu) i naglasio da su razgovori bili „iskreni, korisni i prijateljski“. Micotakis je rekao da su informacije koje je dobio od svog sagovornika bile „dragocene“, a

politiku Grčke u ovom regionu opisao je kao „čistu“, jer se „ona bori da prevladaju pravda i mir“.

'— Verujemo u rešenje koje se \može postići na ženevskim pregovorima pod rukovodstvom Sajrusa Vensa i lorda Ovena i pružamo im punu podršku naglasio je grčki premijer. Konstantin Micotakis je veoma pozitivno ocenio mirovne i konstruktivne napore koje na tom planu ulaže predsednik Ćosić, i rekao da će Grčka nastaviti da podržava sva ovakva nastojanja. Prema onome što je novinarima kasnije saopštio Svetozar Stojanović, Micotakis je u razgovorima veoma pohvalno govorio o „mudroj uzdržanosti jugoslovenskog vrha u sadašnjoj deli-

katnoj situaciji” i zamolio da se pokazano strpljenje nastavi. .·

Predsednik Ćosić je obraćanje štampi započeo rečima da oseća .

„pravu duhovnu radost što može da razgovara sa ljudima koji dobro i prijateljski razumeju položaj moje zemlje“. U sadašnjoj prilici je „prijateljstvo zemlje kakva je Grčka, velika vrednost i moralni, i politički oslonac u naporima za konsolidaciju Balkana i postizanje mira u BiH“, rekao je Ćosić.

Prelazeći na „užasni rat koji

Hrvatska vodi protiv Krajine“, predsednik SR Jugoslavije je ocenio da ostvarenje mira i konsolidacije na tom prostoru nije samo jugoslovensko pitanje, već i pitanje opstanka čitavog Balkana. Teško je poverovati da se na kraju 20. veka može činiti to što hrvatska vojska čini u srpskim selima kninske krajine, da u Evropi postoji egzodus stotina hiljada ljudi“, rekao je Ćosić. — Najgore je to — naglasio je zatim — što preti realna opasnost da se verski rat u Bosni internacionalizuje na čemu intenzivno radi muslimanska strana. Svi demokrati, svi slobodoljubivi ljudi i narodi su pozvani da

ATINSKI UTISCI MINISTARA ĐUKIĆA | PERIŠIĆA

impresiomirami

Predsednik SRJ Dobrica Ćosić vratio se juče kasno posle podne iz Atine u Beograd. Novinarima na beogradskom aerodromu obratio se savezni ministar za inostrane poslove Ilija Đukić, koji je istakao da je razmena mišljenja jugoslovenske i grčke delegacije bila izuzetno sadržajna, da je jugoslovenska politika dobila podršku i ohrbrenje, „od prijateljske susedne zemlje koja je dala obećanje da će uvek biti sa nama u mirnom rešavanju svih pitanja na području bivše Jugoslavije.“

Grci su istakli, rekao je Đukić, da veoma cene politiku podrške SRJ bosanskim Srbima Karadžiću i njegovim saradnici-

ma u pregovorima u Ženevi, koja je jedino pravo mesto za rešavanje krize. Oni su impresionirani uzdržanim stavom SRJ koja je mogla da uđe u sukob posle hrvatske agresije, i smatraju da rešenja treba da se traže mirnim putem. Grčka je sa svoje strane, rekao je Đukić, osudila hrvatsku agresiju na teritorije Ujedinjenih nacija. Na pitanje novinara nemačke televizije koji je sledeći potez, i da li će Vojska Jugoslavije otići da brani Srbe u Hrvatskoj, ministar Đukić je rekao: — Mi činimo sve da ne dođemo do one granice koju ćemo morati da pređemo, jer radi se o našem narodu. Ali, to nije dovoljno. Potrebno je isto nastojanje pre svega hrvatske Vlade,

učine sve da se zaustavi ta pošast koja preti našem prostoru i vremenu. ,

Sa poverenjem u demokratske zemlje Evrope, u Ujedinjene nacije, u demokratsku Ameriku, Rusiju i Grčku, Vlada i narodi SRJ su ubeđeni da će зе окопсаti tragedija u kojoj su se našli i da će nastupiti vreme mira, demokratije i progresa”, zaključio je predsednik Ćosić i izrazio za-

hvalnost Konstantinu Karaman- ·

lisu i Konstantinu Micotakisu na „najvišem stepenu razumevanja, na mudrim savetima, na snažnoj moralnoj volji da u ovim teškim danima ostanu naši saveznici i prijatelji“.

U odgovorima na potonja pitanja na konferenciji za štampu koju e direktno prenosila grčka TV, Cosić je rekao da je jedina inicijativa koju je SR Jugoslavija tražila ovom prilikom od Grčke, da nastavi da igra dosadašnju konstruktivnu ulogu koju je imala u jugoslovenskoj krizi. On je potom ponovio čvrstu name-

ru SRJ da „učini sve da se po--

mogne da se uspešno završe pregovori koje u Ženevi vode sve tri ratujuće strane“.

— Ne, Jugoslavija u ovom času smatra da nema potrebe da šalje vojne trupe u Krajinu. Uveren

|ug0-stavormt

vojske i Tuđmana. Mi imamo veliko poverenje u Ujedinjene nacije i nadamo se da će one rešiti problem.

Na pitanje kako gledaju na odlazak dobrovoljaca Kapetana Dragana i Vojislava Šešelja u

Krajinu, kratak odgovor dao je ·

ministar za informacije u Saveznoj vladi Miodrag Perišić: —Savezna vlada nije organizovala nikakav odlazak na te teritorije, ali bi bilo dobro da se slično pitanje, kada je reč o toj temi, postavi i u Bosni i Hercegovini gde ne dolaze samo dobrovoljci, već i plaćenici. Prema tome, u tu perspektivu treba da se stavi i odlazak dobrovoljaca SRJ u Krajinu. 6. Šuša,

PISMO DOBRICE ĆOSIĆA GENERALNOM SEKRETARU UN

Poziv na odlučnu akciju

Beograd. — Jugoslovenski predsednik Dobrica Ćosić uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Butrosu Galiju povodom hrvatske agresije na srpski narod u oblastima pod kontrolom Ujedinjenih nacija. U pismu se kaže:

Poštovani gospodine Generalni sekretaru

Sa žaljenjem i krajnjom zabrinutošću Vas obaveštavam da Hrvatska ignorišu sve do sada preduzete mere Ujedinjenih nacija, uključujući i najnoviju Rezoluciju Saveta bezbednosti, i drugih međunarodnih faktora i pojačava agresiju na srpski nae u oblastima pod zaštitom

Sa cinizmom svojstvenim agresoru, rukovodstvo Hrvatske obmanjuje svetsku javnost o oOgraničenim ciljevima oružane operacije u rejonu Masleničkog mosta i aerodroma Zemunik, a istovremeno nastavlja rat i proširuje front. I danas, četvrtog dana agresije, hrvatska vojska nesmanjenom žestinom napada na svim pravcima svoje ofanziVe. Artiljerija uništava srpska sela duž cele linije fronta, izlažući srpski narod progonu ili uništenju, rušeći pravoslavni hram iz

17. veka u selu Islam Grčki. Civilno stanovništvo, mahom žene, deca i starci, napuštaju svoje

domove i u nepreglednim kolo-'

nama beže ispred kame i ognja hrvatske vojske. Na svim pravcima Hrvati dovlače pojačanja i koncentrišu nove vojne snage i ratna sredstva. U ovom trenutku agresor je glavne snage usmerio na gradove Obrovac i Benkovac, sa ciljem da ih zauzme i odseče, a zatim produži dejstvo prema Kninu.

Da bi ostvarili svoje ciljeve u napadu na gradove Obrovac i Benkovac, hrvatski komandanti su na pojedinim delovima fronta koncentrisali velike snage i vatrenu moć, što ratne okršaje čini izuzetno teškim izazivajući ogromne žrtve.

Agresor ne štedi ni pripadnike zaštitnih snaga UN i nanosi im gubitke, zbog čega je francuski bataljon bio prisiljen da napusti dosadašnje položaje.

Poslednji je čas da svetska organizacija preduzme odlučne mere kojima bi se zaustavila dalja agresija i pogrom srpskog naroda, a agresor prisilio na povlačenje i bio kažnjen za počinjena nedela. Time bi Ujedinjene naci-

je zaštitile i svoje mirotvorne trupe od novih gubitaka, omogućujući snagama UNPROFOR-a da izvrše svoj zadatak. Ukoliko izostane takva akcija, predstoji eskalacija ratnog sukoba do istrebljenja, a mirovna ·misija, ugled i autoritet Ujedinjenih nacija doživeće težak udarac“.

Pismo. jugoslovenskog predsednika sa istom sadržinom dostavljeno je predsedavajućem Saveta bezbednosti Jošio Natani i kopredsednicima konferencije o bivšoj Jugoslaviji Vensu i Ovenu. VITALIJ ČURKIN U ZAGREBU

Situaciju Ни" о поктта р

Ми

Zagreb. — Zamenik ministra spoljnih postova Rusije Vitalij Čurkin razgovarao je juče u Zagrebu sa hrvatskim. predsednikom Franjom Tuđmanom i upozorio na moguće posledice hrvatske vojne akcije u Srpskoj Krajini, javlja iz Zagreba Agencija Frans pres (AFP).

Čurkin je posle razgovora sa Tuđmanom izjavio da je hrvatskom predsedniku rekao da Rusija „ne isključuje mogućnost da od Saveta bezbednosti zatraži uvođenje sankcija protiv Hrvatske“.

BRITANSKE TV-STANICE

„Ark rojal” uplovio u Jadramn

London. — Britanska flota od šest brodova predvođena nosačem aviona „Ark rojal“, uplovila je juče u Jadransko more — javljaju britanske tv-stanice. Na nosaču se nalazi osam aviona tipa „Si herijer“ sa vertikalnim uzletanjem i 15 helikoptera „Si king“ za prevoz trupa i podršku jedinicama na zemlji.

Britansko objašnjenje za upućivanje flote je da će ona biti u međunarodnim vodama, da će

pružiti podršku britanskim „plavim šlemovima“, koji se nalaze u Bosni i Hercegovini, ako budu napadnuti, i da će sprovesti njihovu evakuaciju, ako se za to ukaže potreba.

U britanskim zvaničnim izvorima se posebno podvlači da flota nema nikakve ofanzivne zadatke i da joj je jedina namena da pruži pomoć britanskim jedinicama, ako se u BiH nađu u ozbiljnim teškoćama. Tanjug

BORBA ČETVRTAK 28. 1. 1993.

sam da će Savet bezbednosti i UN sačuvati od hrvatske agresije onu teritoriju koju su uzeli i da će zaštititi trupe, UNPROFOR-a od agresije pred kojom su se našle, i omogućiti im da izvrše zadatak po Vensovom planu — odgovorio je Dobrica Ćosić na pitanje grčkih novinara. U razgovorima Micotakis — Ćosić svakako nije moglo da se zaobiđe pitanje Makedonije. U odgovoru na jedno pitanje, Dobrica Ćosić je rekao da sa žaljenjem mora da kaže da Srbi u Makedoniji nemaju osnovna nacionalna i ljudska prava. „U politici vlade u Skoplju postoje izvesne tradicije koje ne možemo smatrati demokratskim, ni humanističkim, ni civilizovanim. To je odnos prema kulturnoj baštini, prema grobljima srpskih vojnika“, rekao je Ćosić. „Hoćemo da verujemo da će sadašnja vlada te države smoći demokratske volje i snage da te probleme reŠi“. — U bliskim shvatanjima koje dve zemlje imaju o tom pitanju, nije se ništa promenilo i nadam se da se neće ni promeniti. SR Jugoslavija, u svakom slučaju nikada neće voditi politiku koja je protiv interesa Grčke — naglasio je Dobrica Ćosić. Na kraju predsednik SRJ je izrazio uverenje da će „nekog ne dalekog dana ponovo doći u Atinu“ i da će „imati priliku da pozove premijera Micotakisa u Beograd“. | Posle razgovora, premijer

· Micotakis je u čast predsednika

Ćosića priredio ručak. Jugoslovenski predsednik se rano popodne vratio u Beograd, pa je izostala planirana poseta Solunu i groblju Zejtinlik.

On je, takođe, rekao da je hrvatska vojna akcija „nespojiva sa mirovnim procesom u Ženevi“, da taj proces „može da dovede u opasnost“ čak i da ga „razbije u paramparčad“.

„Ukoliko se pogorša situacija u Krajini, posledice mogu biti nemerivo veće“, rekao je Čurkin, upozorivši da se „rizikuje da čitava bivša Jugoslavija eksplodira“, da se „sruše odnosi između Hrvatske i Jugoslavije“, a „pregovori o Bosni rđazbiju“.

Čurkin je zatražio da se u Krajini „Situacija vrati u normalu“ i da „Hrvatska povuče svoje snage sa položaja koje je okupirala od prošlog petka, što se traži rezolucijom Saveta bezbednosti UN“.

Hrvatski radio, međutim, tvrdi da je Vitalij Čurkin po dolasku u Zagreb izjavio da Rusija nije predložila uvođehje sankcija nego povratak za pregovarački sto i sprovođenje-večć donete rezolucije Saveta bezbednosti. Hrvatski radio, takođe, tvrdi da je Čurkin rekao da „ruska Vlada duboko žali“ zbog sudelovanja ruskih dobrovoljaca u ratu na srpskoj strani, te da je, kako navodi radio, „naglasio kako se takvi slučajevi vrlo ozbiljno istražuju“. Čurkin je rekao, kako citira Hrvatski radio, da jc „njegova zemlja na strani onih koji nastaju da se postigne mir u bivšoj Jugoslaviji“.

у Тапјзд

CVETNI

MOO ya рају

реше +