Борба, 20. 02. 1993., стр. 2

/|{DNEVNIK |

\

6 BORBA SUBDTA-NEDELJA 20-21. 2. 1993.

GENERAL SATIŠ NAMBIJAR

пезротахота

за Задако Одаћот

Beograd. — Podržavamo akcije Visokog komesarijata UN za izbeglice u Bosni i Hercegovini. Nema nikakvih nesporazuma i zategnutosti između visokog komesara za izbeglice Sadako Ogate i mirovnih snaga, izjavio je juče na konferenciji za štampu general Satiš Nambijar, glavnokomandujući UNPROFOR. Komandant mirovnih snaga nije držao uobičajeno uvodno izlaganje, već je odgovarao na pitanje novinara koji su se najviše interesovali za problem dopreme humanitarne pomoći. Nambijar je posebno podvukao da general Filip Morijon, ko| mandant mirovnih snaga u Bosni, nije ništa preduzimao na svoju ruku i da se konsultovao s njim kada je išao da izvidi situaciju u Rogatici. Rekao je i da „plavi šlemovi“ čine sve što je u njihovoj moći da konvoj humanitarne pomoći stigne do Goražda, a da je Sadako Ogata u kontaktu sa svim zaraćenim stranama i da posebno apeluje na Aliju Izetbegovića kako bi dozvolio dopremanje pomoći stanovnicima Sarajeva.

ta će UNPROFOR preduzeti da spreči širenje hrvatske ofanzive na Baranju i Kordun i mogu li pripadnici mirovnih snaga zaustaviti hrvatske snage kad se pro-

VISOKI KOMESARIJAT UN ZA IZBEGLICE

bijaju kroz njihove redove i ubijaju srpsko civilno stanovništvo, interesovalo je novinare.

— Naše snage se drže mandata u okviru kojeg smo razmešteni i delujemo na terenu. Što se tiče hrvatske ofanzive, za sada su to samo najave, a međunarodna zajednica je donela rezoluciju gde se izričito kaže da se takvo ponašanje neće tolerisati. Srbi su mobilisali svoje snage i rasporedili ih na pomenuta granična područja, ali mi se iskreno

Čeka se „pozitivan znak“

Ženeva. — Visoki komesarijat UN za izbeglice (UNHCR) očekuje „pozitivni signal“ kako bi ponovo otpočeo humanitarne operacije u Bosni, saopštila je juče predstavnica ove organizaciie Silvana Foa.

„Ako naš konvoj uspe da stigne u Goražde, a Sarajevo okonča štrajk glađu, smatraćemo to pozitivnim znakom i preispitati situaciju“, rekla je Foa.

Predstavnica UNHCR dodala je još da u Ženevu nije stiglo pismo koje je generalni sekretar UN Butros Gali uputio visokom komesaru Sadako Ogati, tražeći

ZAHTEV VLADE IZ SARAJEVA

da ukine svoju odluku što pre je moguće.

Silvana Foa je takođe rekla da su buldožeri i kamioni natovareni šljunkom poslati da poprave put za Goražde, jer konvoj od 10 kamiona sa 72 tone pomoći, kome su srpske snage odobrile prolaz, nije mogao da pređe preko ogromne rupe na putu.

Bez obzira na obustavu pomoći za istočnu Bosnu, humanitarne operacije normalno se odvijaju u centralnom delu, istakla je Silvana Foa. Rojter

FOTO: B. PANTELIĆ

nadamo da do novih sukoba neće doći, odgovorio je general Nambijar, dodavši da za smrt civila nisu krive mirovne snage već prvenstveno oni koji ne ispunjavaju data obećanja. Nambijar nije želeo da komentariše priče o udaru u Krajini, zekavši da to nije njegov posao, a da je već navikao na česte promene ljudi na vlasti na ovim područjima.

S. Kordić

na Ogatu

Njujork. — Generalni sekretar UN Butros Gali zatražio je od Visokog komesara UN za izbeglice (UNHCR) Sadako Ogate hitno nastavi humanitarnu akciju u Bosni, saopštio je u četvrtak uveče predsednik Saveta bezbednosti za februar, marokanski ambasador Ahmed Snusi.

Gali je od Visokog komesara zatražio da promeni svoju odluku o privremenom suspendovanju humanitarne pomoći nekim delovima ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine, javlja Rojter.

· Tanjug

Sednica Saveta bezbednosti pod hitno

Vlada BiH uputila je Savetu bezbednosti pismo kojim traži hitno zasedanje Saveta bezbednosti, hitno dopremanje pomoći stanovništvu istočne Bosne Vazdušnim putem, proširenje mandata UNPROFOR i Visokog ko-

mesarijata za izbeglice kako bi se humanitarna pomoć mogla dostaviti do odredišta uz primenu svih raspoloživih sredstava, -javio je preksinoć sarajevski Radio. Bosanska vlada, kojom je u četvrtak uveče predsedavao potpredsednik Zlatko Lagumdžija, zatražila je u pomenutom pismu i uspostavljanje stalnog vazdušnog mosta sa Sarajevom i Tuzlom. | KEBS PREDLAŽE UN MEĐUNARODNI SUD e 3 o NMirnberg!

Me ka

Beč. — Konferencija o evropskoj bezbednosti i

saradnji (KEBS) je odlučila da predloži Ujedinjenim nacijama da se osnuje međunarodni sud za ratne zločince koji bi se bavio teškim povredama ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji, saopštio je juče u Beču Izvršni sekretar KEBS-a.

KEBS je ovu odluku doneo na predlog svojih specijalnih izveštača Hensa Korela (Švedska), Gro Tune (Norveška) i Helmuta Turka (Austrija), koji

su ispitivali stanje ljudskih prava u bivšoj Jugosla-

Viji.

Sud bi mogao da izrekne novčane i kazne zatvora, ali ne i smrtne kazne, a osuđeni bi morali da svoje kazne izdržavaju na teritoriji bivše Jugoslavije, a suđenje, kako je rečeno, ne bi trebalo da se pretvori u proces pobednika protiv pobeđe-

nih.

Za razlikuod Nirnberškog suda, ovaj sud ne bi trebalo da se bavi odgovornošću vrhunskih politi-

čara, tim pre što se od tih istih političara traži sa-

radnja radi okončanja rata u Bosni.

Tanjug

VITALIJ ČURKIN NA BRITANSKOJ TV

Mastevka more da bude

London. — „Pregovori u Njujorku moraju da se nastave i da na njima učestvuju sve delegacije na najvišem nivou“, izjavio je britanskoj TV ruski koordinator za jugoslovensku krizu Vitali Curkin. On je time prokomentarisao i odluku Alije Izetbegovića da ne dođe u Njujork na nastavak pregovora sve dok se ne obnovi i humanitarna pomoć istočnoj Bosni.

Britanska štampa piše da Izetbegović, očigledno pokušava da litizuje. „Tajms“

pitanje humanitarne pomoći po-

, tako konstatuje da je muslimanska strana odlučila da se „kocka“, odbijajući humanitarnu pomoć Sarajevu sve dok ne stigne iu istočne delove Bosne. List ističe da muslimanska strana očito i dalje priželjkuje upotrebu sile u rešavanju problema.

Tanjug

DOMETI ODLUKE RUSKOG PARLAMENTA IZMEĐU „IZVRŠNE VLASTI" | UN • : д е ignorisani Sovjet e Ž ве ukinute sanlcije

dopisnik „Borbe” iz Moskve

=

Kakav realni domet će imati najnoviji obrt u jugo-politici Moskve: istovremeno insistiranje na širenju sankcija na Hrvatsku i traženje — ukoliko Savet bezbednosti ne pođe na taj horak — njihovog ublažavanja i naknadnog uhida-

nja protiv Jugoslavije? ·

Dilema ove vrste nametnula se istog trenutka kada je Vrhovni sovjet, ogromnom većinom glasova, pošao putem kojeg se zvanični Kremlj dosad u najmanju ruku pribojavao — i zbog uverenosti svog šefa diplomatije, Andreja Kozirjeva, da bi to značilo podržavanje „srpskih nacionalboljševika“, i zbog straha da bi time mogao izazvati nezadovoljstvo zapadnih kreditora.

Ako se ima u vidu trenutni raspored snaga i interesa u svetu (DOO prostora bivše Jugoslavije) i borba za vlast koja svom žestinom ·besni u ruskom državnom vrhu, nije teško zaključiti da će se odluke Vrhovnog sovjeta veĆ.-na samom startu suočiti sa dva izuzetno krupna limit-faktora, ako ne i sa dve teško premostive prepreke.

Prva je u realnoj pretpostavci da Savet bezbednosti neće poći na uvođenje sankcija protiv Hrvatske i da neće — zbog američkog veta! — pristati ni na ublažavanje ekonomske blokade Jugoslavije.A druga u ništa manje zasnovanoj proceni da će Kozirjev i njegovi istomišljenici iz Jeljcinovog okruženja {a oni na šefa ruske države zasad imaju najveći uticaj) u najmanju ruku pokušati da ignorišu ju-odluke vlastitog Parlamenta.

Ne treba, naprosto, zaboravljati da je Kozirjrv, za vreme svog famoznog prvog štokholmskog blef-istupanja, međunarodnu zajednicu plašio upravo sličnim potezima Vrhovnog sovjeta, i da je pre četiri dana javno upozorio Parlament kako je odlučivanje o sankcijama u rukama izvršne a ne zakonodavne vlasti.

Osim toga, verovatni odnos Kremlja prema „gambitu sa sankcijama“ najavilo je i istupanje (u raspravi) deputata Jevgenija Kažokina, koji je upozoravao: „Budemo li doneli odluku koja se predlaže, biće to — otvoreno ucenjivanje Saveta bezbednosti kojim ćemo sebe dovesti u nepovoljan i neprihvatljiv položaj. Između ostalog i zato što Rusija ovoga časa bukvalno nije u prili-

ci da bilo kome diktira svoje и5- love. Sa pozicija diktata može--

mo istupati samo — na vlastitu štetu“.

Verovatnost da Ministarstvo inostranih poslova i ruska Vlada ignorišu stavove Vrhovog sovjeta, ili da im pred Savetom bezbednosti budu slabi „advokati“, povećava i sama pravno-diplomatska dikcija oba dokumenta. Jer, ni u „postanovljeniju“, ni u apelu пета direktivnosti. Umesto toga, Parlament se odlučio za mnogo mekše: „predla-

те se” vrhovni sovjet „smatra svrsishodnim“...

Uprkos svemu, trenutni i potencijalni značaj odlukljaVrhovnog sovjeta, pogotovo u situaciji stvorenoj oko Jugoslavije i „srpskog pitanja“, gotovo da je nemerljiv. Zato što je Parlament, u osnovi, samo zaoštrio i pretvorio u praktične poteze ono čime su prethodnih dana i Boris Jeljcin i Andrej Kozirjev retorički pretili Hrvatskoj i ono što su „sa vodom u ustima“ obećavali Jugoslaviji. A još više zato što će u Vrhovnom sovjetu — i ako Kremlj bude ignorisao njegove odluke, i ako Savet bezbednosti odbaci u njima sadržane zahteve — vrlo brzo uslediti nova ju-sednica na kojoj će većina, sa prethodne (oko 70 posto) izglasati „postanovljenije“ u kojem će biti proklamovano da Ruska Federacija sankcije protiv Jugoslavije više ne smatra Za зеbe obavezujućim.

Povoljna je okolnost što i vrh ruske diplomatije više nego dobro zna da stvari stoje upravo tako. Povoljno je i to što zatvorena parlamentska istraga, koja je u toku, izbacuje — kako se nezvanično saznaje — па ро“vršinu podatke koji govore da je Rusiju priključivanje sankcijama protiv Iraka, Libije i Jugoslavije koštalo, možda, i više od 20 milijardi dolara. Možda upravo onoliko koliko joj Zapad obeća• va (i nikako ne daje) u obliku kredita. Povoljnim se može smatrati i to što je Moskva preksinoć optužila SAD da krše sankcije protiv Iraka i Libije u isto vreme kada javno traže njihovo pooštravanje protiv Jugoslavije. Sve u svemu, „gambit sa sankcijama“, čak i pri najnepovolinijem razvoju situacije, uticaće na dalje „omekšavanje“ Kremlja prema Jugoslaviji, prisiliti ga na promišljenije i uravnoteženije poteze i na mnogo kritičkije postavljanje prema ju-potezima Zapada. A sasvim je moguće da bi baš takav razvoj situacije ignorisanje iz Kremlja, uz nailazak na zatvorena vrata u Savetu bezbednosti — potencijalno bio najproduktivniji, pošto bi već za 15-20 dana usledila odluka o jednostranom ruskom odustajanju od sankcija...

Tim pre što se velika grupa deputata i javnih ličnosti sprema da se otvorenim pismom obrati predsedniku Jeljcinu povodom „serbskava voprosa“ i da zatraži, ne samo poštovanje odluka o sankcijama, nego i da Rusija ne dozvoli plan Vensa i Ovena na srpsku štetu.

~ || | _______________-------

NATO nadgleda mir u Bosni

London. U Glavnom štabu NATO u Monsu već se prave planovi za slanje 40 do 60 hiljada vojnika u BiH raspoređenih u tri divizije. Većinu vojnika daće SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska, a u akciji, iz istorijskih razloga, neće učestvovati Nemačka i Italija. Ipak, nadgledanje vazdušnog prostora biće prepušteno NATO-paktu, koji će morati da nadgleda sprovođenje sporazuma o miru, piše

londonski „Independent“. Sporno ostaje ko će komandovati ovim jedinicama, piše list koji ističe da ruski komandanti traže isti status sa svojim kolegama iz NATO. Postoji mogućnost da ceo ovaj korpus bude podređen UN, o čemu je prekjuče u Londonu u Ministarstvu odbrane razgovarao komandant NATO američki general Džon Šalikašvili. 8

Тапјод

а и а

Za нил