Борба, 22. 03. 1993., стр. 21
пети тињне-
и
BORBA PONEDELJAK 22. 3. 1993.
RUSKOJ FEDERACIJI
POSLE JELICINOVOG ZAVOĐENJA POSEBNOG PREDSEDNIČKOG REŽIMA UPRAVE U
Đuro Bilbija" - >
dopisnik „Borbe“ iz Moskve Obistinila su se nagađanja da se ruski predsednih, Botis Jeljcin odlučio га blažu varijantu upravljanja, za neku vrstu „tročetvrtinske predsedničke uprave — za posebni režim
rukovođenja do prevladavanja krize vlasti“.
Moglo bi se reći dase ruski lider — bojeći se izbijanja nereda, građanskog rata i raspada Rusije — odlučio za najmekšu moguću varijantu vanrednog stanja, bez tenkova i policijskog časa za „direktnu predsedničku upravu“ — bez raspuštanja parlamenta i deputatskog Kongresa, ali za delimično suspendovanje ustava i zakona za selektivnu primenu i poštovanje Ustava i zakona.
U dvadesetominutnom istupanju preko nacionalne televizije, Boris Jeljcin je obećao naciji da se armija neće mešati u politiku, da neće biti tenkova na ulicama, ali je, istovremeno, najavio: pojačane mere za „stabilno funkcionisanje privrede“ i održavanje javnog reda, pojačano obezbeđivanje svih najvažnijih javnih objekata.
Predsednik je obećao da će Kongres deputata i Vrhovni sovjet Federacije moći da deluju sve do izbora za novi parlament 1 obnarodovao da je za 25. april naznačio — svenarodno glasanje (nije upotrebio reč referendum) o poverenju njemu i pot-. predsedniku Federacije Aleksandru Ruckoju. Precizirao je:
U MOSKVI — DAN POSLE Okupljanje
Đuro Bilbija ·
„Mene nije birao ni Kongres, ni Vrhovni sovjet, već narod. Zato neka narod i reši — treba li ja i dalje da obavljam svoju dužnost i ko treba da upravlja zemljom, ja ili Kongres i parlament“.
U Rusiji će se — kaže predsednik 25. aprila glasati i o: Osnovama novog ustava zemlje i ključnim postavkama novog izbornog zakona. Na sve OvO se odlučio uprkos tome što je nedavni vanredni Kongres deputata, koji je po važećem ustavu najviši državni organ vlasti, privremeno zabranio održavanje takvog referenduma. Najriskantiji je, ipak, njegov potez kojim celokupno operativno rukovođenje zemljom preneo na svoje predsedničke ukaze i odluke vlade. Sopstvenim ukazom, kako je obelodanio, ukinuo je us-
tavnu normu koja je parlamen- -
tu davala pravo da stavlja veto na njegove ukaze, a Ustavnom sudu da, kao arbitar, odlučuje ko je u pravu. :
Istim ukazom je svoje odluke, kao i odluke vlade, stavio iznad svega što mogu odlučiti i Kongres i parlament, čime je ceiokupnu izvršnu vlast izvukao ispod bilo čije kontole. Boris Jelj-
је
и
го и ке
dopisnik „Вогђе“
Zavođenje „posebnog režima upravljanja zemljom“, koje је predsednik Jeljcin obnarodovao izazvalo je velika previranja. Prema zdanju parlamenta, koji treba da se ohupi na vanredno zasedalje i prema očekivanju da stavi veto па
"Јејстор икаг загоре пор! раптедп Копдтез, Кгеси зе Којо-
ne Moshovljana sa komunističkim i monarhističhim zasta-
Dama. =
Na transparentima demonstranata piše: „ne demofašizmu“, „ne predsedničkoj upravi“, „ne diktaturi“, „zaštitimo ustav“. 5 Samo stotinak metara dalje, ispred nekadašnjeg sedišta SEV, okupile su se najvatrenije Jeclji- · nove pristalice koje nastupaju pod parolama: „dole komunislička diktatura“, „Boris, što pre
__ “dotući crvenu aždaju“, „da pred-
sedničkoj upravi“, „Boris, rasteraj kongres -partmafije“, „dole sovjetska vlast“, „da predsedničkoj upravi“...
Varnicu koja bi mogla zapaliti širi sukob može izazvati fizič-, ka blizina „zaraćenih tabora“, ali još više — atmosfera koja
Јеђап Котапда! Ктета код рика
Posebnim ukazom, predsednik Boris Jeljcin je neposredno sebi potčinio puk koji obezbeđuje Kremlj. Do ukaza, ova elitna je-. dinica se nazivala — posebhim . kremaljskim pukom (potčinjenim komandatu Kremija), a posle izmene — predsedničkim pukom. У n
hov,
unutar njih vlada. Jeljcinove pristalice, su već izglasale rezoluci-
- Ju kojom od predsednika traže
da ode korak dalje i da raspusti Kongres deputata i Vhrovni sovJet Ruske Federacije, a da potpredsednika Federacije Rucko-
ja, predsednika parlamenta Hasbulatova, predsednika Ustavnog suda Zorkina, potpredsednika Vrhovnog sovjeta Rjabova i Voronjina i generalnog državnog tužioca Stjepankova — internira do 25. aprila, do održavanja glasanja o poverenju
predsedniku i potpredsedniku.
države i o osnovnim postavkama novog ustava zemlje.
Ništa dobro ne nagoveštava ni prva rckacija antijeljcinista okupljenih oko zgradc Vrhovnog sovJeta. Pred njima je već istupio pukovnik Stanislav Terjepredsednik „opozicionog
„Saveza oficira“ i lider „svearmijskog oficirskog зобгапја“, 1 saopštio: da jc već upućen apel „svim oficirima-patriotima da otkažu poslušnost prestupnom i izdajničkom režimu“, da jc počelo „formiranje narodnih družina“ (burnim aplazom bilc su
Мада ха озћаупо такопнозћ |
Ruska vlada kao da se uplašila sopstvenć podrške predsedniku Jeljcinu, toliko da je povukla prvobitni tekst saopštenja sa sednice na kojoj je bila stala na stranu šefa države. U novom: tekstu više nema naglašavanja da je Kabinet ministara pružio „једподи пи“ podršku Jeljcinu, a ubačeno je preciziranjc da će sc Vlada pridržavati „ustavhe“ zakonitosti, što znači-— ne „zakonitosti“ koja bi se formirala Jeljcinovim predsedničkim ukazima...
Рале И NO aa ie i ya ii hd a aj e Ni i еру ПГ Ти : Па АДЕ Га и
Уојзка о Казатлата Moskva. — Predsednik Rusije
Boris Jeljcin izdao je preksinoć ·
naredbu Ministarstvu odbrane kojom se „zabranjuje korišćenje armije za političke ciljeve“. Prema tumačenjima kompetentnih izvora, ta naredba znači da će vojska ostati u kasarnamz i da se ni na koji način neće mešati u sadašnji sukob izvršne i zakonodavne vlasti, niti za vreme trajanja „posebnog režima uprave“ koji je proglasio predsednik Federacije. cin je uradio upravo ono za šta ga Kongres deputata može, u skladu sa članom 121. Ustava ruske Federacije, automatski odstraniti od vlasti.
Hoće li Kongres tako nešto pokušati, odnosno hoće li mu Јеђст dozvoliti da se sastane, ostaje da se vidi.
A samo pet minuta nakon Jeljcinovog televizijskog обгабаnia naciji, počelo je zatvoreno zasedanje Prezidijuma Vrhovnog sovjet pod predsedništvom zamenika predsednika Jurija Voronjina (predsednik Vrhovnog sovjeta RF, Ruslan Hasbulatov, nalazi se u poseti nekim bivšim sovjetskim republikama). Zasedanju, rečeno je, prisustvovao je Aleksandar Ruckoj, kao i predšednik Ustavnog suda Valerij Zorlcin, koji je bio pokušao da odvrati Jeljcina od deli· mičnog suspendovanja ustavnog
рта о
Gorbačov spreman
“e eee da ponovo služi Rusiji Rim, 21. mart. — Bivši sovjetski predsednik Mihail Gorbačov izjavio je juče italijanskom radijn da je „spreman da služi Rusiji azke narod to zatraži“.
„Ako stvari pođu na gore, ako narod želi da se ponovo uhvatim u koštac sa problemima Rusije, spreman sam da ispunim tu dužnost“, izjavio je Gorbačov. ~ :
Ševardnadze:
Pravi potez
· Tbilsi. — Gruzijski lider Eduard Ševardnadze izrazio je juče punu podršku ruskom predsedniku Borisu Jeljcinu, ali je ocenio da je Rusija suočena sa opasrnošću od građanskog rata.
Za Jeljcinovu odluku da u Rusiji uvede poseban režim uprave, Ševardnadze je na konferenciji za štampu u Tbilisiju rekao da je to bio „jedini izlaz iz sadašnje napete situacije“.
Zare Нава ААИЛ ИЕ ЕЈ ЦИЕ propraćene njegove reči: „već smo formirali prve vodove i čete“) i „narodne vojske«i odreda odbrane belog doma“, čiji će za„datak biti, prema rečima Terjehova, da „zaštite ustavni sistem i zakonitu vlast od prestupnika koji su izdali Rusiju“. Već u podne oko „belog doma“ (sedišta
+
Podrška: Jeljcinove pristalice ispred zgrade рапатета
sistema.
Za preduzete poteze se odlučio kako je objasnio Boris Jeljcin zato što je nedavni vanredni Kongres deputata bio „generalna proba komunističkog revanša“ i da se na njemu pokazalo da su u Rusiji u sukobu ne on i Hasbulatov, ne izvršna i zakonodavna vlat, već narod i „antinarodni boljševički sistem koji se još nije raspao i sada teži da povrati izgubljenu vlast nad Rusijom“. Zemlja ne može više, naglasio je Jeljcin, da živi u stalnoj krizi vlasti, jer se sa takvim rasipanjem snaga nikad neće osloboditi bede.
„Kongres je pokrenuo zamajac antiustavnog prevrata, potpuno su iscrpljene sve mogućnosti saglasja sa Копхегуануnom većinom u njemu i parlamentu i u takvoj situaciji prinuđen sam da na sebe preuzmem odgovornost za sudbinu zemlje,
kongres je uklonio i poslednje barijere uspostavljanju svevlašća sovjeta“... „Rusija neće preživeti novu oktobarsku revoluciju, ona ima dve vlade — ustavnu i drugu u Vrhovnom sovjetu RF“. „Minuli deputatski Kongres bio je demontracija imperijalne ideologije, koja Rusiju može dovesti do rata sa svim susedima. Hasbulatov je u završnoj kongresnoj reči, direktno pozivao na obnavljanje hladnog rata, na načn koji Rusiji može doneti sa-
· mo novu globalnu konfrontaciju
sa celim svetom“ — rekao je, pored ostalog, predsednik Jeljcin. Završavajući obraćanje naciji, predsednik Ruske Federacije je zamolio narod da ga podrži. I dodao: „računam i na podršku svih osnovnih političkih snaga zemlje“. Rusija je, međutim, sada u poziciji da se podeli na
_ „crvene“ i „bele“...
Jeljeinov ukaz napad”
%
Kada se aplauz smirio, Zorkin je još saopštio da je sud doneo odluku da „sasluša“ Jeljcina i vice-premijera Sergeja Заћгаја i šefa predsedničkog „ aparata Sergeja Filatova, vice-prezidenta Aleksandra Ruckojia, premijera Viktora Černomirdina...
Odmah nakon Zorkinovog istupanja, pred parlamentom su se na vectiiosi „Ustavu i zakonima Ruske federacije zakleli ministr: odbrane, državne bezbednosti i unutrašnjih ' poslova Pavel Gračov, Viktor Baranjikov ı Viktor Jerin. A državni tužilac, Valentin Stepankov, koji je potvrdio da je Jeljcinov ukaz o „posebnom režimu“ u sukobu sa celim nizom ustavnih normi, najavio je mogućnost krivičnog gonjenja ljudi iz Jeljcinovog okruženja koji su radili na pripremanju Ukaza.
Istupanje pomenute trojke delovalo je umirujuće, tim pre
- Što je Jerin saopštio da u zemlji
„
parlamenta) bilo je raspoređeno |
~ pet „oficirskih udarnih desetina“. Eks-predsednik SSSH, Mihail Gorbačov, Jeljcinovu odluku o uvođenju „posebnog režima“ ncuvijeno je nazvao „Ozbiljnom političkom greškom koja svedoči o uskosti Jeljcinove socijalne baze i o njegovoj zavisnosti od pogleda ljudi koji su spremni da zapale kuću da bi ispekli kajganu“. nije bilo nikakvih nereda, da je „situacija pod kontrolom“ i da policija „raspolaže dovoljnim snagama“ da osujeti svaki poku-
šaj provociranja masovnih nere- ·
da“. Zebnju je, međutim, izazvalo upozorenje Gračova, koji je prethodno rekao da je situacija u armiji „zasad upravljiva“, da u oružanim snagama može doći do raskola i da će krvoproliće biti cena pokušaja — bilo izvršne, bilo zakonodavne vlasti — da ostvare svoje ciljeve uz pomoć sile i oružja.
Gotovo tragičnom mogla bi se nazvati uloga koju je juče odigrao ruski premijer Černomirdin, koji se na vanrednoj
esneve ејехаупозћ
sednici Vlade, održanoj neposredno uoči zasedanja parlamen- · ta, kao i ostali, opredelio za Jeljcinovu stranu, a da u Vrhovnom sovjetu Ruske Federacije — kada je postalo jasno kuda stvari idu — nije imao petlje da obnaroduje taj ključni deo Vladine izjave. -
Lider opozicionog bloka „Ro-
sijsko jedinstvo“ Vladimir Isakov, naglasio je da bi Jeljcinova dobrovoljna ostavka bila „najnormalniji i najpoželjniji epilog“. Ukoliko predsednik ne pođe na takav korak, podvukao je Isakov, treba kod Ustavnog suda pokrenuti proceduru za impičment, a ukoliko dođe do posezanja za silom — tada, u skladu sa članom 121. Ustava Ruske Federacije, treba smatrati, ne čekajući bilo kakvu odluku Ustavnog suda, da je Jeljcin sam sebe lišio predsedničke vlasti. . Boris Jeljcin se pred Vrhovnim sovjetom Ruske Federacije nije pojavio do kraja zasedanja, premijer Černomirdin je, vidno utučen, napustio Beli dom ubrzo nakon istupanja, a Jeljcinove pristalice su u takvoj defanzivi da su samo dvojica uzela reč u raspravi.
Jeljcinovo „obraćanje naciji“ bilo je napisano u duhu poznatog nedavnog istupanja ruskog ministra spoljnih de Andreja Kozirjeva u Štokholmu, a karakteristično je da predsednika i „posebni režim upravljanja zemljom“ u zaštitu nije uzeo ni šef diplomatije iako je prisustvovao vanrednom zasedanju par lamenta.
Hasbulšov: Auforifet drzave na поћ
Predsednik Ruske Federacije Boris Jeljcin onim što je uradio svco je autoritet našc velike države na nulu. Njegovo „obraćanje naciji“ je pokušaj uspostavljanja režima lične vlasti. Radi se o agoniji političkog režima koja nas sramoti pred očima cclog čovečanstva. Tek što sam se vratio iz poseta: Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji i Kazahstanu i mogu vam reći da mc tamo stalno pratilo osećanje stida zbog svega što se dogodilo — rekao je predsednik Vrhovnog sovjcta Ruske Federaciic Ruslan Hasbulatov. 5