Борба, 01. 04. 1993., стр. 26
3 BORBA ČETVRTAK 1. 4. 1993.
ŠTA PREDVIĐAJU „OPERATIVNE MERE ZA POBOLJŠANJE NAPLATE KOMUNALNIH USLUGA“
Izvršni odbor Skupštine građa, donco Je na svojoj poslednjoj (prehjučerašnjoj) sednici, pored odluha da komunalije poskupe u proseku za 166 procenata i „Oporativnoe more za poboljšanje naplate komunalnih usluga“. U пагоди се taj dokument verovatno biti poznatiji pod imenom „more za prinudnu naplatu“. Predstavnici clektrana, vodovoda, kanalizacije, čistoće, međutim, tvrde da je to Jedini način da prežive „Jer je svo manje građana koji redovno placaju“.
Usvojcnc odrcdbc bližc odreduju „pravila“ i rokovc naplatc dugovanja. JKP „Infostan“ ćc zaračunavati zatcznu kamalu ı na svakoj uplatnici upisivali u Dposcbnu rubriku, a predlozi та 40zvolu izvršcnja (odnosno naplate) podnosićc sc IV opštinskom sudu sukcecsivno. Ia bi ubrzali rad pravosudnih organa, Izvršni odbor jc predložio da sc obezbc-
di predujam srcdslava za izvršcnja tužbi, a IV opštinski sud ćc, kao prolivuslupu, ovc „slučajcvc”" raditi prioritetno. Prcdlažc sc i da Sudu budu na raspolapanju dva kombija (nc spominjc sc ko ćc obezbediti benzin) koja bi u odrcdenim vremcnskim inlcrvalima asistirala kod prinudnog izvršcnja pravnih odluka oduzimanja pokrcetnc imovinc „a Što bi umnogomc podiglo stc-
PROTEST PROTIV NOVOG UNIŠTAVANJA BEOGRADA
„Kako saznajemo iz dnevnc šlamjpc, sprema sc vcliko rušcnje starih pradcvina u dclu grada koji je omcdcn ulicama Vojislava Ilića, Stanislava Sremčcvića, Wavaničkom, Dojranskom, Топега Tomšiča, Trajka Stamcnkovića, Dušana Dugalića i Brcgalničkom. Po rečima arhitekte Nikole Žarkovića, koji je bio-šcf lima za izradu DUDP-a, „to jc sliћузка 1 адаригапа пазсођта, nastala na prostoru nckadašnjili poljoprivrcdnih zgrada i štala. Ovo Ivrdcnje jc ncislinito i prcdstavlja pripremu za još jednu prevaru starih Веоргадапа 1 oduzimanje njihovop vlasništva“, kažć sc u prolcslu prupc gradana, stanovnika mesnc žzajednicc „Lipov lad“, koji su članovi Udruženja za zaštilu ambijentalnih cclina.
„Ovaj dco Bcograda formiran je dvadesclih godina i vrlo brzo je postao gusto izpgradcn, prclcžno individualnim porodičnim kućama sa dvorištima. Nakon čeliri, pct pencracija рогофса, karakicr ovog nasclja sc nijc promcnio. Umesto da sc ulažc napor kako bi sc ovc kućc očuма!е, te da sc tako sačuva nešto od individualnosti grada, plan predvida pradnju 200 do 300 stanova, IrZni ccntar ! ргско 500 garažnih mesta. Za sve lo ncćc _ biti tražena saglasnost gradana.
Cilj je jasan — olcrajmo slaroscdcocc prinudnim rascljavanjem, dovedimo novc stanovnikc kojima ćcmo za vclikc parc prodali
OTVORENO PISMO ULUPUDS-A GRADONAČELNICI BEOGRADA
Zasfišite Terazijsku tera
„О (гепшкКи Када је teško zaustaviti zahuktalu izvođačku mašincriju koja hita da degradira i · dckodira Terazijsku terasu, taj jedinstveni dragulj Beograda, u trcnutku, kada po ko zna koji put nailazimo na cinički problc· matični, ckonomski diskutabilni i plancrski kontravcrzni „društvcni intcrcs“, saznajemo da ovaj poduhvat nc samo da nema vašu potporu, vcć da nislc ni upoznati sa sccnarijem unišlavanja ovopa potcza. Zato vas ovim pismom pozivamo da kao
јејџезћ
пао
jeftino stečenu lokaciju. Sa drupc stranc, nikop nc zanima 510 Će Iržni centar biti graden па 100 тегага од Вшемага Кемојиcije, najvcćc ргадзке Irpovačkc ulicc”.
„Mi pitamo zašlo sc radi oplemcnjivanja ovog dcla grada пе počnu da daju dozvole za adaptacije, dogradnje i rckonstrukciје porodičnih=kuća, što je zabranjivano tokom 40 godina, jcr jc ncdoslajao dclaljni plan. Zašto sc nc pronadu arhuckti koji će ште да озпизје игсасије оуор prostora, a da zadrže spccifićnost i Icpolu postojećeg ambiјеп!а. Мајјак5е jc svc srušili. Slaroscdcocima, koji su Cco SvOJ Živo! uložili da ocuvaju kućc u kojima su Žživcli njihovi roditclji i roditclji njihovih roditelja nc paда па рате! да зус 10 париз!е zbog garaža i poslovnog ccnlra“, pišć u prolcstu.
Viktor Kobjerecki, predslavnik grupc gradana koja stoji iza OvOp prolcsta kažc da staroscdoci nc bi imali ništa protiv da se na moeslu njihovih kuća gradi put, škola, bolnica ili ncki drugi objekat od opštcp značaja, ali da sc ovde пе тад! о (оте.
„Етапзјег РОР-а 7а ovaj dco prada nije Кериђика, мес nckoliko mcešovitih firmi koje bi na 1aj način dobile izvanrcdan prostor, ostvarile vcliku dobit, a prcko Icda nas koji tu Živimo. Da nc spominjemo da sc izpradnjom garaža zapravo ispravlja
čelnik našeg plasovnogp rada, sa pokazanim smislom za rešavanje aktucinih problema, uložitc SVOJ auloritći u cilju obustavljanja prekomponovanja 'Tcrazijskc terasc, pa ı svili prostora koja za Beograd značc Život, Icpotu i uspomcnu“ kažc sc u olvorenom pismu Које је prof. Branislav Stajević, uputio u ine Udruženja likovnih umcinika primcnjenih umcinosti ı dizajпега Srbije, gpradonačelnici dr Slobodanki Gruden.
Bez želje da „obeshrabrc sa-
Najbolji studenti u Skupštini grada
Gradonačelnik Bcograda Slobodanka Gruden primila jc danas u Skupštini grada rcktorc Bcopradskog univcrzitcta i Univcrziteta umctnosti i „studcntc gcncracije“ školskc 1991/92. godinc.
Obraćajući sc rcktorima i studentima, Slobodanka Grudcn jc rekla da prisustvo najboljih stuАепага једпс gencracije po-
tvrđuje da „Univcrzilct nećc zatajiti u obavljanju svojih funkcija“. Rektor Univcrziteta umtnosli Darinka Matić Marović upozna-
la je prisutne s Međunarodnim ·
takmičenjem muzičke omladinc, koje je u toku. Nakon toga, finalisti top takmičenja su izvcli prigodan muzički propram.
pcn disciplinc građana u izmirivanju svojih obavcza“. Išazmotrićc sc ı mogućnost povczivanja informatičkih sistema „Infostana“ i IV opštinskog suda.
U pripremi su i „dugoročnc mcrc u cilju povcćanja nivoa naplata” kojc prcdviđaju i visinu kamata. Za počctak, komunalci će sc zadovoljiti cskontnom stopom Narodnc bankc uvećanom za 20 proccnata, ali prcdložena je promcna Zakona o visini stopc zateznc kamate. Tako bi član 1. trcbalo ubudućc da glasi: „Dužnik koji zadocni sa ispunjavanjem novčanc obavczc plaća zateznu kamatu na iznos duga do momcnta isplatc u visini zvanično objavljenc inflacijc“.
Na jučcrašnjoj sednici prcedloženi su i inkasanti (uglavnom
greška koja je načinjena kada sc gradila desna strana ulicc Vojislava Ilića. Kada su zidanc tc zpradc, koje ni do danas nisu tchnički primljenc, nije prcdviden paražni prostor tako da na ovomi delu vlada pravi krkljanac od vozila“, objašnjava gospodin Kobjcrccki.
Zbor građana moesnc zajcdnicc „Lipov lad“ odbio je DUMP za pomcnulu lokaciju još pc dvc
“podinc,pa ili sada čudi otkud taj
detaljni plan ponovo „vaskrsava“. Posebno ih jc rcvollirao podatak, objavljen u dncvnim novinama, da sc sa planiranim izmcnama РОР-а složilo UdruZcnJC za zašlilu amibijentalnih celina. „Udruženje nc podržava nikakva usvajanja IDUP-ova, bez novili zakona o planiranju i gradcnju“, tvrdi Viktor Kobjcrecki. Pomcnuli zakoni „krčkaju“ sc, ŠIO u resornim ministarstviта, 510 u Skupštini Srbije ili u rcpubličkoj vladi, već oko dvc godinc, bez mnogo izgleda da sc skoro nadu u Parlamcntu. Bcz njihi,,nema svcobuhvatnog rcšcnja za gradenje u Bcogradu. U mceduvrcmecenu, zbog ncpreciznc konfuznc regulative za koju sc očckujc da ćc svakog časa biti izmcnjcna (a taj čas nikako da dodc) razni „vešti“ ljudi zaraduju ogroman novac [ако 510 псmilicc ruše Bcograd. Timc sc polako, ali sigurno, ubija gradski duh, a predprade sc vclikim ko-
racima priblizava centru. V. Radivojević
56
dašnje i buduće investitore bez kojih ne može biti urbanog prcuredenja i razvoja savrcmcnop, grada“, ULUPUDS stavlja akcenat na ncpalivnc poslcdice do kojih je, porcd pozitivnih rczultata, dovco zamah privatnog i
mošoviloj prcduzctništva. „Koncentracija invcsticionil sredstava pogoduje stvaranju
centara moći, koji u težnji za profitom zaposedaju i uzurpiraju urbani prostor, odnosno lokacije za svoje objekte. Dok su bili u pitanju nevažni objekti gradani su Sc suočavali sa SOpsIvVCnom nemoći ili nostalpijom zbog pubitka. Međutim, kada jc apresivnost snažnih invcstitora dovela u pitanje globalnc strukturnc, funkcionalnc i drugc karakteristike grada, nastupio jc trcnutak odsudnc odbranc“, ka76 Sc u pismu ULUPUDS-a pradonačelnici dr Slobodanki Gruden, upućenom sa molbom da spreči prekomponovanjc TcraZIJSke terasc.
„nczaposlcni“ radnici „Infostana“) koji bi naplatu vršili od stana do stana. Odgovorni u „Infostanu“, međutim, tvrdc da ovakva praksa po većim gradovima Srbijc nijc sjajno prošla. Ovo komunalno preduzeće predložilo jc, a Izvršni odbor prihvatio, da zbog loše cvidcncijc sistema „Infostana“ budc povezan sa „Elcktrodistribucijom — Bcograd“ ı da sc timc steknc uvid o ncprijavljenim korisnicima društvcnih stanova. Gradska vlada odlučila je da najbržc platiše budu nagrađenc — svi koji platc do pctog u mcsccu (da podsctimo plaća sc unazad) imaju popust od dcsct proccnata. Čak ćc i „Infostan“ u tom pcriodu raditi u dvc smcnc. Медишт, ц одпози па ргедћодni pcriod i to jc „rcprcsivna mc-
_SA SALONA AUTOMOBILA
па парса — za preživljavanje
ra”, jer Je rok za popuste smanjen sa 15 dana.
„Opcrativnc mcrc za poboljšanje naplata komunalnih usluga“ podrazumevaju još niz postupaka koji će omogućiti i bolje
_ funkcionisanje na relaciji „Infos-
tan“ — komunalna preduzeća — građani. Jcdino ostaje pitanje da li će Beograđani i pored noVvo-starih propisa (koji do sada nisu funkcionisali) moći da plaćaju računc koji mnogima premašuju platu. U „merama” se, паротешто, ne pominje da li ćc isti tretman imati ncažurni građani i ista takva preduzeća. Nema, takođe, ni podatka koliko će koštati aktiviranje ovih mora a ni izvor iz koga bi se akcija finansirala. M. GRIHOVIĆ
Uskoro i FAP-bus
— Verovatno da jc FAP u poriodu između ovog i prošlogodišnjeg Salona automobila jcdna od firmi koja jc najvišc izgubila zbog trenutnc situacijc. Između ostalog — ostali smo bcz šezdcsctak koopcranata, što domaćih, što Iz inostranstva — istakao jc u razgovoru sa novinarima Vidoje Slijepčević, gcncralni dircktor Fabrikc automobila iz Priboja. — Zbog rata i sankcija ostali smo i bez proizvođača mcnjača, otkivaka, motora... Zbog toga smo sc oprcdclili da završimo
Кот! ! од blokade
— Па nije bilo blokade verovatno da nc bismo ni znali šta sve i koliko možemo. Ovako, sankcije su nas primorale da se oslonimo na sopstvene snage da osvojimo i ono što smo dosad nabavljali sa strane — kaže direktor Slijepčević. — Za našu finalnu proizvodnju indirektno je vezano 150, a direktno 80 preduzeća, od čega samo u Beogradu više od dvadesct.
— Ipak, od države ćemo tražiti da nam nadoknadi ono što паз је zakonski primorala: da plaćamo ljude koji ne rade. Jer, na taj način, pre svega, oštećeni su deoničari koji su ulagali, a na ovaj način i izgubili sredstva. To isto važi i za nas, i za „Zastavu“, i za EI „Niš“, i za druge velike kolektive...
HUMANITARNA AKCIJA OPŠTINA
ono što imamo na lageru i za šta još imamo dosta nabavljenih delova, ali i osvojimo nove pozicije (kojc sada višc ne možemo da
· pribavimo). Isto toliko važno
nam jc i da sačuvamo postojeći tehnički kadar i da ga usmerimo na projcktovanjc i proizvodnju onog što dosad nismo proizvodili, naglasio jc Slijepčević.
FAP Je u saradnji sa IndustriJom motora iz Rakovice osvojio proizvodnju menjača koji su se doncdavno nabavljali iz Hrasnicc. Takođe, ispituju sc i mali „Mercedoesovi“ motori za kamionc od 140 i 160 KS nosivosti 10 i 14 tona koje je dosad pravio „Famos“.
— Da bismo, međutim, iskoristili kapacitete odlučili smo se i za proizvodnju autobusa. Ne onc takovanog visokog standarda i luksuza (njih smo „prepustili“ novosadskoj „Autokaroseriji“) vcć sa зктоттјот оргеmom, za gradski i prigradski saobraćaj jer smo osvojili i proizvodnju šasija — kaže Vidoje Slijcpčević. — Posle svih nedaća koje smo prceživcli trenutno u našem kolcktuvu radi jedna smcna. Znači oko 2.500 ljudi, dok sc oko 2.000 nalazi na re-
'dovnim ili prinudnim odmori-
ma. A, ako sankcije budu uskoro ukinutc oni će proizvoditi oko 4.500 kamiona i autobusa godišnje. Inače, do kraja juna tržištu ćcmo isporučiti oko 1.000 kamiona, oko 350 autobusa i nešto priključnih vozila.
P. MRĐANOV
=
Ма delu sportisti i qradami
U organizaciji SO Makovica i Čukarica, i njihovih Savcza za fizičku kulturu u subotu, 3. aprila ćc se održati sportsko-humanitarna akcija. Uz sprotski čctvoromeč ckipa Rakovice, Čukarice Banja Lukc i Vukovara čiji su sc učesnici unaprcd odrckli novčanih nagrada u korist razvoja sporta u Republici Srpskoj i Srpskoj Krajini, biće organizovano i prikupljanje pomoći Srpskim Krajinama u Ickovima, odeći, obući... Pomoć ćc sc prikupljati u velikoj sali SO Rakovica od 9 do 13 časdva.
U velikoj sali Opštine Rakovica-od 9 časova nadmctaće sc ša-
· histi a tada počinje i nadmctanjc
u streljaštvu u OŠ „Ivo Andrić“. Kuglanjc je zakazano za 10 časova na stadionu Industrije motora Rakovica. Ekipc ćc brojati po pet takmičara a u svakoj će sc nalaziti po jedna pripadnica ncžnijep pola.
Od Branimira Radovića sck-
rctara Savcza za fizičku kulturu
· Rakovice saznajemo da jc ova
akcija prva takvc vrstc u Bcog-
radu i da će sc uskoro krcnuti sa
sličnim i u drugim opštinama. НЕ.
BFC!
Четвртак 6:00 Кобрино јутро 10:00 Ауто пингвин 14:00 Даћеш даћеш 18:00 Жаока 20:00 Поглед из свемирског брода 22:00 СОУЛ СТРЕЕТ
23:00 1001-Ноћ-Пешчани сат
јал паше