Борба, 09. 05. 1994., стр. 21

ита

BORBA PONEDELJAK 9. MAJ 1994.

[15 1[:7.1 17

EVROPSKA IZLOŽBA „UMETNOST PRIRODE“ U BUDIMPEŠTI

Balzamova

• ~+60

ni ZIVOT

U „Ernst muzeju“ zajedno izlagali umetnici iz Jugoslavije, Hrvatske, Makedonije, Rumunije, Češke, Slovačke, Poljske, Bugarske, i Mađarske

Istočni deo Evrope — nekad pet danas devet zemalja — Češka, Slovačka, Jugoslavija, Hrvatska, Makedonija, Rumunija, Poljska, Bugarska i domaćin — Mađarska, u budimpeštanskom „Ernst muzeju“ srelo se na izložbi „Umetnost prirode“.

U Budimpešti, nekoliko poslednjih godina, postoji interesovanje da se prikažu različiti trendovi srednjoevropske umetnosti. Ovaj put se u žiži našao odnos umetnika — Čeha, Slovaka, Srba, Hrvata, Makedonaca, Rumuna, Poljaka, Bugara i Mađara prema prirodi.

Obrazlažući svoj izbor Biljana Tomić, kustos SKC- kaže da joj je za ovu značajnu evropsku izložbu bilo važno da od sedamdesetih do danas prikaže angažman onih umetnika koji su na ovim terenima neposredno radili s prirodom. Na početku se našla Marina Abramović, koja se bavila prirodom i energijom, zatim Ilija Šoškić, Vesna Viktorija (poznatija ovde kao Bulajić) koja unosi skepsu baveći se veštačkom prirodom, i na kraju, najmlađi — „Likovna radionica“ SKC: Srđan Apostolović, Zdravko Joksimović, Dobrivoje Krgović, i Dušan Petrović, koji mani-

festuju jednu posve urbanizovanu svest o prirodi.

Najveći kvalitet izložbc su, prema rečima Biljane Tomić upravo te različite, specifične interpretacije prirode, zavisno od tradicije određenih zemalja, nasleđa... Makedonci su svoje instalacije izveli direktno od „prirodnog materijala“ — lišća, slame, granja. Rumuni se bavc ljudskim telom, baš kako je to u nas rađeno sedamdesetih. Hrvati su sa četiri svoja umetnika (Vlasta Delimar, Boris Demur, Ivan Kožarić, Mladen Stilinović) „prikazali“ relaciju Život—smrt—kozmos—drvo. Naša selekcija je, na izvestan način, u tom mnoštvu interprcetacija i stavova upravo sa video radom Vesne Viktorije otišla najdalje i bila najradikalnija, te naznačila objektivnu virtuelnu stvarnost koju već živimo. Naime, snimajući kamerom negovanu prirodu Zapadne obale (SAD, gde umetnica živi), posebno mikro-lokacije kao što je Beverli Hils, Vesna se zainteresovala za „prirodu“ montiranu po gigantskim šoping—centrima i aerodromima. Prava je fascinacija nastupila na „Džon Vejn“ aerodromu pred džinovskim

palmama kojc su okruživalc takođe divovsku skulpturu tog „kauboja“. Na pitanjc kako ih ncguju, dobila je odgovor da su to — balzamovanc palme! Drvcćc je dchidrirano u posebnim pogonima gdc su potom ubrizgani silikoni. U fokus Vesnc Viktorijc, tako su dospcli pogoni voštačkc prirodc Која је ргерјаvila Amcriku a izvozi sc i u Evropu i Japan. Domaća sclcekcija je bila dopunjena izborom Balinta Sombatija iz Sromskc Kamcnicc, koji sc odlučio za braću Mandić — Miroslava („Ruža lutanja“) i Božidara, koji od 1977. živi u prirodi, u komuni u Srpskoj Brezovici.

— Naš susret sa Hrvatima i

Makedoncima bio je izrazito lep i srdačan i to je za mene, kaže Biljana Tomić, još jedan primer koegzistencije umetnosti i još jedna od šansi da eks-yu sredine mogu komunicirati.

Izložbu prati raskošan katalog (kilogram i 200 grama!) sa bezmalo 200 crno—bclih i kolor fotografija i stručnim tckstovima, sjajnog dizajna i na kvalitctnom papiru — katalog kakvog i „zapadne razvijenc“ zcmljc rctko mogu ponuditi.

S. Popović

OD ČETVRTKA, U KOLARČEVOJ ZADUŽBINI Silovanje istorije

U ciklusu predavanja „Jugoslovenska kriza u iskrivljenim ogledalima“, naист radnici i profesori Slobodan Samardžić, Leon Kojen, Nikša Stipčević,

Đorđije Vuković i Darko Tanasković, govore o hnjigama koje su se u poslednje tri godine pojavile u svetu, a čija „naučna“ pretenzija traži hritičku i

argumentovanu repliku

Neposredni povod ciklusa predavanja na Kolarčevom narodnom univerzitetu, pod nazivom „Jugoslovenska kriza u iskrivljenim ogledalima“, jesu „naučne“ knjige i studije koje su se poslednjih godina pojavile na Zapadu, i koje zbivanja na području bivše Jugoslavije pokušavaju da predstave, kako kaže prof dr. Darko Tanasković, „kao permanentni sumrak civilizacije kod nas“. „U svetu, slika o zbivanjima na tlu bivše Jugoslavije od početka krize (od 1991.) u celini gledano prilično je jednostrana, na različitim nivoima komunikacije (na Istoku kao i na Zapadu), kaže Tanasković, koji je i idejni organizator sesija koje će se, tokom pet nedelja, održati na KNU. „Srpska i jugoslovenska strana predstavljaju se u tamnim bojama, stvorena je manihejska crno-bela projekcija, koja ne odgovara sadašnjoj situaciji. No, ono što treba da zabrine, to nisu više televizijski falsifikati koji se mogu čuti na CNN-u i drugde, već pokušaj da se izopačena slika o Srbima uobliči u „naučne“ istoriografske i analitičke studije. Krajnje nepovoljni stavovi mogu se naći u knjigama, pa i u udžbenicima (u Francuskoj, n.pr), što se projektuje na ukupnu prošlost, koja se dizajnira tako što se crno-bela sli-

_ ka projektuje unazad“. Po rečima Darka Tanaskovića, misleći ljudi kod nas treba

rojekcija koja odg jini: Prof, dr Darko Tanasković

da odgovore ovom izazovu, a jedan od takvih odgovora jeste i kritička i argumentovana replika na knjige koje satanizaciji Srbe hoće da daju privid naučnosti. Zato će i svaka od večeri tokom ciklusa o kojem je reč, biti posvećena nekoj od takvih knjiga — dr Slobodan Samardžić će, u predavanju koje će otvoriti ciklus, „Evropa i raspad Jugoslavije: uloga Badenterove komisije“, komentarisati dokumenta Badenterove komisije. Profesor dr Leon Kojen će, u predavanju pod nazivom „Kako se Zapad vraća na Balkan“ govoriti o knjizi Krisa Cvijića „Priroda Balkana“, koja se pojavila u

sa Drinom kao granicom između Istoka i Zapada.

Knjiga „Sarajevo — kad istorija ubija“, čiji je autor Demetrije Volčić, biće povod večeri koju će voditi prof. dr Nikša Stipčević, i koje ćc biti naslovljcno: „Istorija kao žrtva propagande“. Пете је Volčić jc dircktor italijanskog radija i tclcvizijc, dugogodišnji dopisnik RAI iz Moskve, i ekspert za Istočnu Evropu. Inače je poreklom Slovenac, a njegova knjiga koja se pojavila u Milanu 1993. jedan je od bestselera u Italiji. Darko Tanasković će, u predavanju pod nazivom „Politički preporod bošnjaštva“, raspravljati o knjizi Smaila Balića „Nepoznata Bosna — Most Evrope prema islamskom svetu“, koja sc pojavila u Beču 1992., i koja se smatra, kako Tanasković veli, „biblijom bošnjaštva”“. Najzad, Đorđije Vuković će, u predavanju „Trijumf falsifikata“, govoriti o knjizi „Etničko čišćenje“, Mirka Dražena-Crmeka, koja sc pojavila u Parizu 1992., i koja je potpuni falsifikat srpske istorije, i u kojoj su Srbi predstavljeni kao narod opsednut idejom etničkog čišćenja.

Namora organizatora ovih večeri na KNU je da se ciklus nastavi na jesen i da se tekstovi nastali za tu priliku prikupe u zbornik koji će se štampati na

„Londonu :1991. i. koja zagovara ; Srpskom i engleskom jeziku.

vezivanje bivše BiH za Hrvate,

"Рамје Milenković

Kako „Borba“ nozvanično saznajc scloktor Storijinog pOozorja, Dejan Mijač, uvrstio jc u program ovogodišnje smotrc dramu pisca i rcditclja Radmile Vojvodić, „Princeza Ksenija od Crne Gore“, s podnaslovom „Izgnanička tugovanka doma Petrovića“. Predstava sc izvodi na sccni Zctskog doma, na Cetinju, a bavi sc životom porodicc Pctrović u cgzilu, gdc jc kralj Nikola i umro.

Princezu Kseniju u 80. godini, tumači Mira Stupica, Kscniju između 30. i 40. godine — igra Varja Đukić, a knoginjicu Kscniju — Aleksandra Guberinić. Kralj Nikola jc Mihajlo Jankctić, a kraljica Milcona — Đurđija Cvetić (na slici). U predstavi

POZORIŠNE PREMIJERE

Urnebesno letenje

„Boing boing“ Marka Kamoletija u produkciji Altcra, reditelj Vladimir Lazić

Меди зус ризштјот псхау!5nom pozorišnom produkcijom, koja se ponajpre oslanja na bogate sponzore, a zatim i na obilatiji prihod sa blagajnc, najnovija prcemijcra Kamolctijcvog „Boing boinga“ u produkciji firme Altcr, čiji poslovni rcpcrtoar ponajmanjc čini pozorišna ponuda, predstavlja časniji primcr ovakve sprege biznisa i umetnosti. Najveća zasluga za to pripada reditelju Vladimiru Laziću, a zatim i razigranoj glumačkoj ckipi koja upečatljivo demonstrira da ovaj očito komoercijalan tcatarski smer može biti i umetnički vcoma cfcktan. Sadržaj, pa i ите иске агаблаје Катојенјсvog komada mogu se sažeti u par rečenica: stan pariskog bonvivana Bcrnara promctan jc poput najvećih svetskih acrodroma — samo što umesto aviona po njemu saobraćaju stjuardcsc različitih avionskih kompanija kojima je tck jedno zajcdničko: da su verenice pomenutog, Dernara. Kada sc jednog trcnutka desi porcmcćaj u rcdu Тегспја njegovih vcrcnica, za gospodina Bernara počinje haos, a za glcdaocc komodija.Hcditclj Lazić jc dobro osctio da od Kamoloetija treba uzeti samo taj vodviljski tlocrt, mizansccnski muvman, i razigrati ga do urncbcsnih obrta. U tome mu zdušno pomaže sjajna, za improvizaciju i doigra-

ee „Ksenija“ Sterijinom

na pozoriju

sc još pojavljuju Gojko Baletić, Milo Miranović, Žaklina Oš-

tir, i drugi. li. M.

vanjc raspoložena glumačka ckiра, а ргедуоф је псоропоу у sccnski šcret Slobodan Boda Ninković, koji na svaki piščev ili reditcljev potez dodajc i po jcdnu sopstvcnu komičarsku vinjctu. U tom vrtoglavom komičarskom tcmpu ravnopravno mu sc pridružuje Anita Mančić, nastavljajući sjajne komičarskc stjlizacije kojc je započcla u „Laži i paralaži“. Još jednom posvcdočen glumački šarm i tcmpcramcnt Dare Džokić cfcktno ilustruje drugu boju vereničkog trolista gospodina Bcrnara, dok sočan rcalistički stil Gorice Popović ncodoljivo prcporučujc glcdalištu njcnu Bcrtu i svc ncdaćc koje sustižu služinčad u jcdnom tako prometnom stanu. Možda sc Milorad Mandić isuviše oslonio na svoj fizički izgled ili na ispomoć svog prijatclja iz provincijc, tck njcgova hladna statičnost dobija sccnsku cfikasnost tck kao kontra Roboertovoj (Ninković) ncvcerovatnoj dinamici. Iza ove, za igru izuzetno raspoloženc i rediteljski sjajno vođenc glumačkc poetorkc, vidno jc zaostajala Bojana Maljević. Sccnografija Todora Lalickog jc izvanredno ispunjavala sve predpostavke žanra: naoko ејеgantna, a jednostavna, ona jc omocđavala jcdan za igru ncobično podatljiv prostor.

Milutin MIŠIĆ

POČEO „TALIJA FEST" NA SCENI „CRNJANSKI“

Najgledanije komedije

Četvrti festival pozorišnih komedija „Talija fest“ počco je u subotu 7. maja na sceni Crnjanski predstavom Pozorišta Kruševac „Kidaj od svoje žene“. Festival je otvorio Vasilije Tapušković, pomoćnik ministra za kulturu republike Srbije rečima: „Ovaj Festival je još jedan pokazatelj naše vitalnosti i sposobnosti da se u vreme kada nas je svet izopštio okrenemo sebi i svojim unutrašnjim potencijalima.“ Prema saopštenju organizatora „Talija fest“ predstavlja smotru najgledanijih pozorišnih 'ko-

medija u prošloj godini na prostoru Jugoslavije“.

U nedclju jc na programu bilo Narodno pozorištc Leskovac, da bi se do 14. maja smenjivala pozorišta iz Niša, Beograda, (Atelje 212), Kragujevca i Šapca. U petak 13. maja festival zatvara Narodno pozorište „Sterija“ iz Vršca, kada će žiri u sastavu: Ljiljana Blagojević, glumica, Feliks Pašić, pisac i Branko Pleša, reditclj, proglasiti pobednika Festivala kome će biti uručena bronzana statua Talije. Ž.J.