Борба, 15. 09. 1994., стр. 19

ВОКВА ČETVRTAK. 15. SEPTEMBAR 1994.

BKULTURA||E

POČINJE 26. BITEF

Došlo je vreme da nam se nekadašnja otvorenost vrati i da konačno shvatimo da je umet-

nost odvojena od politike — kaže Jovan Ćirilov

Teatarska kretanja u svetu, u ovom trenutku, prepoznatljiva su po pravoj ekspanziji novih tendencija, pojavi novih mladih pozorišnih grupa, koje opstajavaju nekoliko sezona. Beogradska teatarska publika, već od večeras, ima priliku da se sretne sa aktuelnim svetskim tokovima na Beogradskom internacionalnom teatarskom festivalu, koji počinje predstavom „Dekameron 646“ u izvođenju Teatra „Anton Pan“ iz Rumunije, u režiji Silvija Purukarete.

— Tokom 25 dosadašnjih Bitefa, susretali smo se, s različitim podnaslovima, sa klasičnom avangardom i klasikom na nov način, kaže umetnički direktor Bitefa, Jovan Ćirilov. — Prvi put prošle godine, videli smo naznake novih pozorišnih tendencija da bi se ove godine, eto, pojavila neoavangarda. Reč je o pozorišnom pokretu koji ponovo prekida s kontinuitetom pozorišta i prošlošću umetnosti. Bave se, uglavnom, metafizičkim temama i sve počinju iz početka.

Teatarske grupe, koje ove godine stižu iz Australije, Nemačke, Španije, Francuske, pokazaće jedan novi, spektakularni način promišljanja tradicije. Biće to — kaže Ćirilov — igra, akrobatika, vatromet — što, u stvari, u ovom slučaju čini ulično pozorište s jednom globalnom metaforom a uz mnogo žestine. Doduše, Beograd ne voli mno70 to žestoko pozorište pa nam sad ostaje da vidimo kako će ga prihvatiti ovoga puta. No, publika Di morala imati na umu da je reč o ekskluzivnom )ozorištu koje, uglavnom, igra za festivalske poetioce, koristeći jednu popularnu formu za svoje hvatanje sveta i teatra, ali sa visokim nivoom yrofesionalizma.

Naravno, na ovogodišnjem Bitefu prostor je re'ervisan i za domaća teatarska događanja. — Iz lomaće produkcije, izabrao sam predstave, koje maju tematsko jedinstvo i koje slede tradiciju naeg angažovanog teatra, kaže Ćirilov. — Sve se гедзтауе bave ratom, varirajući klasične ratne eme poput „Lovca na jelene“ ili predstave „Polednji dani čovečanstva“, sa takođe određenom pektakularnošću.

Ulićni feafar: iz predsfav,

in comcer?“” španskog Зетоја Теста 7

Ove godine, nije bilo problema da se okupi veliki broj svetskih pozorišnih trupa. Prema rečima Jovana Ćirilova, glavnu ulogu odigrala je reputacija ove pozorišne smotre u svetu, uz činjenicu da su svojevremeno=na Bitef dolazile i predstave iz zemalja koje su bile pod embargom. — Došlo je vreme da nam se nekadašnja otvorenost vrati, da, konačno, shvatimo da je umetnost odvojena od politike.

. Ovogodišnji Bitef, pored 13 predstava donosi i jednu paralelnu manifestaciju, „Aeroplan bez motora“, čija je osnovna funkcija da animira čitav grad i predcči da je vreme od 15. septembra do 1. oktobra — vreme Bitefa. V.Poefkovska бајк

JPRIJA > Јата Оозапа Маћса

· Ćupriji, rodnom gradu Dušana Matića, počela · manifestacija „Matićevi dani“ koja će trajati do 5. septembra.

Prvog dana, u okviru „Matićeve pričaonice“ iržane u biblioteci koja nosi piščevo ime, govoli su Draško Ređep, Vuk Krnjević, Miroslav Raonjić i drugi. U biblioteci je održana i promocija njige „Martovske ide, tek što nisu“ koju je prireо Draško Ređep a štampao vršački KOV, kao i njige „Kritičari o Matiću“, čiji je priređivač Miloıv Mirković. ~

U 12 sati na tribini u galeriji Doma JA predavljena je poezija Dragana Kolundžije i Petru rdua u prizmi Matićeve poetike. Govorili su Misav Mirković i Draško Ređep. Izložbu Vlade Ve“kovića otvorio je zamenik ministra za kulturu asilije Tapušković.

U biblioteci u Despotovcu o knjizi „Martovske e, tek što nisu“ govorili su Ređep, Čelić, Krdu i obodan Pavićević.

Kasno uveče manifestacija je svečano otvore- ·

a, a Matićev šal svečano je uručen ovogodišnjem ureatu Zoranu Ćaliću. КЕ.

TED VEČERAŠNJE OTVARANJE IZLOŽBE „KONTINUITET — VR

NEGOTIN Mokranićevi dani, 29. put

Koncertom na kome će Beogradska filharmonija sa Majom Rajković — Šljivančanin izvesti Petu Betovenovu simfoniju a potom pod upravom kompozitora, Milana Mihajlovića svirati njegov „Memento“, za koji je dobio ovogodišnju „Mokranjčevu nagradu“ u Negotinu će u subotu 17. septembra početi „XXIX Mokranjčevi dani“. Festival će ove godine, kako se čulo na jučerašnjoj konferenciji za štampu u Jugokoncertu trajati osam dana (do 24. septembra). Prema rečima profesora Dejana Despića člana Programskog saveta „Mokranjčevih dana“, trajna orijentacija ove manifestacije čije je težište na horskom pevanju a zbog interesovanja i potreba negotinske publike, ove godine je proširen raznovrsnim priredbama — izložbama, promocijama, pozorišnim predstavama... — Najeminentniji domaći horovi: Prvo srpsko pevačko društvo, Hor RTS, „Koča Kolorav“, „Stanislav Binički“... samo su neki od učesnika priredbe, koja. će se nakon jednogodišnje pauze ponovo zav:šiti tradicionalnim natpevavanjem horova u kome ove godine učestvovati „Pro musica“ iz Subotice, „Svetozar Marković“, Novi Sad, „Stanko Dragojević“ iz Podgorice i negotinski crkveni hor „Stevan Mokranjac“. J.T.

ЈЕ с NADA POPOVIĆ PERIŠIĆ U SAVEZU _DRUGI PISU DRAMSKIH UMETNIKA SRBIJE

Prekid sa proslošću Zakon o pozorištu P do kraja godine?

__LUIUS _

U najnovijem broju Pozorišnih novina „Ludus“ objaven je razgovor ministra za kulturu u Vladi Republike Srbije dr Nade Popović Perišić i Svetlane Bojković, predsednika Saveza dramskih umetnika Srbije. Neposredan povod za ovaj razgovor bio je najavljeni Zakon o pozorištu kojim će se, prvi put nakon Kraljevine Jugoslavije, zakonski regulisati odnosi između države i pozorišta.

Prema rečima dr Nade Popović Perišić, Zakon bi trebalo da bude sačinjen na osnovu zajedničkog dogovora Ministarstva, saveza i pozorišta. I kao što se moglo pretpostaviti, na prvom mestu je problem finansiranja pozorišta. — Predložićemo da se izvrši kategorizacija pozorišta. Postojala bi, tako, nacionalna ili, ako hoćete, državna pozorišta koja bi bila finansirana sto odsto, potom druga kategorija pozorišta koja bi bila u obavezi da pedeset odsto prihoda zara-

de sama, treća kategorija su one pozorišne kuće kojima bi država davala sredstva za upravnika ili menadžera“, kaže Nada Popović Perišić.

Istovremeno, Ministarstvo će oslobađati dela poreza sponzore koji finansiraju predstave čiji kvalitet „stimuliše kulturnu politiku koju podržava Ministarstvo“. To praktično znači da ulaganja privatnih preduzeća i firmi zavisi isključivo od procene Ministarstva.

Sklapanje individulanih ugovora između pozorišta i ljudi zaposlenih u njima, predstavlja još jednu novost koja će izazvati različite reakcije. Pozorišta, naime, imaju pravo da — kako to predloženi Zakon predviđa nakon jednogodišnjeg ugovora otkažu saadnju glumcu, reditelju, domaru, ili bilo kojem radniku. — Umetnost je oblast visokog stepena rizika, smatra ministar za kulturu Srbije, i vi ne možete u umetnosti predvideti istu vrstu angažmana i fadnih obaveza kao, a primer, u administraciji. Donošenja ovog Zakona predviđeno je za kraj oktobra.

(Priredio: Ž. 3.)

Muslimani u Crnoj Gori: Podgorica: — Početkom oktobra, Plav će biti domaćin naučnom skupu koji treba da bude posvećen kulturno-istorijskom identitetu Muslimana u Crnoj Gori. Skup organizuju Centar za kulturu sa sjedištem u Plavu, časopis „Almanah“, i Udruženje za očuvanje ugrožene kulturno-istorijske baštine Muslimana. Planirano je da o nastanku i razvojnom putu Muslimana u Crnoj Gori govori dr Ejup Mušović, dok će se ekonomsko-socijalnim položajem Muslimana baviti dr Avdul Kurpejović. Jedna od tema odnosi se na migracije Muslimana iz Crne Gore i Srbije u 20. vijeku, obrazlagaće je mr Safet Rendžović, a biće riječi o položaju Muslimana na ovom prostoru. Osim toga, čuće se i prilog o Muslimanima Crne Gore u NOB. D.V. ;

Dve decenije Kolonije „Mileševa“: Beograd. U petak, 16. septembra, s početkom u 11 sati, u Pres centru održava se konferencija za štampu povodom 20 godina rada Umetničke kolonije „Mileševa“. Istim povodom, biće predstavljena monografija i saopšten program obeležavanja ovog datuma, (18-20. septembra), u Prijepolju. Novinarima će govoriti Slobodan Gojković, direktor Doma revolucije iz Prijepolja, likovni kritičar Đorđe Kadijević, ujedno predsednik Umetničkog saveta Kolonije, te član tog Saveta, Nikola Kusovac. (Тапјод)

Ктетеодга ја о Srbiji, 1941-1945.

Beograd. — U Muzeju Jugoslovenske kinematografije predstavljena je jače knjiga dr Miroslava Savkovića „Kinematografija u Srbiji tokom Drugog svetskog rata 1941. — 1945.“. Rukopis se temelji na doktorskoj disertaciji i obuhvata kinematografske delatnosti u Srbiji u Drugom svetskom ratu, kako na strani okupatora i njegovih saradnika, tako i na strani Narodno-oslobodilačkog pokreta i drugih pokreta koji su se suprotstavljali okuptoru. : V.P.G.

HUNSKA DELA SRPSKE ARHITEKTURE 20. VEKA" U BEOGRADSKOJ GALERIJI „ANDRIĆEV VENAC”

:ograd. — Vrhunska ostvareа srpskih arhitekata 20. veka, sad, nisu dobila adekvatan :*tman kao nacionalna kultur· baština. I, upravo je to jedan | povoda što Institut za istoriju netnosti, Savez arhitekata Sre i Institut za arhitekturu i urnizam Srbije organizuju izlož| „Kontinuitet — vrhunska desrpske arhitekture 20. veka“. ožba se otvara večeras (10 sau Galeriji „Andrićev venac“. Fotografijom će biti prikaza· dela osamdesetorice najznaеј srpskih arhitekata 20.

a. 1

Dr Zoran Manević, navodi tri kriterijuma koja su bila relevantna prilikom izbora autora za ovu postavku. Prvi kriterijum proistekao je iz skromne dosadašnje istoriografske literature u kojoj su navođena gotovo sva izložena dela i svi autori. Drugi kriterijum, bilo je priznanje kojim Savez arhitekata Srbije nagrađuje svoje najznačajnije članove za njihov životni opus. Treći kriterijum zasnovan je na prezrivom odnosu Službe zaštite prema graditeljskoj kulturi 20. veka: niti jedno od izloženih dela — ni Skupština SRJ, ni Dečja klinika, niti zgrada BIGZ nisu

proglašene kulturnim dobrima od velikog ili izuzetnog značaja. A, ogromna većina dela najznačajnijih srpskih arhitekata uopšte nije pravno zaštićena. Nagrađivanje Dečije klinike, kako isti-

če dr Zoran Manević, moglo se .

dogoditi samo uz asistenciju zavoda koji uporno odbijaju da u saradnji sa naučnoistraživačkim institucijama i Savezom arhitekata Srbije — pristupe vrednovanju arhitektonskih spomenika kulture našeg doba.

Оћо što se dogodilo Zlokovićevoj Dečjoj klinici, sutra se može dogoditi Dobrovićevoj palati,

u kojoj danas radi Savezno ministarstvo za odbranu, a potom i živim autorima i njihovim delima. Ova izložba treba da skrene pažnju na ono najznačajnije u

Jon Dubovi: Zgrada Opservatorije na Zvezdari

FOTO: B. PANTELIĆ

srpskoj arhitekturi 20. veka, i probudi savest da bismo zaštitili ono što treba da svedoči o kulturnom identitetu ove sredine.