Борба, 21. 11. 1994., стр. 28

PREDSTAVNICI ASOCIJACIJE NEZAVISNIH MEDIJA O NAPADIMA NA NIN | „BORBU“

a Ba ili duga noc

Beograd. — Ako se istopi energija za otpor prema ambicijama vlasti da ubije samostalnost nczavisnih medija, u Srbiji i Jugoslaviji nastaće duga noć. Na kraju nedelje borbe protiv „Borbe“ na red je, pokušajima ekonomskog usmrćivanja došao i NIN. Zato je neophodno da nezavisna glasila o tome stalno animiraju domaću i svetsku javnost i da naredne mesece proglase mesecima zajedničke (samo)odbrane, konstatovali su, između ostalog, članovi Koordinacionog odbora Asocijacije nezavisnih medija u subotu u prostorijama NIN-a. Prema rečima Tome Džadžića, direktora NIN-a, zabrana prodaje ovog uglednog nedeljnika u prodajnoj mreži kompanije „Politika“, koju je izrekao njen direktor Živorad Minović, finalc je jedncgodišnjih pokušaja da se uguši NIN. Nekom već dugo smeta NIN-ova samostalna uređivačka politika, ocenio je on. Predsednik Upravnog odbora NIN-a Milo Gligorijević podsctio je na istorijat izgona NIN-a iz kompanije „Politika“. Nadali su sc tada, kažc Gligorijević, da će NIN propasti,-a budući da se to nije dogodilo i da poslujemo na zdravim ckonomskim principima, bez dinara duga, sada smo izbačeni iz „Politikine“ prodaje: Živorad Minović je, naime, to učinio jer nismo pristali na „bratski zagrljaj“ „Politike“ i na,

Grizunov razgovarao sa čelnicima SPO-a

— Došao sam u Beograd kako bih renovirao odnose oštećene u poslednjih nckoliko godina između našc dve zemlje. Sa ovom posctom donosimo i niz konkretnih predloga u vezi obnovc odnosa na području kulture, nauke i informisanja naročito posle promcnc režima sankcija u ovim oblastima — rekao jc rus-

kako su zahtevali, njeno učešće sa 40 osto deonica, umesto sadašnjih 5,7 odsto u našem akcionarskom društvu.

Teškoće sa prodajom samo su refleks drugih problema, smatra Branislav Milošević, direktora „Borbe“. Sa dugoročnim napadima na nezavisna glasila sigurno će se nastaviti, ocenio je on i predložio' da ruko-

SAOPŠTENJE DSS

zamenik

Za Hari Štajnera radi se o

smišljenoj taktici vlasti da se

uništi jedno po jedno nezavisno glasilo. Reč je o kršenju osnovnih ljudskih prava i međunarodnih normi. Sa „Borbom“ se pokazalo da velike svetske organizacije kakva je UNESCO, ipak reaguju na takve poteze, zaključio je Štajner. Glavni i odgovorni urednik list „Vreme“ Drago-

> е e

Rezim profiv NIN-u

Predsednik Demokratske stranke Srbije dr Vojislav Koštunica u subotu je posetio redakciju NIN-a, gde je sa urednicima ovog lista razgovarao o najnovijem udaru predsednika kompanije „Politika“ Živorada Minovića na ovaj ugledni nedeljnik. Tom prilikom Koštunica je ocenio da je napad na NIN sastavni deo sistematskog gušenja medija koji nisu pod kontrolom režima. Ovakvu politiku vlast je otpočela posle avgustovskog zaokreta u nacionalnoj politici koji je doživeo ozbiljnu osudu javnosti u Srbiji.

Zbog toga režimu više nisu dovoljni dirigovani mediji, već je za opravdanje takve politike neophodna kontrola nad svim sredstvima informisanja. S tim u vezi g. Koštunica i urednici NIN-a su razmotrili načine kojima se demokratska Javnost mora suprotstaviti težnji režima da uguši i ono malo političkih sloboda u Srbiji.

vodstva ovih kuća uspostave dnevnu komunikaciju kako bi se neprekidno pronalazili odgovori na najteža pitanja. Milošević je takođe skrenuo pažnju na to da nijedno državno udruženje novinara, ni srpsko ni jugoslovensko, kao ni oba ministarstva informisanja, nisu reagovali na najnovije poteze režima niti jednom jedinom rečenicom.

ki ministar za informisanje i štampu gospodin Sergej Grizunov, na konferenciji za štampu

upriličenoj u prostorijama SPO- '

-a.

Osvrnuvši se na probieme nezavisnih listova sa državnom politikom gušenja kritičkog, drugačijeg mišljocnja od zvanič-

ljub Žarković ponudio je kolegama iz NIN-a da se zajednički distribuiraju i upozorio da se najverovatnije pritisci neće zaustaviti samo na uskraćivanju prodaje. Juče se takođe čulo da se nedeljnik NIN ubuduće neće štampati u „Politikinoj” kući.

B. 0. Ilić

nog, gospodin Srgej Grizunov je posebno apostrofirao „Borbe“ kao primer društvene maloletnosti novoformiranih „demokratskih“ rcžima.

Ministar Grizunov je, tom prilikom, uručio zvanični poziv predsedniku SPO Vuku Draškoviću da u januaru poseti Moskvu. PREMA PISANJU CRNOGORSKOG „LIBERALA“ e о2г двее 2• Ојдапк — Ретзкем сомек

Podgorica, (Beta) — „Ratni lobi u Bcogradu, koji Slobodana Milošcvića doživljava kao svog protivnika, Još jJc višc učvršćen imenovanjem репегаја Пгавоljuba Ojdanića za komandanta Prvc armije“, tvrdi sc danas u vojno-političkom komcntaru crnogorskog opozicionog ncdcljnika „Libcral“.

Autor teksta sugerira da će sc „snaga toga lobija ispoljiti u zavisnosti od dva elemcnta: od ishoda Avramovićevce ckonomskc reforme, na unutrašnjem planu i ratne sreće u Bosni, koja gencralu Ratku Mladiću okrećc Icда“. Za generala Dragoljuba Ojdanića list „Libceral“ kaže da dolazi iz Užičkog korpusa Vojskc Jugoslavije, da je učestvovao u na-

padima na zaštićene muslimanskc cnklavc u Istočnoj Bosni, kao i da jc tesno povezan sa srpskom vojnom komandom na Palama.

Komandu nad Prvom armijom general Ojdanić je preuzeo kao kandidat gcnerala Perišića, a protivkandidat za [0 тезго bio je „Miloševićev čovek“, general Mile Mrkšić, tvrdi „Libcral“. „U kontekstu tih personalnih promcna i nagoveštaja da vojni vrh u Beogradu ne podržava mirovni plan kontakt grupe, dobija sc potpuna slika o zategnutosti na liniji Milošcvić — generali“, zaključuje se u vojno-političkom komentaru crnogorskog nedocljnika „Libcral“.

Stefan Milenkovic na magistrafuri

Hanover (Tanjug). — U toku poslednjih godinu i po dana, naš mladi violinista Stefan Milenković nastupao je na deset međunarodnih takmičenja najvišeg ranga, i svaki put osvajao neku od nagrada, što nikome dosad nije pošlo za rukom. Dva puta je pobedio, četiri puta bio drugi, dva puta osvojio „bronzu“ i takođe u dva maha četvrto mesto, uvek kao naj-

mlađi laureat.

Na nedavnom takmičenju u Hanoveru Milenkoviću je žiri dodelio četvrtu nagradu, što je naišlo na veliko nezadovoljstvo publike. Rezimirajući takmičenje, muzički kritičar lista „Hanoveriše algemajne cajtung“ jc napisao: „Ove godine je to bilo — prema utisku mnogih slušalaca — Stefan Milenković — protiv ostatka sveta“.

Kako je već ranije planirao, naš mladi umetnik se neće takmičiti na nlanjČ 95 naredne DOO kako bi se PCM koncertima, Snima oG

miji u Bayaždbn

BUDVA

Ubijen Slaviša Čvoro

Budva. — U petak, 18. novembra budvansko naselje Velji vinogradi bilo je poprište neobivnog ubistva. U baraci gde je živeo, ubijen je Čvoro Slaviša (1964) iz Sarajeva — raseljeno lice sa stanom u Budvi. Iz dosad nepoznatih razloga njega je p-ištoljem CZ 7,65 mm ubio Svrdlan Slaviša (1958) iz Mostara, takođe raseljeno lice nastanjen u Herceg-Novom. Slaviša Svrdlan je po zanimanju profesor književnosti koji je ubrzo pronađen i predat istražnom sudiji. B.P.

Мамаја па ха те

Niš, Tanjug. — Niška banka je veoma brzo prodala svoj „kontingent” sertifikata za 500 zlatnika po ceni od 150 dinara po komadu, izjavio je direktor Sektora za poslove sa stanovništvom te banke Ljubiša Despotović. Isporuka zlatnika očekuje se 1. decembra.

21418 Vedro

Ujutru slabi mrazevi i magla po kotlinama i nizijama. Preko dana pretežno vedro. Jedino će na severu zemlje biti malo više oblaka a u prvoj polovini noći će doći do jačanja oblačnosti uz pojavu slabe'kiše. Jutarnja temperatura —2 do 2, pri moru do 10,

najviša dnevna između 10 i 15, u

južnoj Crnoj Gori do 20 stepeni. |

slučaj

AGENCIJSKI CENTAR BORBA ACB PROPACANDA MARKETING

TEL/FAX: 241.151

OCLASI

ACB

MILISAV MARKOVIĆ, ZAMENIK SAVEZNOG MINISTRA ZA UNUTRAŠNJE

POSLOVE

Pripremljen zakon o pasošima

Beograd, (Tanjug) Predlogu zakona o putnim ispravama, koji je pripremilo Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova, predviđeno je da pasoši koji su izdati po sadašnjim propisima važe najkasnije do kraja 1995. godine, izjavio je juče novinarima zamenik saveznog ministra za unutrašnje poslove Milisav Marković.

Marković je precizirao da će novi pasoši biti plave boje, drupačijeg formata, sa grbom Savezne Republike Jugoslavije i da će se izdavati državljanima SRJ, koji su punoletni i nemaju zakonskih smetnji.

Značajnu novinu u ovom predlogu predstavlja skraćivanje roka za izdavanje pasoša, sa dosadašnjih 30 na 15 dana, a zahtev za izdavanje moći će da se dostavi i preporučenim pismom

Prema ·

ili preko opunomoćenika, objasnio je Marković.

Međutim, dodao je on, nadležni organ koji izdaje ,pasoš moći će, radi utvrđivanja identiteta, da zatraži dolazak lica koje је podnelo запису za izdavanje pasoša.

Pored toga, predviđeno je da se rok važnosti pasoša za lica starija od 27 godina, produži na deset, umesto dosadašnjih pet godina.

Usvajanjem ovog zakonskog predloga ukinuće se dečiji pasoši i pasoši za strance, a deca će se upisivati u roditeljske pasoše ili će dobijati pasoše za jednokratnu upotrebu. >

Usvajanje Predloga zakona o

putnim ispravama u Saveznoj.

skupštini očekuje se početkom naredne godine.

Penzije od danas

Beograd, (Tanjug) — Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih saopštio je u subotu da će u ponedeljak, 21. novembra, početi isplata drugog dela akontacije oktobarske penzije i druge polovine raz-

like penzije za septembar.

Prosečna visina drugog dela akontacije penzije za oktobar je 82,50 dinara a polovina spetembarske razlike 3,75 dinara. To je ukupno 86,25 dinara.

„ев 1 50!" џ бовопа

Nakon četiri godine, a po prvi put nakon raspada bivše SFRJ, makedonska grupa „Leb i scl“ gostovala je i u Subotici. U petak uveče ponovilo se ono o čemu smo mogli da čitamo (i u „Borbi“) da se pre desetak dana dogodilo u Kragujevcu.

Veliko interesovanje za skopske rokere. U diskoteci „Lifka“, čiji su vlasnici i organizatori koncerta, bend je slušalo više od hiljadu ljudi, među njima i sred-

·njoškolaca i onih koji pamte

1977. godinu, kada je „Leb i sol“ na subotičkom festivalu „Omla-

dina“ započeo svoju karijeru. — Te 1977. godine, kad smo

se na omladinskom festivalu

prvi put pojavili, u bašti ispred

hotela „Patria“ prišao nam je je--

dan gospodin, Dragiša Petković, tadašnji urednik PGP-a i rekao: „Momci, da li biste vi hteli da snimite ploču?“ Ali, ovaj grad pamtimo i po koncertima koje smo svirali, pamtimo po Ljubiši Ristiću, Ani Kostovskoj, po mnogim lepim stvarima — геkao nam je Vlatko Stefanovski. U. 6.

„Ма ја“ ројесе та Јодозјам о

Beograd, (Zanjug) — Italijanska vazduhoplovna kompanija „Alital'ja“ najavljuje otvaranje redovnog saobraćaja između ItaliJe ı SR Jugoslavije, posle skoro 14 godina, saopštilo je predstavništvo te kompanije u Beogradu.

Prvi avion sleteće na beogradski aerodrom danas u 14.10 časova. Za sada se planira saob-

PODRŠKA SARAJLIJAMA

raćaj tri puta nedeljno — ponedeljkom, sredom i petkom, sa polaskom iz Rima u 12.20 časova, lokalno vreme, sa sletanjem u Beograd u 14.10.

Avioni će iz Beograda poletati u 15 časova i sletati na rimski aerodrom u 16.50.

Potpisivanje do kraja movembra

Deklaraciju o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu tokom proteklog vikenda potpisalo. je još dve hiljade Beograđana i tako se ukupna brojka popela na oko sedam hiljada.

Na zahtev čitalaca iz unutrašnjosti danas objavljujemo obrazac sa prvih pet mesta, a svi koji žele dati saglasnost Sarajlijama popunjen listić iz našeg lista — do kraja novembra — mogu poslati na adresu Građanskog saveza Srbije, Beograd, Kralja Petra

broj 46.

Deklaracija o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu

Ime i prezime

broj 1l.k.

potpis

и с ст“