Борба, 28. 11. 1994., стр. 28

28

no što je Stravinski uradio sa pa() ganskim ritualima u „Posvećenju

Proleća“, oni su uradili na svojoj drugoj ploči. Prizivanje smrti koja strpljivo čeka čitavu večnost. Ali, šta ja to pričam, ne smrti, ne. Zato što Je ona od papira i vazduha i nestaje i mrvi se pred ŽIvotom koji je ušao natrag u sebe a da nije morao. Pomislite kako je to biti svirep, a ipak tako anđeoski; tako životinjski pun sokova i možda besan, a da glas ume da prođe kroz sve to sečivom čistote. I zaroniti tako duboko u mulj koji se ne stidi da proguta kolevku ili dan i ne prezirati ga nimalo. Iz prethodnog, međutim, ne treba shvatiti da je ovde sve stav, bučan, preteći. Jer kada čujete prve tonove pesme „Ona te... voli prvo na šta pomislite upravo je rock'n'roll. The Doors klasik „Maggy M'Gill“ i zlokobna „She's My Witch" onako kako je peva Tayv Falco, zajedno. Bespoštednost gitarskih Soundgarden vizija, kao onomatopeja jezivih krikova iz Lavkraftovih planina ludila. A preko svega toga obožavanje svetlosti koja je krhka kao porcelan. Rečju BJESOVI iz Gornjeg Milanovca. Gornjeg Milanovca, hm?

INTERVJU: ZORAN MARINKOVIĆ, GORAN MARIĆ („BJESOVI“)

ZORAN: Da, mi jesmo iz Milanovca i uvek kada je potrebno insistiramo na toOme zbog razbijanja predrasuda u odnosu

na „provinciju“, 1пасе 5е osećamo kao građani sveta. Jer 90% ljudi je stado, gde god da živi – marva Za manipulisanje. Mi smo u onih 10% koje je rasuto po svim meridijanima. =

GORAN: Srećnici će se prepoznati u tih 10%.

Z: Smešno je što će se prepoznati barem 50%. Međutim, ta srazmera 90%:10% se ponavlja tokom cele istorije i da nije bilo 10% koji govore „žirafećim“ jezikom, civilizaciju bi uništili ljudi koji govore „zmijskim“ jezikom.

„Borba“- Zlojezikom.

Z: Da. Prvi put jedan samosvestan čoVek... G: Jedan samosvesni mladi Srbin...

Z: ... može shvatiti gde živi kada ode recimo u vojsku. :

G: Tamo ogroman broj ljudi teži za identifikacijom... —

Z: Kompleks mrava u mravinjaku.

G:... ali na nivou stada

Z:... ili pčele u pčelinjaku.

G:... ili ovce u ovčinjaku. Veliki broj ima taj ovčji pogled.

„Borba“ Hendrix, Jan Curtis, Kurt Cobain.

Ovaj put u rubrici kratkih recenzija domaća muzika. U pitanju su izdanja SJF Records iz Skopja. Početkom meseca ste čitali izveštaj sa Skopje Jazz Festivala, a zaslužni za diskove su ljudi koji vode festival. Izdanja su:

ILIJA PEJOVSKI – „GALEŠ“

Ovo je prvi makedonski jazz album. Ilija Pejovski, kompozitor ı pijanista dugo radi sa orkestrom Makedonske RTV ı većinu svojih kompozicija je radio baš za njih. Njegovi radovi za orkestar, snimljeni u periodu 85-93, u različitim prilikama ı u različitim postavama. Deo materijala čine

G: Reč je o ljudima koji su doživeli nemogućnost komunikacije sa bližnjima. „Borba“ — Sada mi pada na pamet onaj moto-citat iz Biblije o „demonima koji ulaze u krd' svinja“, na početku Dostojevskijeve knjige „Zli dusi". Ukoliko su drugačiji, osuđen si da u tebe uđe demon.

G: Navedeni ljudi su komunicirali sa demonom u sebi, jer su ga prepoznali i priznali da postoji.

Z.: Isto je rekao i Bela Hamvaš o Dostojevskom: „I sve do danas ostalo je otvoreno pitanje da ]i je Dostojevski samo otkrio demone o kojima piše, ili ih je pak sam dozvao. Ako ih je dozvao, Dostojevski je bio najveći zločinac sveta, ako ih je otkrio Dostojevski je bio najveći čarobnjak sveta. Ali je on rekao i čime se mogu zaustaviti demoni: ljubavlju, odri-

canjem, strpljenjem, pokornošću, samo-

pregorom. Dostojevski Je jedan od najvećih alhemičara, koji su ikada živeli: pokazao je đavolsku suštinu ljudskog života i pokazao je kako čovek može da pobedi đavola“.

„Borba“ – Ta se dilema, mislim, u slučaju Fjodora Mihailoviča ne postavlja.

Z: Zato je Hamvaš i postavio tu dilemu, da bi afirmisao Dostojevskog... kao

i solo komadi. Najbolje stvari na disku su obrade narodnih ora („Staro makedonsko oro“ i još bolja „Miniature For Kaval“). Makedonski etno zvuk je izuzetno-zahva-– lan za obradu, a upotreba izvornih instrumenata (zurle, tapani) i solo deonice majstora kakav je Mahmut Muzafer, daju posebnu draž ovom albumu. Na CD-u je i par jazz hitova (obrade Monka, Zawinula, Williamsa). Pejovski, pijanista meke ruke, standardno orkestrira pitke kompozicije.Ovaj disk bi mogao imati prođu ı van zemlje, a pravo iznenađenje je drugi:

„GUAN“ -– Music for solo piano from.

Macedonian Composers

U savremenoj klasičnoj muzici na prostorima Balkana mladi dočekaju svoje prve

božjeg čoveka.

G: Kao najmoralnijeg čoveka. To je uostalom jedini književnik protiv kojeg ni zmijoliki Daniil Harms nije imao ništa.

Z: Sad, kad pričamo o Hendrixu ı ostalima, oni su u stvari moderni sveci.

(а: Neće ıh priznati nijedna Crkva.

_- Z: Da, ali su sigurno bili religiozniji od svih tih „vernika“. Oni su dali život za nas. : - :

G: Njihova smrt je upozorenje.

Z: Posle svake Nirvanine pesme čovek može da se ubije.

G: Isto kažu i za naš drugi album.

7: Cobain se iskupio svojim samoubistvom, a mi poslednjom pesmom na materijalu. | „Borba“ – Ha! Zašto? Od čega?

G: Poslednja pesma predstavlja naznaku drugačijeg razvoja.

Z: Sa zadnjom pesmom... ona je kao time-out do ere Vodolije.

G: Do povratka humanizma, ljubavi, ·

tolerancije među ljudima.

Z: Do Hristovog drugog i konačnog dolaska (bareni se nadamo). „Borba“ — Neće li biti kao sa Domanovićevim Kraljevićem Markom „po drugi put među Srbima“ ?

nosače zvuka kada više nisu mladi. Oni kojima to uspe na vreme, poput Stevana Kovač Tickmayera i Bojana Gorišeka naprave sjajnu karijeru i van zemlje. Edicija „SJF“ je omogućila da četvoro mladih makedonskih kompozitora (troje su još uvek studenti, četvrti ima „čak“ 30 godina) objave neke od svojih radova za klavir na zajedničkom disku. Pande Šahov izvodi svoje zanimljive vinjete. Evdokija Danajlovska je najklasičnija na elegantan način. Najbolja kompozicija na disku je „Sonata 092“ Nikole Kodžabašije. Pande Sahov je najkompletniji u izrazu, a Miroslav Spasov nekako najstaromodniji. Ovo teško da ulazi u kategoriju jazza, ali je izuzetno hrabar pokušaj da se široj publici predstave mladi autori. Bojan Đorđević

7,: Neće, zbog toga što mi ako već nismo zagazili u Apokalipsu, onda ćemo je sigurno dočekati.

(G: Ona ne mora da bude Као 17 Сорpolinih filmova. Raspad morala je najveća apokalipsa čiji smo svedoci.

7: Оп koji prežive apokalipsu — učiniće to veličinom svog duha.To su ljudi koji danas potpuno svesno u prevozu ustaju starijim osobama, trudnicama, nemoćnim licima.

G: Ljudi koji svoje đubre bacaju pravO u kantu.

7:: To je to pročišćenje. Ne mora žrtva biti veličanstvena. Treba izdržati, jer vreme Demonu ističe, za mnoge već kasno је, 1 zato raduj se ako već nisi ruke uprljao. 6 =

G: Ne, ne, već „hodaj u tišini“ kao što kaže Curtis.Samo hodaj.

„Borba“ –— Uspravno?

(С: Замезпо. |

Z.: Moraš biti samom sebi sudija.

G: Ne želimo da, kako reče Džoni Štulić, „ljude provedemo kroz devet sVetova. a onda ih vratimo odbačene kao mrtve haringe“.

Z,: Jer što bi rekao naš prijatelj Saša Vujović, „samo mrtve ribe plivaju niz Teku“. „Borba“ – A ko pliva uz reku?” .Z: Lososi

G: Somovi. U stvari treba stajati po--

red reke. I kao Sidarta pitati je: „Reci пат, геко, гес1...“. Z: To je bio „duhoviti intermeco“. Zorica Kojić

MARCEL RUIJTERS je holandski strip-crtač

koji izdaje fanzine u vla-

stitoj produkciji počev od*1988. godine, ı čije su dve strip-sveske (Dr Molotow) objavljene od strane nezavisne izdavačke kuće „Monguzzi“. Ruij-

~. > ~ ~ ~ = n CEB SS) ANN TA од Мо ЈЕ fi M

1 | MN) , ЈАКУ

и ПЛИТАНСКА

ja =

ters je takođe jedan od autora čije je delo uvršteno u knjig

u „Potpisano Ta-

tom“, nastalu kao prateće izdanje izložbi antiratnog stripa koja je ove језе-

ni predstavljena u Amsterdamu i Bredi. —

___(Priredio: Saša Rakezić)

seu es свела eee туш оне:

e

""