Борба, 03. 07. 2003., стр. 14

DO a O la SEAPAIJAJOA

M E Četvrtak, 3. jul 2003.

PREVODI

Izabrane

drame

Autor: Tenesi Vilijams; prevod sa engleskog Dubravka Prendić, izdavač: NNK Infernacional, Beograd, 2002-2003.

američkoj dramskoj

književnosti Tenesi Vi-

lijams (1914 – 1984) je zablistao u trideset i prvoj godini života, kada mu je na Brodvejskoj pozorišnoj sceni odigrana drama “Staklena menadžerija”. Inače, Vilijams Je svojim stvaralaštvom obeležio pedesete godine prošlog veka. Isključivo Je portretisao likove nevinih romantičara koji postaju žrtve civilizacije, koja sopstvenu moć zasniva na biznisu. I pored lirske sim-

Tenesi Vilijams

bolike kojom odišu njegove drame, glavni akteri su neukrotive ličnosti prigušenih osećanja, nemoćne da prevaziđu moralne predrasude sredine u kojoj bitišu. Iz tih razloga Tenesi Vilijams je zajedno sa dramskim piscem potpuno drugačijeg literarnog senzibiliteta Arturom Milerom predstavljao američki pandam evropskoj egzistencijalističkoj filozofiji.

U eseju “Katastrofa uspeha” koji se kao predgovor nalazi u knjizi “Staklena menadžerija”, Vilijams piše: “U živote Amerikanaca uspeh često dolazi iznenada. Priča o Pepeljugi Je naš omiljeni nacionalni mit, kamen temeljac filmske industrije, ako ne i same demokratije”.

Doista, Vilijamsov Život, poput biografija mnogih američkih umetnika, takođe predstavlja neku vrstu ostvarenja mita o Pepeljugi. Njegov otac bio je trgovački putnik, bez iole sklonosti prema umetno– sti. Majčin muški roditelj, protestantski sveštenik sa juga Amerike – koji se protivio rasnoj diskriminaciji - najviše je uticao na unuka, budeći njegovo zanimanje za literaturu. Sve dok nije stekao zavidnu književnu slavu, Vilijams je promenio mnogo zanimanja. I pored toga što Je pisao filmske scenarije ı romane (“Rimsko

„proleće gospođe Stoun”) krunu njegovog literarnog uspeha

va

e

karakterišu pet drama, bez kojih se repertoari uglednijih svetskih pozorišnih kuća ne mogu zamisliti.- To su: “Tetovirana ruža”, “Staklena menažerija”, “Tramvaj zvani Želja”, “Mačka na usijanom limenom krovu” ı “Slatka ptica mladosti”.

“Tetovirana ruža” je nastala

kao plod Vilijamsovog oduševljenja toplinom i srdačnošću Italijana koje je autor bliže upoznao prilikom putovan-– ja po evropskim zemljama. Glavna junakinja Serafina Dela Rose, strasna je Italijanka koja živi u gradiću na obali mora, na domak Nju Orleansa. Ova udovica do karikaturalnih osobina obožava pokojnog muža i time opravdava vlastito patrijarhalno uzdržavanje od seksualnog života. “Staklena menažerija” je osećajna ı poetična drama, puna autobiografskih momenata iz perioda autorovog života u Sent Luisu. U ovoj _ ViliJams Je definisao :=sovenu

naklonost prema n ovima

razočaranih i iz -ljenih američkih žena, kojc čine ključ njegove dramske karakterologije. Radnju drame “Tramvaj zvani Želja” Tenesi Vilijams gradi oko u emotivnom smislu uznemirene žene iz otmene, nekada imućne američke Južnjačke porodice. Sa ovom dramom kojoj je radni naslov bio “Noć pokera”, uspešno je započeta ı rediteljska karijera Elije Kazana.

Snažna ı uzbudljiva drama o homoseksualizmu, gramzivosti, licemerju i umiranju, “Mačka na usijanom limenom krovu”, postala je sinonim za moderan dramski postupak, zapravo uspešan spoj poetičnosti i dramatičnosti uz prepoznatljivu američku sklonost ka senzacionalizmu. Na Brodveju “Mačka na usijanom limenom krovu” uzastopce je igrana 694 puta.

“Slatka ptica mladosti” je drama o slavnoj filmskoj zvezdi koja neumitno stari. Sopstvenu prolaznost nastoji da zaboravi uz mladog ljubavnika, koji njenu izbledelu slavu koristi za sopstveni uspon i ostvarenje mladalačkih snova.

Izabrane drame Tenesi Vilijamsa predstavljaju nezaobilazno štivo ne samo za buduće dramaturge ı pozorišne reditelje, već zaslužuju da pronađu mesto u bibliotekama svih ljubitelja pisane reči.

Dušan Cievara

svet Knjige

SAVREMENA POEZIJA | PROZA

(be)smislu izgnanstva

Salodin Burdžović: “Devojka sa kokošijim grudima”, Beogradska knjiga, Beograd, 2003.

na Tontića, Anu Ristović i

Još nekoliko manje poznatih lirika, spada u onu “ukletu” prupu pesnika kojima je, uslovljeno ili dobrovoljno, izgnanstvo obeležilo skoro sve naredne knj ige, O čemu, kad je reč o ovom piscu, svedoče i njegovi bio-bibliografski podaci ız kojih se vidi da Je na ovu temu za samo protekle četiri godine objavio dva romana: “Konstablerwache” i “Tragom muhadžira”, 2001; knjigu pesama “Imigrant's song”, 2000, kao i knjigu priča “Frankfurtske i druge priče”, 2002... kroz koje je, kao ı većina pesnika s kraja proteklog veka i milenijuma, s jedne strane govorio o nemogućnosti dostojanstvene egzistencije, O neostvarenim ljubavima, o poremećenim ljudskim vrednostima, dok je s druge strane, implicite, ispistvao dirljive apoteoze veri, prijateljstvu, uzvišenosti, dostoJanstvu... Međutim, ovde svakako treba reći da Je Saladin Burdžović već sa svojim pesničkim prvencima (“Hronika nepoznatog”, 1990, “Koncert za 1001 bajonet”, 1992 i “Plastična operacija sna”, 1994) potvrdio primer autentičnog lirika koji je izrastao iz sebe 1 iZ SVog vremena i koji u svakoj sledećoj knjizi dosledno iskazuje svoju individualnost. Kroz o noviju zbirku pesama, pomalo neobičnog naziva, “Devojka sa kokošijim grudima” Burdžović naštav}a da iznosi svoj doživljaj

S aladin Burdžović, uz Steva-

SMEDEREVSKI o —

sveta ı odnos prema. procesima koji se zbivaju u stvarnosti ali i na onom imaginarnom polju gde se isprepliću autosugestivna i ornička iskustva sa javom gde posebno možemo obratiti pažnju na stihove, koji su ovde u nekoj

DJEVOJKA SA KOKOŠIJIM GRUDIMA

službi lirskog psihodnevnika, o uznemirujućim snovima u kojima pesnik sanja i proživljava iskustvo već ranije ispisanih pesama... Reč je zaista o originalnoj poetskoj pripovesti o (be)smislu izgnanstva, poetskoj pripovesti o iluminaciji i mraku, ali ne kao opštoj pojavi, već kao alarmant-

LAUREAT.

-- je svojih izabranika,

_ glumačko bi kolorit i štim

ta dubo-

2: 0BB/|

noj metafori sveopšte dekonstrukcije sveta: o mraku ljudske svesti, identiteta, morala, dostoJanstva; ali reč je i, kako smo to već napomenuli, koliko god to paradoksalno zvučalo, o mogućem novom početku i novoj na– di... lako ova zbirka deluje kompaktno kao integralna poema, iako ima izvedenu misao, pa čak i fabulativne elemente – reklo bi se, da njen značaj nije u toj širo–koj sveobuhvatnosti, već u njenim fragmentima, u oštrim dramatičnim slikama, u njenim lirskim impulsima, u onim emotivnim i misaonim udarima koji dolaze povremeno, koji se istovremeno oglašavaju i kao snažne ekspresije ali ı kao epifanijske apoteoze, tanane poput svemilostive vode ı blagog “dodira rukom” nevinog sna...

Poetski istrumentarijum je u ovoj knjizi tendenciozno infimistički refleksivan, ali koji je, mora se priznati, na originalan način, podignut na univerzalni nivo. Otuda se u poeziji Saladina Burdžovića pojavljuju zasenčene epifanijske vizije, koje nisu samo stav pesnika, već su izraz dilema u vremenu, izraz su čovekovih unutrašnjih preispitivanja i intimnih začuđenosti.

U svojoj poeziji kao osnovni kvalitet Burdžović oglašava duh nove čovekove slobode (i kreativne 1 egzistencijalne). Reč je, dakle, o polivalentnoj poeziji ispisanoj oštrim alegorijskim koloritom.

Zoran Bognar

puno razumevanja prema odabranim ličnostima ı njihovom mukotrpnom “zanatu”. ali i ne-

ke neodoljive lepote iskrenog i nametljivog divljenja u kome Sve rečeno. Upravo po taı pristupu prema tako kon-