Борба, 12. 08. 2003., стр. 28
28 utorak, 12. avgust 2003.
Skoplje - Majka Tereza za života nije brinula ko je koje nacionalnosti – pomagala je uboge. bolesne, gubavce... ali danas, kada se uveliko sprema njena beatifikacija, što je korak do proglašenja sveticom - oko njenog imena i dela se natpucavaju nacionaliSti. Sve je počelo od poklona Vatikanu - obične kopije bronzanog kipa Majke Tereze, kakav je postavljen u Skoplju, gradu u kome je ugledala svet avgusta 1910. Bronzani kip je uradio jedan od najpoznatijih makedonskih umetnika Tone Serafimovski, koji namerava da kopiju tog spomenika ženihumanisti, koja je 1976. dobila Nobelovu nagradu za mir, pokloni Vatikanu, kao znak pažnje uoči najavljene njene beatifikacije.-
Međutim, albanske novine “Fakti” su u izveštaju, datiranom iz Rima, postavile pitanje - zašto ispod tog Kipa u Vatikanu treba da stoji natpis “makedonska kći” kada je ona za života govorila da je Albanka. “Fakti” pišu da su albanski lideri zgroženi nad pokušajem Makedonaca da proglase da je Majka Tereza njihova i da umanje činjenicu
UOČI NAJAVLJIVANE BEATIFIKACIJE MAJKE TEREZE ija je Majka Tereza? Cija je Majka Iterezd; Kako je bronzani kip Majke Tereze, namenjen Vatikanu pred najavljenu njenu beatifikaciju, izazvao nactionalistička prepucavanja
njenog albanskog nacionalnog identiteta.
Kritiku iznetu u albanskom listu “Fakti” preneli su u svet radio Slobodna Evropa i “Njujork Tajms” koji je objavio i razgovor sa Jasminom Mironski, autorkom dve knjige o Majci Terezi, poznavaocem njene biografije. Ona tvrdi da je Terezina majka bila Albanka, dok joj se otac zvao Nikola Bojadžiju i moguće da je bio - kako je rekla - “Vlah, znači pripadnik neslovenske, pravoslavne etničke zajednice u Makedoniji”. Uz to, poznato je da se brat Majke Tereze zvao Lazar, “kao slavni srpski princ”, kako je rekla Mironoska, dodavši da Majka Tereza nije govorila albanski.
Gradonačelnik Skoplja Risto Penov, koji bi trebalo da uruči poklon Vatikanu, poku-
šao je da smiri strasti nagla-'
sivši da niko nikada nije rekao
da je Majka Tereza - Make-
donka, nego samo da nije stopostotna Albanka. Penov čak tvrdi da nikada nije postojala namera da se ispod kipa ma-
jke Tereze u Vatikanu napiše - ·
“makedonska kći”, kako su izvestile albanske novine. Ispod kipa će jednostanvo pisati: rođena u Skoplju, u avgustu
Autor: Bogdan Jovanović
mozaik
1910, umrla u Kalkuti, u septembru 1997. I autor kipa Serafimovski kaže da za njega nije sporno da Majka Tereza nije čista Makedonka.
Većinu svog života je Majka Tereza provela u Kalkuti i osećala se, više od svega, Indijkom - izjavila je “Njujork tajmsu” jedna pripadnica Milosrdnih sestara, verskog reda kojli je Majka Tereza osnovala u Kalkuti 1948. godine.
Sakupljajući napuštene, bolesne i umiruće najpre po ulicama Kalkute, a zatim ı šire, po svetu, Majka Tereza je postala simbol nesebičnog saosećanja i ličnog davanja. Za sebe je govorila da je “samo olovka u Božjoj ruci, koja se pomera onako kako to Bog želi”.
U svojoj knjizi “Jednostavan put”, u kojoj je sažela svoj životni i verski stav, Majka Tereza najviše piše o ubogima kojima je posvetila sebe: “Ti ljudi nisu samo gladni hrane, već su željni da budu priznati i prihvaćeni kao ljudska bića. Oni čeznu za dostojanstvom, za tretmanom kakav im mi pružamo. Oni su .gladni naše ljubavi.
“Najstrašnija današnja bolest ljudi je osećanje da su neželjeni, nevoljeni, da se o nji-
"Tereza.
ma niko ne brine. Fizičke bolesti se mogu lečiti medikamentima, ali je ljubav jedini lek za usamljenost, očajanje i beznađe”, napisala je Majka
Majka Tereza se zakaluđerila u 18. godini u redu Loreta koji je vodio samostanske katoličke škole u Indiji. Dobila je ime Sestra Tereza, ali su je
štićenici ubrzo prozvali Majka Tereza. Kao katolička misionarka, poznata širom sVeta, bila je moćan glas u zaštiti tradicionalnih hrišćanskih vrednosti. Putovala je kao izaslanik pape Jovane Pavla Drugog, koji bi u oktobru trebalo da je beatifikuje što Je “Stepenik bliže” proglašenju sveticom. Uskoro robna marka made in Monfenegro
Podgorica - U Crnoj Gori je u toku projekat stvaranja robne marke “Made in Montenegro”(proizvedeno u Crnoj Gori) koju bi do kraja naredne godine moglo dobiti nekoliko autentičnih crnogoTskih proizvoda.
Tim pilot projektom, koji sprovodi Agencija za mala i srednja preduzeća, obuhvaćeno je oko 30 firmi iz oblasti turizma, poljoprivrede ı drvoprerade za koje će eksperti Nemačkog društva za tehnološku saradnju do polovine septembra postaviti dijagnozu stanja i utvrditi smernice razvoja.
Nova robna marka bi, kako stručnjaci ocenjuju, mogla biti dodeljena za oko deset poljoprivrednih proizvoda među kojima su Njeguška pršuta i neke mesne prerađevine, mleko i mlečni proizvodi, pojedine vrste vina i voća, kao i voda za piće sa određenih izvorišta.
Prema procenama agencije, privatna preduzeća treba da podignu kvalitet proizvodnje ı postanu adekvatna zamena uvozu da bi, nakon zadovoljenjaspotreba domaćeg tržišta, ta preduzeća mogla da izvoze robu i u zemlje regiona i razvijene zemlje Evrope.
Hrvafi fraže po
Sarajevo. - Klub hrvatskih poslanika u Domu naroda parlamenta Bosne i Hercegovinč (BiH) zatražio je poništavanje odluke o naimenovanju sudija i
nišfavanje odluke o kanfonalnom sudsivu
Agencija je predložila povezivanje privatnih preduzeća iz tih oblasti kako bi crnogorska mesna industrija koristila resurse primarne poljoprivrede, turizam proizvode-domaće mesne industrije, a turistička preduzeća u fazi rekonstrukcije potencijale iz drvoprerade.
Eksperti su do sada konstatovali da je turističkim objektima potrebna bolja opremljenost, obučenost kadrova i finansijska potpora, dok u mesnoj industriji, prema preliminarnim ocenama, postoji dobra tehnološka osnova dovoljna za početak krajnje iZzvozne strategije.
Crnogorski proizvodi će, da bi stekli poverenje na evropskom tržištu, morati da usaglase nacionalne sa međunarodnim standardima, što se pOotvrđuje sertifikatima kvaliteta, pakovanja i posebnom oznakom koja obezbeđuje slobodnu distribuciju robe unutar zemalja članica Evropske uni-
Nakon analize stanja u preduzećima crnogorska vlada će obezbediti kredite za firme za koje se ustanovi da imaju najviše šanse da ih uspešno iskoriste i obezbede veći obim proizvodnje.
Skupština Livanjskog kantona, koji Hrvati zovu Herceg-bo-
· sanska županija, takvu odluku je ocenila kao neprihvatljivu s ob___zirom da je hrvatski narod većin_ skiutom kantonu. međuna-