Борба, 27. 01. 2005., стр. 4

· Četvrtak, 27. januar 2005

oji će Cajati dva dana. ___Teme koje će biti raznatrane na sastanku su Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Evropskog POPA

/ gregati i benzin za Kosovo

Pokret “Snaga Srbije" obezbedio je agregate za „struju za sve srpske porodice u Batusu i Lipljanu, a obezbediće agregate za sve srpske porodice na Kosovu i Metohiji kojima je struja isključena već više od mesec dana, izjavio je funkcioner te stranke Boris Stajkovac.

Paketići povodom Savindana

Povodom svetosavskih praznika deci školskog i predškolskog uzrasta sa Kosmeta Crveni krst Ko'sova i Metohije u saradnji sa Pokretom "Snaga Srbije" (PSS) uručiće 2.600 poklon paketića.

Predsednik pokrajinskog Crvenog krsta Bora Moračić rekao je Tanjugu da će paketići biti uručeni deci u Kosovskoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom Potoku, Leposaviću, Štrpcu i iGračanipi.

Parivodić sa Zobelom

_ Ministar za ekonomske

nose sa inostranstvom Milan Parivodić razgovarao je danas sa novoime·novanim ambasadorom 'SR Nemačke i Srbiji i Crnoj Gori ORO Žobelom. |

Ministar Parivodić je ihaglaaki da je SR Nemačka jedan od strateŠkih partnera Republike

Ben, potpredsednik Sa-· veza jevrejskih opština u Srbiji Aleksandar Gaon i jedna od preživelih žrtava holokausta Eva Timar.

olitika

Država umrežena u korupciju

neophodna i politička volja, kažu sagovornici „Borbe”

Pored Zakona za borbu protiv korupcije,

Skupština Srbije donela je u prethodnom periodu nekoliko važnih antikorupcijskih zakona. Urađen je i Nacrt nacionalne strategije za borbu protiv korupcije o kojoj će ponovo biti reči sledeće nedelje u Beogradu. Da li to, između ostalog, pokazuje da postoji politička volja da se naše društvo uhvati ukoštac sa korupcijom i koliko se doneti zakoni sprovode u praksi, neka su od pitanja na koje smo odgovore potražili od Verice Barać, predsedaika Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Srbije i Nemanje Nenadića, izvršnog direktora "Transparentnost Srbije.

Nenadić kaže da nije siguran da li postoji dobra volja. Neki pokazatelji govore da se razmišlja u tom poravcu, jer je donosiocima političkih odluka bitno da se predstave kao borci protiv korupcije zato što je to postalo popularno kod birača.

- U praksi, međutim, kod primene antikorupcijskih zakona nailazi se na mnoge teškoće i opstrukcije od strance organa koji su dužni da ih sprovode. S druge strance, postoje velika očckivanja javnog mnjenja koja ne mogu da se zadovolje, jer je borba protiv korupcije dosta spor, dugoročan proOn se mora strateški planirati i sprovoditi. Zbog toga sc stvara utisak da je u praksi urađeno još manje nego Što jeste - objašnjava Nenadić.

Prema njegovim rečima glavno dostignuće jeste donošenje nckoliko važnih za-

CS.

Nemonia Nenadić

kona, ali uglavnom zbog pomanjkanja stručnc javnc rasprave prce njihovog usvijanja, oni sadrže mnoge ncdostatkce i nejasnoće.

- Pomenuću Zakon o finansiranju političkih stranaka iz 2003, zakona o sprcčavanju sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija i O slobodnom pristupu informacijama iz prošle, kao i Zakon o javnim nabavkama iz 2002. godine kao najvažnije propise iz ove oblasti. Pored toga što oni sadrže određc-

nc nedostatke i nejasnoće, daleko veće slabosti se javljaju pri njihovom sprovođenju, a pogotovo kontroli pojašnjava Nenadić.

Verica Barać ističe da jc naša država potpuno umrežena korupcijom, kao i da nije lako utvrditi da li postoji politička volja da sc bori protiv njc.

- Donošenje antikorupcijskih zakona je svakako korak napred. Oni stvaraju institucionalni okvir protiv korupćije. Koliko će ti zakoni

Mali broj kažnjen

Nemanja Nenadić lično ne zna nikoga ko je kažnjen zbog korupcije. U štampi je čitao za pojedine slučajeve, koji su medijima bili interesantni. On dodaje da je broj osuda za krivično delo korupcije mali.

- Zvanična statistika pokazuje da se za relativno mali broj ovih dela, uopšte, pokreće prijava, a još manji broj dospe na sud i dovede do osuđujuće presude - konstatuje Nenadić.

I Verica Barać se slaže da je veoma malo ljudi kažnjeno zbog korupcije.

- Savet se bavi tzv. dominantnom korupcijom koja faktički nije kažnjiva u našem društvu. U tu grupu spada Sartid, šećer, Nacionalna štedionica, Mobtel, privatizacija, nadziđivanje Beograda, gde skoro da nemate ni pokrenute postupke. Sve su to izveštaji koje smo mi uradili i dostavili javnom tužilaštvu. Nismo dobili ni informacije da li su nešto preduzeli, da li smatraju da je to nešto što je bitno, hoće li se pozabaviti time ili neće. Ono što smo mi u Savetu označili kao najverovatnije najkrupniju korupciju u ovoj državi mora da se nađe na sudu i utvrdi da li je korupcije bilo nije, jer korupcija je krivično delo ukazuje Barać.

zira sve probleme, kako sc primenjuju doneti zakoni i koje su teškoće. Ukoliko nacionalna strategija budc

biti dobri u primeni, to će pokazati praksa. Tu verovatno ima i dobrih rešenja. Problem jc, niecđutin, Što sc

Verica Barać

Ona napominje da kod nas još uvek ne postoje dovoljne pretpostavke za nczavisno pravosuđe i ono jc u

blemi u samom pravosuđu. Prirner Sartida koji smo mi uradili pokazao je i jedno i drugo - veliku korupciju u

oni uglavnom nc primecenjuju. Na primer, za Zakon o sprečavanju sukoba interesa tek sada se formira telo sa sedam mueseci zakašnjenja, koje treba da prati njegovu primcnu.

Naša sagovornica podseća da je sa Ministarstvom pravde i Savetom Evrope urađen Nacrt nacionalne strategije protiv korupcije. Ona anali-

usvojena, uradiće se Akcioni plan za njenu implantaciju što bi mogao biti mnogo značajniji korak u borbi protiv korupcije.

- Strategija ustvari ĐOVOTI na koji način se u konkrctnim slučajevima može suzbiti korupcija, šta nedostaje, zatim šta treba uraditi u pravosuđu, upravi i privrednom životu - precizira Barać.

pravosuđu i veliki uficaj iz-

vršne vlasti na nje Sartid je prodat u 'Stečajuj e U

sudskom postupku ad Wii __ ki je uglavnom taj e

uradila izvršna vlast, ON sno vlada. Dominantna ko rupcija je u suštini vrlo pvezan sistem. To se odlično vidi u privatizaciji - zaključu je Barać.

Ankica Nenova ı Borova

VN

mnogo čemu zavisno od izvršnc vlasti. Znači, nema tog osnovnog demokratskog principa podelc vlasti, njihoveć međusobne kontrole i

sunostalnosti da bi sec uspostavilo i pitanje njihove odpovornosti. - Baš se u korupciji vidi da je izvršna vlast ta koja pogubno utiče na rad pravosu-

đa. Postoje naravno i pro-

Račak j

izrežiram

Račak iskorišćen da se u svetskom

javnom mnjenju prema ratu

Hag. - Nemački novinar Bo Adam rekao je Juče kao svedok odbrane na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu, da su prve vesti o masakru u Račku 15. januara 1999, “koje su uzburkale emocije u zapadnom svetu i preokrenule sve u rat”, i zvanična verzija Verifikacione komisije OEBS o tom događaju pobudile u njemu duboku sumnju.

“Od samog početka mene je proganjala pomisao da nešto ne valja u toj priči”, rekao je Adam i dodao da jc Račak iskorišćen da se u svetskom javnom mnjenju “slomi” otpor prema ratu.

Kao ilustraciju toga, on je navco govor Bila Klintona uoči vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju. U poruci naciji tadašnji američki predsednik je naveo kao razlog “samo Hačak”, gde su, po njegovim rečima, nedužni muškarci. žene i deca izvedeni iz svojih kuća prisiljeni da kleknu u blato, a onda srpski vojnici i policajci osuli rafalima po njima.

“slomi”

Otpor

Po oceni svedoka, sve u toj priči je bilo neuverljivo. Prvo, zapitao se, ako su počinili zločin, zašto srpski vojnici i policajci nisu uklonili mrtvace. Drugo, srpski zvaničnici su uputili televizijsku ekipu na lice mesta, rekao je nemački novinar obrazlažući zašto se profesionalno pozabavio događajem u Račku godinu dana kasnije.

Pre nego što je otišao na lice mesta, proučio je sva dostupna dokumenta: koja se odnose na “masakr 45 albanskih civila”.

Tužilac Džefri Najs je uložio prigovor na Ovo svedočenje pošto je “iz druge ruke”, ali sudijsko veće je odbacilo prigovor, obrazloživši da istraživanje nemačkog novinara može biti relevantno Za uvid u taj događaj.

Glavno ispitivanje, koje vodi sam optuženi Milošević, nastavlja se u odsustvu predsedavajućeg, sudije Patrika Robinsona. Razlozi njegovog izostanka sa jučerašnjeg zasedanja sudijskog veća nisu navedeni.

e Novine kao institucija

Sinoć održana svečana akademija povodom 70 godina od izlaska prvog broja NIN-a

– NIN su bile levičarske novine, ali – evropske. Ideološka opredeljenost u tom dobu nije bila vanvremenska dimenzija. Podela Evrope na levu ı desnu shvatala se kao pitanje opstanka. Levi su se spremali da “jurišaju na nebo” i promene svet nepravdi i slepih sila, a desni su se organizovali u falange odbrane po svaku cenu. Istorija će posle prvo potrošiti fašiste, a antifašisti će Još pola veka “jesti ovim rečima obratio se mnogobrojnim

svoju decu”,

zorišta.

ma Slobodan Reljić,

oštrim perima srpskog novinarstva ı javnim ličnostiglavni ı odgovorni urednik NIN-a, na svečanoj akademiji povodom 70 godina od izlaska prvog broja ovog lista, održanoj u prostorijama beogradskog Jugoslovenskog dramskog po-

Uz muzičku pratnju gudačkog. orkestra “Dušan Skovran” ı arhivskim snimcima prezentiranim u video-formi, zvanicama se obratila Dragica Srzentić,

Jedini živi svedok nastanka prvog broja NIN-a.

- Godinu dana pre nego što će NIN izaći nisam znala ko je bio donator lista, ali se jasno sećam ime na kao što su: Veselin Masleša, Oton Krstanovič Vojislav Vučković, Hugo Klajn, Pavle Bihalji, Rš dovan Zogović, Mile Dimić... NIN je posle dva, ti broja bio veoma popularan u celoj onoj Jugoslaviji.

Nisam ni sanjala da će NIN postati institucija.

K. Laiić

Rizično i za novinare

Istraživanje 4gcncijć LARI o stavovima ličnosti i institucija o Kosmetu

Dve generacije na Kosmetu: Da li će on dočekoti slobodu?

PR agencija *Pragma” t okviru ovogodišnjeg, istraživanji “Novinar, vaš prijatelj”, istražila je stavove novinara sa, teritof' je Kosova i Metohije o organizacijama, ličnostima, među nim institucijama i PR službama sa kojima su u svakodnevno! kontaktu.

Prema dobijenim rezultatima istraživanja, najkonlu ja ličnost u prethodnoj godini je Oliver Ivanović, nosilac 5 ske liste za Kosovo i Metohiju. Novinari su ocenili dan odnos sa medijima, od neprivrednih organizacija, ima Rak” prizrenska cparhija, odnosno otac Sava Janjić, jeromonih nastira Visoki Dečani, a od privrednih Elektrodistribu ciji * Elektrokosmet, odnosno Nebojša Aleksić, zamenik geni direktora.

Od međunarodnih organizacija najbolji odnos, sa medijin! ima UNMIK, koji organizuje i najkvalitetnije konferencije ”' novinare. Posebno je pohvaljen i ombudsman Marek Novi njegova kancelarija. Od državnih institucija, najbolje odnosć medijima, tokom prošle godine, imala je Koalicija “Po a kao ličnosti se izdvajaju Milan Ivanović, predsednik S KV | nacionalnog veća za sever Kosova i Mimoza Kusari Ljilja, 01 šef službe za odnose sa javnošću Vlade Kosova.

Na pitanje koja im je najveća prepreka u komunikaciji · Se službama u prikupljanju informacija, novinari kao glavni P blem ističu neslobodu kretanja, tako da su prinuđeni dani ćinu događaja i konferencija odlaze u pratnji ili obczb prevozom. Takođe, izdvajaju i česte nestanke struje, koi sustvo prevoda na srpski jezik na cd O. NE na ko koji”

Bovore Albanci ili predstavnici međunarodnih o od J. Vuj

PR

navodc iz agencije “Prapgma”.