Борба, 27. 01. 2005., стр. 6

6 BORBA

· Četvrtak, 27. januar 2005

drugi o nama

Nesaradnja

„truje” budućnost

Institute for War and Peace

Reporting - London

Američke kaznene mere protiv Srbije dovode u pitanje njen prijem u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO) i negativno se odražavaju na inostranu pomoć i ulaganja, kao i na šanse za pristupanje OvcC ZCmlje EU, izjavili su bankari i analitičari za Institut Za iZVCštavanje o ratu i miru.

Sjedinjene Države su 14. januara obustavile pomoć Srbiji od deset miliona dolara, uz obrazloženje da Beograd nc sarađuje sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

U isto vreme, Vašington je povukao jedan broj zvaničnika koji su pružali tehničku podršku srpskoj vladi.

Stejt department je izjavio da će preispitati svoju odluku ako Srbija počne da u potpunosti sarađuje sa Tribunalom. Pod tim se podrazumeva hapšenje i izručenje svih.prcostalih osumnjičenih ratnih zločinaca, pre svega ratnog, lidcra bosanskih Srba Ratka Mladića.

Amerika veruje da srpskc vlasti mogu da utvrde gde sc Mladić nalazi i da ga izruče Tribunalu, kako je izjavio Stejt department 14. januara.

Ovo je treći put da je srpska vlada lišena američke pomoći. Beograd je u proteklih par godina uskraćen za potencijalnih 39 miliona dolara. Pomoć je uvek bila uskraćivana zbog nedovoljne saradnje sa haškim sudom.

Ova odluka će negativno

uticati na pomoć namenjenu za sprovođenje ekonomskih reformi kao što su oporezivanje i prijem u STO).

Pomoć državnoj avio-kompaniji JAI je takođe obustavljena, onemogućavajući početak direktnih letova za Ameriku. Lokalni ckonomski eksperti tvrde da bi indirektne posledice američke odluke mogle da podrazumevaju obustavljanje pomoći Srbiji i od strane MME i Svetske banke.

Aleksandar Vlahović, bivši

ministar privrede, rekao je za Institut da gubitak od deset miliona dolara ne može baš tako lako da se zanemari. Ova suma je predstavljala trećinu iznosa za otpremnine za radnike koji će biti otpušteni u procesu restrukturiranja velikih državnih preduzeća, istakao je on.

Vlahović je predvideo da bi sledeći američki korak mogao da bude dalji pritisak na MMF i Svetsku banku da usvoje stroži stav prema Srbiji zbog njenog necispunjavanja mećđunarodnih obaveza.

Dok srpski premijer VOjislav Koštunica nije dao nikakvu izjavu povodom ovog, poteza, Boris Tadić, predsednik Srbije i lider opozicione Decmokratske stranke (DS), pozvao je vladu da izloži jasan plan rešavanja problema sa Hagom.

Najnovije mere američke vlade će se odraziti na srpske građane, pre svega na one koji zavise od budžeta, izjavio je "Tadić.

“Pozivam vladu, koja je tvrdila da neće biti posledica zbog nedovoljne saradnje sa

Hagom, da preduzme hitne mere i spreči dalju neđunarodnu izolaciju, ckonomsku propast i osiromašenje naših građana”, dodao je on.

Srpski ministar za ckonomske odnose sa inostranstvom, Milan Parivodić, ocenio je da bi američka odluka mogla da se negativno odrazi na prijem ove republike u STO.

“Formiranje radne grupe STO za Srbiju je zakazano za 15. februar, ali, ako Amerika odbije da pruži podršku, nisam siguran da će se to dogoditi”, rekao je on,

Neki eksperti veruju da će američki potez ne samo odvratiti potencijalne, američke investitore, već i druge muhltinacionalne kompanije, kao i da bi mogla da poveća već postojeći rizik ulaganja u Srbiji.

Miroslav Prokopijević, ckonomski analitičar, rekao je za Institut da “će strani investitori uzeti u obzir ovaj potez amecričke administracije kada budu odlučivali o ulaganju svog, ka·pitala u Srbiji”.

lako je Prokopijević napomenuo da ne očekuje da će EU nametnuti sankcije, kazne-

Balkanska odiseja

Deutsche Welle

Bon - Kondoliza Rajs uskoro šalje na balkansku turneju Keneta Blekvela, svog čoveka od poverenja, od čije će procene političke situacije u zemljama bivše SERJ, dosta zavisiti dalja politika SAD na zapadnom Balkanu. lako su. u dvodnevnom propitivanju Kondolize Hajs pred senatskim Komitetom za međunarodne odnose u centru pažnje bile pre svega one krizne tačke na kugli zemaljskoj kao što su Irak, Avpanistan, Bliski istok, zatim odnosi sa saveznicima u

Kondoliza Rajs

EHvropi, Pekingom i Moskvom, Balkan nije bio Žžaobiđen. Rajsova, koja slovi za eksperta za zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza i Balkana, kada je reč o američkoj poli-

PT MIA!

Rajsova će kao novi šef Stejt departmenta pre

tici u drugom mandatu predsednika Buša prema zemljama nastalim na tlu nckadašnje Jugoslavije, pa dakle i prema Srbiji i Crnoj Gori, samo je pokazala da se tu ne

IBI

svega insistirati na obavezama Srbije prema haškom sudu za ratne zločine, što se Kosova tiče nastavlja se politika zvana standardi pre statusa, ali je Rajsova uspela i da naglasi zadovoljstvo Vašingtona izborom Borisa Tadića za predsednika Srbije i nadu da će Srbi iskoristiti šansu za dalju demokratizaciju zemlje. Onako kako ih je ona izrekla, ove poruke ne samo što potvrđuju kontinuitet američke politike prema Srbiji i Crnoj Gori, nego predstavljaju i jasan signal koga i kakvu politiku Vašington

podržava u Beogradu.

mogu očekivati bilo kakvi zaokreti. Blekvel je jedan od bliskih saradnika Kondolize MHajs i jedan je od visoko rangiranih crnih političara u Vašingtonu. Ovaj poznati borac za prava Crnaca, dobitnik nagrade Martina Lutera Kinga, sa svojih 50 godina ima impresivnu političku biografiju.

Bio je gradonačelnik u rodnom Sinsinatiju, ambasador SAD u Komisiji za ljudska prava u UN, podsekretar u američkoj vladi, ministar finansija države Ohajo, a sada Rajsova namerava da ga postavi za specijalnog, američkog izaslanika za Balkan. Blekvel neće predstavljati samo “oči i uši” Kondolize Rajs na tom području, već i nekog ko će značajno uticati na kreiranje budućih poteza američke administracije u ovom delu Evrope. :

Na izvestan način, samim tim što na Balkan kao svog emisara šalje bliskog saradnika, Kondoliza Rajs kao novi šef Stejt departmenta posredno poručuje da, uprkos tome što su prioriteti SAD u globalnoj politici okrenuti prema nekim drugim delovima sveta, Vašington ostaje i dalje u igri na jugoistoku Evrope. ;

Svojevremeno je bilo mnogo spekulacija o povlačenju SAD sa Balkana i prebacivanju odgovornosti za rešavanje balkanskih problema na Evropsku uniju. Međutim, pri tom se ne sme zaboraviti da SAD prema već poznatim formulacijama · o zaštiti nacionalnih, znači američkih interesa, pa dakle i u sklopu borbe protiv međunarodnog terorizma, zapadni Balkan, a osobito Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, smatraju trusnim područjem koje mora ostati, najblaže rečeno, pod budnom paskom Amerike.

Jovan Radovanović

"1

Priština

ne mere koje bi dodelio Brisel mogle bi da odlože studiju o izvodljivosti - prvi korak koji Srbija i Crna Gora mora da napravi na putu ka članstvu u EU - i početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Prokopijević je ukupnu potencijalnu štetu za Srbiju proccnio na nekoliko stotina miliona, ili čak milijardi, evra.

On je upozorio da bi svako odlaganje ispunjavanja obaveza zemlje u pogledu Tribunala moglo da dovede do kolapsa makroekonomske državne stabilnosti. “Ako to bude slučaj, niko ne

Sukobi koče napreda

bi trebalo da bude iznenađen ako vrednost evra skoči sa 80 na 200 dinara”, naglasio je on.

Budimir Kostić, predsednik Rajfajzen banke, prve banke otvorene u Srbiji sa stoOprocentnim inostranim sredstvima, rekao je da vlada mora brzo da reaguje i zadrži priliv stranih investicija.

Labus je izjavio da je njegova najveća briga uticaj amecričkog poteza na međunarodni rejting Srbije, što bi moglo da utiče na ostale pregovore.

“Puna saradnja sa Hagom se od nas ne zahteva samo zbog, dobijanja američke pomoći”, rekao je on, nastavlja-

Glas Amerike |

Vašington - Direktor odeljenja za.spoljnu politiku u vašingtonskom institutu Kcjto Kristofer Prebl osvrnuo se na upravo objavljen izveštaj Međunarodne krizne grupe o Kosovu u kojem se ukazuje na mogućnost izbijanja širih nemira u toj pokrajini koji se jedino mogu sprečiti proglašavanjem nezavisnosti Kosova. Međunarodna krizna grupa je uvažena organizacija, ali ona je nevladina ustanova, koja nije povezana sa američkom administracijom i prema tome ne govori u ime američke vlade, pogo-

'tovo ne u ime Bušove admi-

nistracije., U Međunarodnoj kriznoj. grupi rade brojni analitičari koji su imali veoma aktivnu ulogu u formulisanju politike prema Balkanu, posebno Kosovu, u administraciji predsednika Klintona. Međutim, Bušova administracija se kreće u drugom pravcu. Izveštaj Međunarodne krizne grupe, u

svakom slučaju, ne ukazuje na promenu stava Vašingtona prema tom pitanju, već jednostavno mišljenje nekih uvaženih stručnjaka te institucije, kaže Prebl.

Pitanje: Da li bi, po vašem mišljenju, trebalo rešiti konačni status Kosova, odnosno dati mu nezavisnost, pre ispunjavanja standarda i uprkos protivljenju vlade Srbije?

Odgovor: Odluka o secesiji bilo kog regiona ili etničke grupe je unutrašnje pitanje te etničke grupe i države u čijem je ona sastavu. Po mom mišljenju, SAD i međunarodna zajednica bi trebalo da ostanu po strani u rešavanju tog problema. Postoje brojni drugi primeri regionalnih etničkih grupa, koje žele da se otcepe, ali postavlja se pitanje, između ostalog, da li su te etničke grupe i entiteti sposobni za nezavisnost. U stvari, veoma mali broj može da opstane nezavisno i ispuni međunarodne

Junge World

Beograd - Ranije su odnosi u beogradskim dvorištima bili jasno uređeni. Omiljena dečija ratna igra zvala se “Nemci i partizani”, Borba se vodila drvenim puškama i još pre prvog okršaja u popodnevnim bitkama znalo se ko su pobednici: partizani. Tu ništa nije moglo da se promeni jer su oni bili heroji. Zbog toga nije hteo da bude “Nemac”,

Takođe, niko nije želeo ni da igra “četnike”. Ali ova uloga je morala da se popuni, srpski nacionalisti lojalni kralju su se uklapali u scenario svake bitke iz Drugog svetskog rata. Oni su bili izdajnice, ubice iz zasede, Dijani dželati, baš kao i fašisti hrvatskog ustaškog pokreta.

Oni su osuđeni kao kolaboracionisti Nemaca - ne samo na igralištima, gde su se de-

Debata o nacionalističkim četnicima zadire

jući: “Ona predstavlja preduslov za pozitivan ishod studije o izvodljivosti pridruživanja EU”.

Prema, Labusovim rečima, ako vlada želi da ostvari SvOj cilj - pridruživanje EU do 2012, “moramo da dobijemo pozitivne rezultate studije O izvodljivosti Evropske komisije u martu”.

Međutim, planovi Bcograda o približavanju EU su pod velikim znakom pitanja.

Negativan znak u tom smislu bila je ovonedeljna odluka visokog predstavnika EU Havijera Solane da otkaže posetu Beogradu, navodeći kao raz-

standarde. Ne verujem da bi u bliskoj budućnosti bilo u interesu bilo koga, Srba ili kosovskih Albanaca, da KOsovo postane nezavisno. Mislim da je izveštaj Međunarodne krizne grupe problematičan u smislu njenog, podsticanja na nezavisnost jednc etničke grupe, uprkos drugačijem stavu administracije. Pitanje: Da li bi nezavisnost Kosova bio svojevrstan presedan koji bi još više podstakao · separatističke aspiracije, recimo Baska u Španiji, Mađara u Rumuniji ili Kurda u Turskoj i Iraku? Odgovor: Državu ne definiše jednostavno njen etnički sastav, odnosno njena homogenost. Postoje brojne države koje su multietničke i multiverske, kao što su Indija, koja je jedna od vodećih demokratskih zemalja sveta, ili, recimo, SAD. Mislim da bi politika američke administracije da svaka etnička grupacija, koja želi da postane nezavisna, dobije to pravo bio opasan presedan. o bi,

Zora nacionalnog pomirenja?

ma istorije.

Danas je situacija sasvim drugačija: “Četnici su priznati kao pravi borci za slobodu Srbije”, s radošću je

IRANA IWiONN ·

u te-

melje srpskog društva i predstavlja glavni sastavni deo potrage za jednim novim nacionalnim “identite-

tom” izvan

komunizma i Jugoslavije koja je počela

sa usponom Slobodana Miloševića krajem osamdesetih godina. Debata je kompleksna između ostalog i zbog toga što zvanična titoistička slika istorije DruBog svetskog rata mora da se revidira na važnim me-

stima. Tako je,

na primer, izjednačavanje srpskih

četnika sa hrvatskim ustašama neodrživo. Na kraju

krajeva, ustaše su u koncentracionim 1 vodile politiku sistemskog,

ogorima spromasovnog uništavanja

Srba, Jevreja i Roma. To i u takvom obliku ne može

da se prebaci četnicima.

ca igrala po uzoru na legendarne jugoslovenske filmove poput “Bitke na Neretvi”, već i u školskim udžbenici-

početkom godine izjavio Vojislav Mihailović, unuk vrhovnog četničkog: komandanta Draže Mihailovića ko-

log nedovoljan napredak Srbi. je i Crne Gore u saradnji s "Tribunalom. |

lako Labus nije želeo d razgovara O OnOmeE ŠLtO je na. zvao najgorim mogućim sce. narijem, odnosno o eventual. noj odluci Brisela da takođe nametne kaznene mere, 0n ji priznao da će, ako se to dogodi, njegova reformatorski orijentisana stranka G17 plus na. pustiti Koštuničinu vladu, ·

“Ako G17 plus više, nema prilike da utiče na evropsku integraciju naše zemlje, nema razloga da učestvujemo u vlasti”, kaže Labus, i

Milan Ćulibrk

prema nekim pro: čunima, obuhvatilo oko 5:000wmil etničkih grupacija širom: ta. Najbolji model za situdju u Srbiji i Crnoj Gori šu SAD, koje su višenacionalni država gde žive ljudi mnogih etničkih i verskih grupacija,i mislim da Vašington ne bi trebalo da ide u suprotnom pravcu toj praksi, odnosno podršci ~ secesionističkim stremljenjima.

Pitanje: Kakve bi mogle da budu posledice formira nja brojnih mini država na Balkanu po. regionalnu i evropsku bezbednost?

Odgovor: Brojne mini države bi ohrabrile svoje gra đane da se identifikuju po etničkoj pripadnosti i na tj način bi se povećala Op? snost od nasilja i konflikata. Videli smo primere u Evropi od kraja Drugog svetskog 1 ta da su ljudi radi bezbedno sti i blagostanja ostavljali po strani svoj nacionalni i etnič ki identitet, što se pokazalo veoma uspešnim.

Branko Mikašinović

ga je streljala Jugoslovenski narodna armija. ı

Od 1. januara četnići upravo uoči ovogodišnje međunarodnog, obeležava ja 60. godišnjice oslobođe!" ja od nacionalsocijalizmi zvanično se nalaze na dobrih momaka. Srpski par lament je pred Božić nom većinom usvojio koji je predložio Srpski p' kret obnove ministra inč stranih poslova Vuka DT škovića. Po njemu, četnici 5 smatraju pripadnicima po kreta koji se borio protiv 1 mačkih okupatora i fašizan) Na taj način oni su i | ski izjednačeni sa part ma i primaće boračku pe! . ju. Slika istorije iz komu | stičkog vremena se potP obrnula.

Boris Kanciaji