Борба, 21. 10. 2005., стр. 9
|
Petak, 21. oktobar 2005.
BORBA 9
kultura
artizanova kinoteka U znaku stogeodišnjeg jubileja
Prema rečima Slobodana Novakovića biće prikazano dvadeset filmova od dvanaest režisera, navijača upravo
ovog fudbalskog kluba
Povodom 60. godišnjice našeg, najtrofejnijeg (ranije: Jugoslovenskog) sportskog društva “Partizan”, u Muzeju Jugoslovenske kinoteke od danas do srede, 26. oktobra, biće prikazano 20 filmova od 12 režisera. Pod naslovom “Partizanova kinoteka”, program su organizovali SD “Partizan”, distributerska kuća “Pro vižn” i Jugoslovenska kinoteka.
Prema rečima Slobodana Novakovića zastupljena su ostvarenja najboljih srpskih režisera, a slučaj je hteo da svi oni navijaju baš za “Partizan”, kao i mnogi glumci. Ulaznice koštaju samo 50 dinara, a sav prihod namenjen je štićenicima Doma za decu i omladinu bez roditeljskog, staranja u Zvečanskoj.
Program počinje projekcijama jednog dokumentarnog i dva igrana filma Emira Kusturice “Priče super osmice”, “Sjećaš li se Doli Bel” i “Otac na službenom putu”. Sutra i prekosutra su na redu po tri filma Srđana Dragojevića i Radivoja Raše Andrića, a u ponedeljak će biti prikazani filmovi Darka Bajića “Rat uživo” i “Crni bombarder”, Miloša HRadovića “Mali svet” i Gorčina Stojanovića “Ubistvo s predumišljajem”. U utorak su na progamu filmovi Srdana Golubovića “Apsolutnih sto”, Lazara Histovskog, “Belo odelo”, Miroslava Lekića “Lavirint” i Slobodana Skerlića
Plakat za Kusturičin film
“Do koske”. Zavšrnog, dana mogu se gledati filmovi Slobodana Šijana “Ko to tamo peva” i Dušana Kovačevića “Balkanski špijun” - korežiser Boža Nikolić i “Profesionalac”. - Narodni muzej u Beo-
BRINI RINNNNNNIININ Velikić u : ” „Literaturenu Vodeći ncmački časopis za književnost “Litcraturen” iz Berlina, koji uređuje najuticajniji nemački književni kritičar Sigrid Lefler, čitav svoj, oktobarski
Predstavom “Nečista
broj, koji se pojavio uoči Sajma knjiga u Frankfurtu, posvetio je temi “Čitanje”. Uredništvo časopisa pozvalo je desetak uglednih evropskih pisaca da napišu eseje o čitanju, O ulozi čitanja u svakodnevnom Životu, o sudbini književnosti i čiaoca. Među piscima koje je časopis “Literaturen” pozvao da napišu esej za ovaj specijalni broj nalaze se poslednja dva dobitnika Nobelove nagrade za književnost Elfride Jelinek i Imre Kertes, kao i Peter Hsterhazi, Klaudio Magris, Dragan Velikić, Orhan Pamuk, Andžej Stasjuk i Jurij Andruhovič.
„Puerto Flamenko” u Domu omladine
Ansambl “Puerto Flamenko?” koji izvodi flamenko ples uz autentičnu muziku iz Sevilje, nastupiće večeras u Domu omladine Beograda.
Frančeska Cika Grima i Andrej Vujičić sa svojom plesnom B8rupom predstaviće flamenko kao umetničku formu u okviTu koje gitaristi, pevači i plesači razmenjuju osećanja na Spontan način, zadržavajući pritom međusobno osećanje uZ-
Đorđević.
zorišta “Bora
priliku režirao Filip Gajić.
repertoaru je “Kc
Višenog poštovanja.
“Puerto Flamenko” predstavlja nezaboravan muzičko-pleSni doživljaj koji je još jedan od događaja u nizu kulturnih programa usmerenih u pravcu učvršćivanja kulturnih vcza Španije i Srbije.
Namera organizatora je da taj projekat bude redovno izYodđen narednih godina i da tako postane redovan sadržaj jcSenjeg kalendara kulturnog života Beograda.
“Puerto Flamenko kompani” čine Amador Rohas, France-
| ska Grima, Hoze Gverero, Hoze Acedo i Andrej Vujičić.
|
krv”, u izvođenju vranjskog pozorišta “Bora Stanković , “as u Vranju počinju jubilarni, 25. “Borini pozorišni dani” koje će otvoriti predsednik vranjske opštine Miroljub Stojičić.
Reditelj Radislav Radivojević glavne uloge poverio je Ninoslavu 'Trajkoviću, Ljiljani Radivojević, Aleksandri Manasijević i Radmili
Sutra uveče, drugog dana manifestacije, vranjskoj publici predstaviće Sc «Zvezdara teatar” iz Beograda sa predstavom “Tre sorele”-koju potpisuje reditelj Milan Karadžić, dok su u glavnim ulogama Nataša Ninković, Ana Franić, Sloboda Mićalović, Andrija Milošević, Dragan Petrović i Milutin Karadžić.
U nedelju je na repertoaru predstava poStanković” iz Vranja “Zona Zamfirova” Stevana Sremca koju je za ovu
'Teatar Z iz Beograda 24. oktobra nastupa sa predstavom “Mušica” reditelja Milenka Zablaćanskog koji i igra u predstavi sa Vladanom Savićem, Elizabetom Đorđević, Prcdragom Miletićem i Srđanom Jovanovićem.
Petog dana manifestacije, 25. oktobra, na tana” Bore Stankovića
mustafa mira
nadarević furlan
emira kusturice
EOITIESCJIF"i
gradu i galerija “Haos” bila su mesta dosadašnje proslave jubileja “Partizana”, kaže Novaković, u okviru koje sledi i književno veče u Kolarčevoj zadužbini, 27. oktobra u 19.30 časova.
D. Stefanović
Borini pozorišni dani
„Nečista krv” otvara „Borine pozorišne dane”
koju je režirao mladi reditelj iz, Vranja Jug Radivojević, a u izvođenju Šabačkog, narodnog pozorišta.
Narodno pozorište “Sterija” iz Vršca u sredu nastupa sa predstavom “Pokondirena tikva” Jovana Sterije Popovića koju je režirao Milenko Pavlov, dok će u četvrtak nastupiti Srpsko narodno pozorište iz Novog, Sada sa predstavom “Čandrljiv, muž” reditelja Radoja Čupića.
Petak je rezervisan za “Favi teatar” iz Deograda i predstavu “Plava ruža” u režiji Vclimira Mitrovića, subota za. Narodno pozorište iz Leskovca koje će izvesti poznato delo Molijera “Don Žuan” koje je režirao reditelj Jug Radivojević.
Pretposlednljeg dana manifestacije na rcpertoaru je “Ljubavnik velikog stila” “/Zvezdara teatra” iz Beograda, dok smotru tvara” predstava Beogradskog dramskog, pozorišta “Jasučko” u režiji Anje Suše.
"Tokom manifestacije u Vranju će biti upriličena promocija knjige “Borini pozorišni dani 1979-2005, 25 godina pozorišne radosti” autora Radoslava Radivojevića, biće održano i nekoliko okruglih stolova s temom “Borini pozorišni dani”.
e
veče-
„Prosveta” ove godine obeležava vek postojanja; na predstojećem Sajmu predstaviće svoja najreprezentativnija izdanja: tri toma iz velike edicije Stara srpska književnost u 24 knjige, nastavak Sabranih dela Danila Kiša, Branislava Nušića...
Kao legalni baštinik predratnog izdavača Gece Kona, “Prosveta” ove godine obe-
ležava 100 godina svoga postojanja, što je jubilej koji je ne samo u našim već i u
Vern, Zmaj, Miljković u SKZ
Srpska književna zadruga (SKZ) će na predstojeći sajam knjiga u Beogradu “izaći” sa šest novih knjiga svoje najpoznatije biblioteke Kolo, ali i sa drugim izdanjima među kojima i kompletom od tri knjige Žila Verna kojim će biti obeleženo 100 godina od smrti poznatog pisca, najavljeno je na konferenciji za štampu.
Glavni urednik SKZ Marko Nedić napomenuo je da se ta izdavačka kuća sa dugom tradicijom i ove godine rukovodila svojim odavno potvrđenim izdavačkim principom da objavljuje knjige visoke književne, naučne i kulturne vrednosti.
Po oceni urednika Dragana Lakićevića, produkcija SKZ između dva sajma i nije tako mala, kako se mislilo da će biti s obzirom na teške uslove u kojima je radila.
U biblioteci Kolo su na srpskom jeziku prvi put u celini objavljeni “Obredi prela” poznatog francuskog etnologa i antropologa Arnolda van Genepa. Reč je o knjizi koja ukazuje na značaj obrednih radnji, nastaloj još 1909. godine.
U istoj biblioteci su objavljene i “Izabrane pesme” najboljeg pesnika srpskog neosimbolizma Branka Miljkovića i “Knjiga o Crnjanskom” sa kritikama i studijama o najznačajnijim delima velikog pisca. Tu su i dva romana najpoznatijeg brazilskog prozaiste 20. veka Žorža Amada “Šatra čudesa” i najnoviji roman Žarka Komanina “Ako te zaboravim, moj oče” o tragičnom rascepu u porodici za vreme Drugog svetskog rata.
Specijalno za sajam SKZ je pripremila i fototipsko izdanje tri knige pesama Jovana Jovanovića Zmaja sa kompakt diskom ma kojem se nalaze pesme komponovane na stihove našeg velikog pesnika za decu. \
Narodnog muzeja
Zahvaljujući Kolu srpskih sestara Subotica i Gradskom muzeju koji godinama sarađuje sa Narodnom muzejoni u Beogradu, Subotičani imaju posebno zadovoljstvo da uživaju u izvanrednoj izložbi najznačajnije srpske slikarke Nadežde Petrović, čije su slike prvi put u Subotici. Izloženo je 32 dela iz zbirke Narodnog muzceja. Na otvaranju su govorili Ištvan Hulo, direktor subotičkog, muzeja, Dušica Zrnić, predsednica Kola srpskih sestara Subotice i Ljubica Miljković, muzejski savetnik Narodnog muzeja iz Beograda koja je izložbu otvorila.
- Nadežda Petrović po majci vodi poreklo iz Titela, a nijedna muzejsko-galerijska ustanova Vojvodine nc čuva u zbirci ni jednu njenu ' sliku. Zato je veliko zadovoljstvo što je ova prva izložba Nadežde Petrović u Subotici, naglasila je Miljković. Posebno je dragoceno Što Narodni muzej, kao najstariji i najugledniji muzejski hram kod nas, nastavlja saradnju sa subotičkim Gradskim muzejom, blagodareći Kolu srpskih sestara čiji jc jedan od osnivača i prvi sekretar bila ova umetnica, naša jugoslovenska Nada, kako su je iz milošte zvali, koja se zalagala da umetnost služi napretku čovečanstva.
U Zbirci jugoslovenskog, slikarstva XX veka Narodnog, muzeja čuva se 86 Nadeždinih slika. Ova najveća i najvrednija kolekcija pruža najpotpuniji uvid u monumentalan opus slikarke koja je za
[07% d-
DAM
Na Sajmu -– Sabrana dela velikog komediogrofa: Bra-
nislav Nušić
evropskim okvirima vredan pažnje. Jer, malo je izdavačkih kuća koje kontinuirano postoje tako dugo.
O ovom jubileju bcogradske “Prosvete” govorili su juče na predsajamskoj konferenciji za novinare Miladin Ševarlić, glavni i odgovorni urednik, i Mirjana Milosavljević, urednik. Čuveni Geca Kon, svojevremeno jedan od najvećih izdavača u predratnoj Jugoslaviji, pa i na Balkanu, iz-
samo 15 godina ostavila za sobom mnogo toga snog. Kada se na početku trećeg. milenijuma sagleda što je sve uradila u oblasti umetnosti, može sc slobodno reći da je učestvovala u najbitnijim događanjima koji su obeležili epohu.
Mnogo truda je uložila u
kori-
davačku delatnost pokrenuo je daleke 1905. godine. Međutim, “Prosveta” za svoj dan uzima 14. decembar 1944. godine, datum kada je ovom izdavaču svoj roman “Na Drini ćuprija” predao na objavljivanje Ivo Andrić. Na ovaj način sc srećno spajaju datumi i VClika izdavačka i književna imena.
U tome znaku je i koncipiran ovogodišnji izdavački plan “Prosvete”, u kome se
adežda prvi put u Subotici
pzyložba dela najznačajnije srpske slikarke iz zbirke beogradskog,
gradu, predložila osnivanje neophodnih ustanova kao što su: Velika škola likovnih umetnosti, Galcrija slikarskih kopija i sadrenih (gipsanih) odliva, Jugoslovenskc modernc galerije, Umetničkog, odeljenja u Ministarstvu prosvete, zatim proširenje umetničke nastave na Uni-
nalazi optimalna mera između nacionalnih i opštckulturnih i univerzalnih vrednosti, vodeći, iStOVrCmeno, računa O OnOmće ŠtO predstavlja književno i kulturno nasleđe, ističu Zzvaničnici ovog, izdavača. Na Beogradskom sajmu knjiga predstaviće svoja najreprczentativnija izdanja. Na prvom mestu su tri toma iz velike cdicije Stara srpska književnost u 24 knjige a pokrenuta pre dvadesetak godina. Veliki projekat su i Sabrana dela Branislava Nušića u 15 knjiga, te nastavak objavljivanja Sabranih dela Danila Kiša, takođe u 15 knjiga. Revitalizovane su i dve tradicionalne biblioteke, deseta “Plejada” (Karver “Vandali” Kortesar “Vrata neba”, Konrad “Očima Zapada) i Prosvetina “Svetski klasici” (Dante “Pakao” i “Čistilište”, Pedro Alarkon “Trorogi šešir”). Pokrenuta je i nova biblioteka “Svetionik”, u kojoj su objavljena dela Frojda, Dila, Grifena i Elen Pcjgcls. Ovaj izdavač predstavlja i nova izdanja iz oblasti savrcmene srpske proze, poezije i esejistike, kao i Prosvetinu knjigu ljubavne priče, koju je priredio Mihajlo Pantić. Kao posebna izdanja, izdvajaju se “Četvrta kazivanja o Svetoj gori” i “Izabrane srpske teme” (knj. 4) Dejana Medakovića. M. S.
gavši tifusu, fizički je nestala 3. aprila 1915. godine, u 42. godini Života.
Nadežda Petrović je dokazala da pripada svima, upravo Zato Što je ostala svoja i ŠtO je Čvrsto uporište Za Sstvaranje našla u prirodi, slobodi i narodu, ali i uverenju da je, još u mraku istorije suro-
Nadežda Petrović:
rad Jugoslovenske umetničke kolonije 1905. godine i priređivanja njene izložbe u Narodnom muzeju u Beogradu dve godinc kasnije. Bila je, pri tom, kraće ili duže vreme u prvim redovima Društva srpskih umetnika Lada, Srpskog, umetničkog, udruženja i više drugih umetničkih asocijacija. Kao sekretar Odbora za organizaciju umetničkih poslova Srbije i jugoslovenstva, nagovestila je potrebu za umetničkim paviljonom u Beo-
Stari Prizren”
||},
verzitetu i u srednjim školama, podizanje srpske i jugoslovenske nacionalne umetnosti i umetničke kulture, unapređenje pozorišne dekorativne umetnosti i jOŠ mnogo toga.
Ništa manje nije značajna ni njena humanitarna delatnost za oslobođenje Srba i ostalih potlačenih naroda, ali i činjenica da je kao dobrovoljna bolničarka učestvovala u svim ratovima na koje je početkom XX veka Srbija bila primorana. Podle-
vog početka XX veka, pronalazila samo svetlost koja sa njenih slika i dalje snažno isijava. ;
U burnim političkim događajima bilo je patriota, ro-
doljuba i humanista, ncumorna putnica koja obilazi i pomaže svojim sunarodnicima za oslobođenje od vekovnog turskog, ropstva, dobrovoljna bolničarka u balkanskim i Prvom svetskom ratu, u kome je dala svoj Život. Milijana Belančić