Борба, 31. 12. 2005., стр. 12
12 BORBA
31. decembar 2005. 1,
novogodišn
četvorobroj
2. i 3. januar 2006 EO OOSU
Proslava u zagrljaju kiča
U okviru 250-godišnjice rođenja Mocarta, u Salcburgu će tokom 20006. godine biti izvedene sve opere ovog, genijalnog kompozitora, 200 koncerata i 55 misa
AUSTRIJA SE PRIPREMA DA NA POMPEZAN NAČIN I UZ MNOGO BUKE PROSLAVI 250-GODIŠNJICU ROđENJA SVOG VE-
violine, “genijalnog, izuma” jednog mesara iz Mocartovog rodnog grada, Salcbur-
ga.
Sa likom slavnog kompozitora moći će da se kupe satovi, olovke, šolje za kafu, rokovnici: V. A. Mocart
LIKANA VOLEGANGA AMADEUSA MOCARTA, PRI ČEMU ĆE NAGLASAK BITI VIŠE NA SPOREDNIM MANIFESTACIJAMA NEGO NA MUZICI, JER JE CILJ DA SE OD NAIVNIH STRANIH TURISTA IZMAMI BAR NEKOLIKO MILIJARDI EVRA.
"Turisti iz celog sveta imaće, dakle, priliku ne toliko da uživaju u delima velikog kompozitora - većina od njih, uostalom, i nemaju precviše istančan sluh za muziku - koliko u svakojakom merkantilnom kiču poput neizbežnih i odavno poznatih “Mocart kugli”, “Mocart piva”, “Mocart jogurta” pa čak i “Mocart kobasice” u obliku
IIINIIINIIANIIČIIAIIMIA III INIMIAAJIJIAIJIMIMAĆIJIIJIIIINIIAVA AI IIMMAINAMIĆAIIIMAAIIMIĆINIIVINIJIIJI MINIĆ AAAIIVJIIAIAAIAIIIIIMINIIIINIANIIIJI
U Austriji obećavaju grandioznu proslavu koja će sigurno nadmašiti sve dosad viđeno, pa čak i obeležavanje 200-godišnje smrti kompozitora 1991. godine.
Sve bi trebalo da počne 27. januara u Salcburgu, na dan kada je 1750. godine Mocart rođen u tom gradu. Istoga dana će, baš u Salcburgu, biti održan i samit Evropske unije, kojoj u prvoj polovini godine predsedava Austrija.
Mocart, dosad neprevaziđen muzički genije, komponovao je za nepunih 36 godina života ogroman broj dela - čak 030. Protivno dosad uvreženom shvatanju, među-
tim, on nije živeo u siromaštvu. Naprotiv, zarađivao je, kao slobodni umetnik (za razliku od Jozefa Hajdna i drugih velikana onoga doba koji su praktično bili sluge pojedinih plemića ili kraljevskog dvora) veoma dobro i živeo na visokoj nozi.
U poređenju s današnjim vremenom, njegova zarada bi bila jednaka. onoj Elvisa Prislija ili Majkla Džeksona ili, pak, plati jednog šefa klinike u nekoj od visokorazvijenih zemalja EU.
Što se umetničkog, užitka tiče, u Salcburgu će biti izvedene sve Mocartove opere, 260 koncerata i 55 misa, a biće održano još 700 raznih pratećih manifestacija koje nemaju mnogo Veze S muzžikom. Beč, grad u kojem je Mocart umro decembra 1791. godine, pripremio je budžet, “težak” 30 miliona evra za niz koncerata u “Muzikferajnu”, “Koncerthausu”, “Icatru an der Donau”, Državnoj operi...
Da bi sve bilo kako valja, Beč je za izgradnju i renovi-
vili turiste i od njih izmamili očekivanih 5,9 milijardi evra, pripremili i mnoštvo svakojakih, katkad čudnovatih proizvoda. Tako će se u prodavnicama naći “mocartovski” kačketi, majice, pivske krigle, špilovi karata, loptice za golf, pa čak i pelene za bebe.
I oni najmlađi moći će da izvuku nešto iz svega toga. Osam biografa spremaju knjigu pod nazivom “Mocart za decu”. U centru Beča prodaju se kišobrani s Mocartovim likom, ručni satovi, šolje za kafu, pepeljare, tanjiri, salvete, maramice, rokovnici, olovke, pa čak i flašice za bebe. Zvuči neverovatno, ali je istinito - na tržištu se našao i “Mocart meda”! Kad ga stisnete, meda svira “Malu noćnu muziku”. Obučen je u kostim iz Mocartovog doba i nosi periku, a može se naći u prodavnici suvenira “Mostly Mozart” blizu Državne opere u centru Beča za “samo” 189,90 evra.
Svako dete će se obradovati takvom medi, ali ne i roditelji koji će morati da duboko zavuku ruku u džep.
| |I | ||
HI || M
U znaku velikog jubileia: Bečka suvenirnica
ranje koncertnih sala utrošio 110 miliona evra. Austrijanci su, da bi zaba-
Ono što će austrijske i nemačke turiste sigurno obradovati svakako je “Mocart
INIINIINANNIIIIAININIIJIJIIIIIIINIININININIIIIININININI
kobasica”, teška 450 grama i napravljena u obliku violine. Tu je i pivo nazvano
Prvorazredan jubilej srpske kulture
Jedan vek književnog udruživanja u Srba, godišnjica koja je zanemarena od državnih institucija i njenih nadležnih činovnika
U godini koja je na izmaku skromno je obeležen veliki jubilej srpske književnosti i kulture - jedan vek književnog udruživanja u Srba. Kažemo skromno, jer je obeležavanje velike godišnjice spalo, praktično, na jedno slovo, na Udruženje književnika Srbije, koje mu je kroz svoje programe u toku cele godine davalo prvorazredni značaj: za razliku od društva i države, odnosno institucija i njihovih visokih predstavnika, prvenstveno onih koji su zaduženi za kulturu, koji su ga marginalizovali, obuzeti opojnom drogom vlasti, gotovo nehajno prešli preko toga. Ato se ne bi moglo desiti u ozbiljnijim društvima i kulturama, koje drže do sebe, svoga naroda i tradicije. Kao da mi imamo napretek kulturnih institucija i udruženja starih jedan vek!?
. Ponavljamo, jedino je Udruženje književnika Srbije, koje baštini stogodišnju csnafsku književnu tradiciju, uvrstilo u program ovogodišnjeg delovanja obeležavanje: Ovog, velikog datuma srpske književnosti i kulture. U toku cele godine realizovani su programski sadrŽaji koji nisu bili sumo cvokativno intonirani. Ugledni istoričar
književnosti Milovan J. Bogavac autor je obimnog, istraživačkog rada - monografije posvećene oblicima udruživanja i delovanja književnika od 1905. do 1945. godine, koja će uskoro biti objavljena u izdanju Udruženja književnika Srbije. I ncdavni međunarodni Beogradski susret pisaca bio je u znaku ovog prvorazrednog jubileja. Postavljeni su u UKS i bareljefi prvog predsednika i sekretara asocijacije srpskih pisaca, Sime Matavulja i Jovana Skerlića. Velikoj godišnjici posvećena je pažnja ina više književnih skupova u unutrašnjosti Srbije, a posebno na nedavnoj dostojanstvenoj književnoj svečanosti u Kolarčevoj zadužbini.
Još u drugoj polovini 19. veka postojalo je više regionalnih društava i udruženja, koja su okupljala različite stvaraoce i umetnike. Međutim, prva književna ecsnafska organizacija osnovana je 26. maja 1905. godine u Beogradu, u prostorijama Srpske književne zadruge, utvrdio je Milovan J. Bogavac u svojoj. monografiji. Tome su, svakako prethodile nužne organizacionć predradnje, a nezaobilaznu ulogu imao je Jovan Skerlić. Toga dana osnovano je
Srpsko književničko društvo. Za predsednika je izabran izuzetan prozni pisac Simo Matavulj, a za sekretara pomenuti veliki istoričar književnosti Jovan Skerlić. U prvoj upravi i u članstvu bila su
ugledne imena srpske književnosti i kulture: Aleksandar Beclić, Dragoljub Pavlović, Lujo Vojnović, Dragutin J. Ilić, Pavle Popović, Milovan Đ. Glišić, Radoje Domanović, Stanoje Stanojević, Milan DĐ. Milićević, predsednik Srpske kraljevske akademije nauka i umetnosti, i drugi.
Društvo će kasnije menjati i dopunjavati oblike delovanja, ali njegova osnovna funkcija bila je i ostala zaštita esnafskih
Prvi predsednik i sekretar srpske književničke organizacije: Simo Mašiavulj i Jovan Skerlić
prava pisaca, DpOmoć ugroŽženim članovima i njihovim porodicama. Menjaće se upravc i njegovi čelnici. Na čelu organizacije nalaziće se kasnije Bogdan Popović i Borislav Stanković (u toku ratova Društvo nijc delovalo), a dugogodišnji predsednik, od 1920. godine, kada je reorganizovano i promenilo ime u Udruženje srpskih književnika, bio je Branislav Nušić. Kasniji predsednici bili su Jaša Prodanović i Veljko Petrović.
Pri kraju Drugog svetskog rata,
rodne Republike Srbije. Za
predsednika je izabrana Isidora | Sekulić, za potpredsednika Jo- | van Popović, za sekretara Oskar
Davičo, a u upravi je, pored ostalih bio i Ivo Andrić. Reč je o uglednim piscima čiji je Ogroman ulog u udruženju srpskih pisaca, u tome će ih slediti dostojni naslednici, zaštitnici književnog esnafa.
A kako pokazuje autor monografije Milovan J. Bogavac,
problemi pisaca uvek su bili | | praktikuje kada se radi o po\, znatom piscu, ali je veliki ri\, zik kada se radi od debitant-
isti, borba za staleška i mnoga druga prava sa, najčešće, OSiOnim predstavnicima vlasti i države. Nekada, pa i sada. Potvrda toga je i zanemarivanje jednog velikog jubileja prema kome su ostali gluvi i slepi. Njegovo obeležavanje, naglasimo još jednom, spalo je samo na Udruženje književnika Srbije,
snom materijalnom siromaštvu, zanemareno i samo od
države.
Mićo Cvijetić ||
“Mozart Gold”, dok se najveći proizvođač mleka i mlečnih ·proizvoda “Alpenmilh” priprema da na tržište lansira “Mocart jogurt” sa ukusom čokolade, lešnika ili marcipana. Cilj je da se u
Domaća premijera romaElizabete Kostove, u izdanju
donosno svrgnuo “Da Vinčijev kod” Dena Brauna sa pr-
VOg mesta na bestseler lista-
| ma u zemljama gde se već pojavio, samo je još jedna potvrda da ekspresno pratimo aktuelna zbivanja na svetskoj izdavačkoj sceni.
| Vlasnik “Pune kuće” Rada Grbić otkupio je autorska prava za roman od agenta Kostove dok je još bio u rukopisu šta se veoma često
skom delu.
Činjenica da je prava za | “Istoričara” otkupilo, pre | američke premijere, 28 zemalja ukazuje da su svi pre\) poznali potencijalni bestse-
koje" teći BreživJfiva dr PEVAVH- | ler što se sada i potvrđuje.
Američko izdanje se pojavilo 5. avgusta, a mesec dana
\ ii + satro 356 00 nadležnih institucija sopstvene \, docnije “Istoričar” je zauzeo
| prvo mesto na najprestižni\) joj bestseler listi “Njujork
Ceo Beč slavi
Uz moto “Slavlje za Mocarta i ceo Beč slavi” u centru Beča, tri dana će se slaviti 250. rođendana genija, od 27. do 29. januara 2006. Tri stotine raznih umetnika predstaviće se u sto manifestacija, koje obuhvataju razgovore, kvizove, intervjue, informacije u velikom šatoru na trgu Štefanplac. Prvi put će biti uključena “Mocartova kuća Vienna”, bivša “Figarova kuća”. koja se nalazi iza Katedrale sv. Stefana, koja će biti otvorena od 27. janu-
O
M | M)
ara. U samoj katedrali, u kojoj se Mocart oženio, krstio svog sina i dobio
poslednji blagoslov, čeki dečaci izve:
stacije biće
“Mocartovoj godini” proda najmanje milion čašica toga jogurta.
Za one koji vole slatkiše sa “ukusom Mocarta”, tu su “Mocart kugle”, “Mocart taliri? i “Mocart pita” od le-
IIIIININIIIIIRIIIIINIIJIININIMINII III IMIINIIIIJNIIIINIINIIININI III
|| • • • VV 99 \Globalni hit „Istoričar Vlasnik “Pune kuće” Rade Grbić otkupio je autorska prava | za roman Elizabete Kostove još dok je bio u rukopisu, što se veoma često praktikuje kada je reč o poznatom piscu
u oslobođenom Beogradu, na | | osnivačkoj skupštini 31. de- || Oi cembra 1944. godine, obnov- || na “Istoričar” Amerikanke ljen je rad društva, pod nazi- ||
vom Udruženje književnika Na- || “Pune kuće”, koji je pobe-
tajmsa” i virtuelne knjižare “Amazon”. Mediji su preneli intervjue sa autorkom u započinju traganje za pozadinom romana koji su već svrstali u novi podžanr “bibliofilskog trilera”.
Za čitaoce iz našeg okruženja roman će imati poseb-
Marije Terezije. O 0 00 0 0 0 0 0
šće koncert njegovih sakralnih dela. Grad Beč ponudiće svakome ko želi dublje da zaroni u Mocartov svet, pet različitih putovanja: Mocart - Bečlija i kosmopolit; Mocart - Prijetelji i ne· prijatelji; Mocart - Umetnost i ljubav; Mocart - Život i umiranje; Mocart · Juče i danas. Završnica ove manife·
zvučne fuzije poznatih
Mocartovih melodija, u novom mo· dernom stilu, 29, januara, na Trgu K. L.P.
šnika i pistaća koja će nositi ime “Simfonija ukusa”. Pa ko voli nek izvoli.
Austrija će, dakle, dogodine biti otvorena i za umetnost i Za kič. A što je više kiča, to Je više i turista.
O
"Tema je potraga za gro bom grofa Drakule tj. istorijskog, lika vlaškog kneza Vid da Tepeša zvanoga Zmaj (rumunski drakol) i za koreni ma verovanja u vampirć i odgovorom na pitanje - ima li ih i danas. |
Svi kritičari se slažu da 5
Elizabeta Kostova potpisuje svoju hit-knjigu
nu draž jer se najveći deo radnje odvija na Balkanu u trouglu između bivše Jugoslavije, Rumunije i Bugarske, a stiže se i do Istanbula.
Kostova, po obrazovanju O tropolog, etnolog i istoriča”' veoma dobro pripremila izu čavajući izvornu gradu 0 prošlosti Balkana.