Борба, 19. 06. 2008., стр. 2
· 2 BORBA
rekli su
Iza zah}eva za vanrednom sednicom stoji samo Koštunica iz svog straha da će u istoriju otići kao premijer koji je izgubio Kosovo. – Milan Nikolić, sociolog
Dačić je postao globalista — obišao je pola sveta da pita s kim da formira vladu. — Velimir Ilić, lider NS
nešto o čemu se uglavnom ćuti – da ne moramo priznati Kosovo da bi ušli u EU. U protivnom, ni Betoven ni Šopen nam ne mogu pomoći. – Vladan Batić, lider DHSS
Ako Euleks bude raspoređen na Kosovu, onda će Krkobabić snositi odgovornost. — Vojislav Koštunica, premijer Srbije
Šešelj me sputava kao i svakog drugog člana stranke koji ima drugačije mišljenje. – Tomislav Nikolić, zamenik predsednika SRS
Hteo to neko da prizna ili ne, zahvaljujući Jedistvenoj Srbiji i našem principijelnom odnosu, Srbija će ući u EU. – Dragan Marković – Palma, lider JS
Volim autentične ljude, poput onih koji uvek izgledaju kao da su pali
sa druge planete. – Goca, |
Tržan, pop pevačica ·
Odlikovana Ukazom Predsednika.SFRJ}.. 1962. godinc |
Ordenom zasluga za narod
sa zlathom zvezdom
i 1972. godine Ordenom
bratstva i jedinstva sa · zlatnim vencem
fema dana
Ne DTOSU bez „neta” KOMENTAI
Sve je veći broj mladih zavisnih od interneta, a istraživanja pokazuju da je to postao ozbiljan problem sa simptomima sličnim alkoholizmu
VELIKI BROJ MLADIH KOJI KORISTE INTERNET, POSEBNO ONI KOJI IGRAJU POPULARNE IGRICE POSTANU ZAVISNI OD KOMPJUTERSKE MREŽE, A KROZ OBRAZOVNI SISTEM I PODRŠKU PORODICE TREBALO BI IH EDUKOVATI U KOJOJ MERI I NA KOJI NAČIN GA KORISTITI, ISTIČU STRUČNJACI U TOJ OBLASTI.
Strah od „nove cpidcmije“ javio se u Amcrici 1997. godine kada je Pem Olbridž sa Floride izgubila starateljstvo nad svojom maloletnom decom, jer jc zbog, interneta zapostavljala njihove osnovne potrcbe. ju znaci umora, Zatim OSOba postaje agresivna, izbegava društvo....
U jedinom defektološkom savetovalištu u Srbiji koje se bavi problemima zavisnosti od interneta „Entera“, za dve godinc postojanja registrovano jc skoro 200 osoba za koje postoje saznanja o prekomernoj upotrebi Interneta, tvrdi specijalni pedagog u toj ustanovi Milan Radovanović. On, međutim, dodaje da nema preciznih podataka koliko osoba u zemlji ·koristi internet pa samim tim ni broj zavisnika, ali procenjuje da ih ima ncko-
Virtuelni prijatelji
· Zavisnost od Interneta ima nekoliko oblika, od opsednutosti sajberseksom, kao i Internet pornografijom, zamenjivanja realnih prijateljstava virtuelnim, pa do onlajn računarskih igara i prezasićenosti informacijama. Zajedničko svim zavisnicima od Interneta jeste da pomoću mreže pokušavaju da pobegnu od svojih životnih problema - usamljenosti, problema na poslu, školi, u porodici.
Internet je uspeo više nego ijedno drugo tehnološko otkriće da olakša čovekov život, tako da mnogi, bez obzira da li je u pitanju posao ili zabava, ne mogu da zamisle dan bez. Interneta.
Bilo je slučajeva da se ljudi ne tuširaju danima, nemaju vremena. Ne jedu... Zabeležen je slučaj više od godinu dana nije jeo na drugom mestu. Sve mora da bude ispred monitora.
Sud i socijalne službe su tada tu odluku doneli na osnovu dijagnoze „Sin-
drom internet zavisnosti“
i |
liko hiljada i da će taj broj sve većom upotrebom interneta rasti.
Radovanović je objasnio
Zavisnost od igrica je najčešći oblik .
jer je ona toliko vremena provodila na internetu da je zaboravljala da svojoj deci priprema hranu. Istraživanja, koje su obavili stručnjaci s Medicinskog. fakulteta u Stenfordu pokazuju da je zavisnost od interneta ozbiljan problem sa simptomima sličnim alkoholizmu. Osoba, koja ga prctcrano koristi, (u Srbiji je to najčešće muška populacija od 16 do 26 godina), najpre uvećava broj „onlajn“ časova, a onda se pojavlju-
da se zavisnost od „kompjuterske mreže“ stvara onda kada neko sve veći broj sati provodi na internetu i kada se taj broj uveća do te mere da osoba ne radi ništa drugo osim Što koristi tu globalnu mrežu.
„lo postaje patološka upotreba interneta gde čovek počinje da zanemaruje svoje obaveze i intcrcsovanja, a onda mu internet postaje dominantna aktivnost“, istakao je Radova-
- nović.
Psiholog Instituta za nc-
Mnogi su danima ispred kompjufera
urologiju Kliničkog Centra Vojvodine u Novom Sadu Vojislava Bugarski je rekla da je taj problem izraženiji u ostalim zemljama sa boljim socijalno ekonomskim statusom gde samim tim i veći broj korisnika interneta. Bugarski je navela da je tokom 2003. i 2004. godine sprovodila istraživanje o korisničkim navikama prilikom upotrebe interncta u Srbiji i Hrvatskoj i da
su neki podaci pokazali da .
dugotrajan boravak na internetu, osim psihičkih, može izazvati i telesne tc-
gobe - bolove u leđima, peckanje u očima, nčispavanost i umor.
Ona je navela primer dečka koji je na internetu bio punih 48 sati i da se nakon toga, kada je pokušao da ustane sa stolice, onesvestio.
Sagovornici Tanjuga napominju da među mlađom populacijom najviše ima „gejmera“, odnosno onih koji igraju popularnu igru
| Osnivač i izdavač: „Futura plus“, Petra Kočića 10, Beograd
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
edomir Soškić.
Uređuje redakcijski kolegijum. Redakcija - telefoni: DESK 3398-121, 3398-068; Unutrašnja: 3398-129; Dopisno: 3398-068; Kultura: 3398-372; Spoljna: 3398-155; Beogradska: 3398-
387; Sportska: 3398-289; Tehnička: 3398-282; Stenografi: 3398-137; Daktilobiro: 3398-136;
„Vrld ov Vorkraft” i slične, ali i onih koji redovno posećuju sajtove za društvcno umrcžavanje, A ČCSTO broj sati i kontakata uveća-
koja sc često „navuče“ na internet, a posebno na društvene igrice, Radovanović je naveo da je kroz savetovalište „Entera“ prošlo dosta mladih i to, najčešće, natprosečno inteligentnih osoba, čija su intcresovanja počela da se sužavaju, a vremenom su počeli i da zanemaruju svoje obaveze.
On je napomenuo da su taj problem najčešće prijavljivale majke ili supružnici i da se dešavalo da zabrinuta majka dođe u savetovalište i saopšti da „ona više nije sigurna da li joj dete jede i da li u opšte odlazi u toalet“.
Radovanović tvrdi da je početak lečenja težak, jer zavisne. osobe negiraju problem, ali da kasnije traže da tu ustanovu posećuju što češće.
Prema njegovim rečima, lečenje je isto kao i za sve ostale vidove zavisnosti, a posebno kockanja i traje najmanje godinu dana, s tim Što sc nc insistira na potpunom xsuzdržavanju od kontakata sa kompjuterom. Normalni” ljudi „Normalni ljudi Sociološka istraživanja pokazuju da, kada govorimo o internet zavisnicima, nije reč o povučenim ili socijalno izolovanim ljudima. To su društveni i otvoreni ljudi, koji koriste ovaj medij da bi proširili svoje kontakte ili dodali još neko prijateljstvo. „Ono što je najvažniji rezultat našeg istraživanja jeste da veliki broj ljudi ta svoja poznanstva iz virtualnog prostora prenosi u realni i to je ono Što je najvažnije, jer sve dok se ti odnosi odvijaju na Internetu, možemo da govorimo da su to veštački odnosi i to narušava društvenost, ali u stvari pokazuje se da ta društvenost koja postoji u nama pobeđuje virtuelnost“, rekao je sociolog Dalibor Pe-
trović.
Uprkos tome što postoje dokumentovani SOCioOpatološki fenomeni uzrokovani korišćenjem Interneta, globalna mreža ima daleko više prednosti. Brz u odgovorima, uvek dostupan, „ekološki čist“ i sasvim informativan, Internet nam u mnogo čemu ipak olakšava, ali i obogaćuje život.
ju do te mere da ceo dan budu „onlajn“.
„Neka istraživanja su '
pokazala da sajtove kao što su „Fejsbuk“ i „Maj spejs“ upražnjavaju nesigurne osobe koje pate od osećaja niskog samopoštovanja što im pruža mogućnost da scbe predstave na drugačiji način“, istakla je Bugarski. S time se slaže i profesor na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Aleksandar Jugović, koji tvrdi da je jedno od rešenja pravovremena cdukacija u školama, medijima i porodicama i saveti šta sve prekomerna upotreba interneta može da izazove. „Važno je, takođe, da deca na vreme nauče da internet treba da im oduzme samo deo njihovog slobodnog vremena, a nc CČO dan“, istakao je Jugović. Kada je reč o populaciji
Faks: Redakcija: 3398-376; Teleks: 11407; Centrala: 3398-020; Pretplata: 3398-123; Marketing: 3398-124; Rukopisi se ne vraćaju. PRETPLATA U ZEMLJI: Mesečna: 520,00 dinara, tromesečna: 1.560,00 dinara, šestomesečna: 3.120,00 dinara, godišnja: 6.240,00 dinara; PRETPLA-. TA ZA CRNU GORU !I REPUBLIKU SRPSKU: Mesečna 13 evra, tromesečna: 26 evra, šestomesečna: 78 evra, godišnja: 156 evra. PRETPLATA ZA INOSTRANSTVO: Mesečna: 1.040,00 dinara, tromesečna: 3.120,00 dinara, šestomesečna:• 6.240,00 dinara, godišnja: 12.480.,00 dinara. Tekući račun kod Atlas banke: 125-1721309-64. Prelom i štampa GP Kompanija „Štamparija Borba“ AD, Kosovska 26, Beograd.
I u svetu je način lečenja sličan, pa su u Kini organizovani kampovi za decu gde oni tokom dana imaju pravo da koriste internet, ali im se nudi druga aplikacija, a ne ona od koje su
· zavisni.
'Trend rasta zavisnika od interneta se uvećava pa se u mnogim zemljama sve češće otvaraju klinike za lečenje, dok u Srbiji ima malo mesta gde ljudi sa prekomernom upotrebom interneta mogu da se obrate za pomoć.
Osim savetovalištu „Entera“, zavisnici mogu pomoć potražiti i u Institutu za mentalno zdravlje, na Odseku za alkoholizam i druge bolesti zavisnosti, i Specijalnoj bolnici za bolcsti zavisnosti u Drajzerovoj ulici u Beogradu.
Četvrtak, 19. jun 20, Oe
Piše: j Ivan _ 2 Marović (blog B92) e se je fi " [i uDaVI| pe || si 4 " č mrzmn)Ja · u n s v S | , Pi •1 WO ae JP n ve smo lepo isplanirali, četiri godine sam,\ vas gledamo, a onda postajemo stranka, uzimam, ? 5% glasova i ulazimo u parlament na talasu na i nog nezadovoljstva vladavinom DOS-a, neispunj; 7
nim obećanjima, nedovoljnim raskidom s bivšim režimom itd. Takav je bio plan, osmišljen jošuk, ' 2000, dok je Milošević bio na vlasti. Međutim, li},
bori su došli krajem 2003, godinu dana ranije ne; ; što je planirano. Odmah po raspisivanju izbora x. | gledali smo istraživanja javnog mnjenja, imali SM oko 5%, jes' da nije sve po planu, ali rešili smo& · ipak registrujemo stranku. |
Demokratska stranka je katastrofalno loše slaj: la po tim istraživanjima, imali su manje od G17+ jedan broj razočaranih glasača DS je potencijalni naginjao Otporu i mi smo tu videli šansu. Regis, vali smo stranku, krenuli u kampanju, a onda je čim izazvan, Boris Tadić postao nosilac liste DS: (a sva su istraživanja rađena za Živkovića kao m. sioca liste) zaustavio pad popularnosti DS-a, a istovremeno zaustavio vrtoglavi rast Otpora nane kih 1.6%. Drugim rečima, Boris Tadić nam je ol birače koji možda nisu bili naši, ali su nama pripž dali, mi smo ih prvi videli (znate već taj argumen još iz OŠ).
Il eto tako, nismo ušli u parlament i kao Šlo vidk te, nismo mi krivi za izborni neuspeh Otpora, kriv je Boris Tadić i zato ga mrzim. Ali ne samo zbog toga. Ima još razloga, ihahaj! Mrzim ga što je hiet sa Koštunicom u vladu. Mrzim ga što nije hteo s Koštunicom u vladu.
Mrzim ga što sprečava da se formira prirodna koalicija DSS-SRS-SPS, a svi znamo da bi bilo mnogo lakše da se kukumavči kad bi oni preuzel vlast, i što pokušava da stvori neprirodnu koalinji Čanak - Tadić - Dinkić - Drašković - Dačić - KIKC | babić - Palma. 9
I kad se već udružuje s SPS-om, što to ne [ad pod njihovim uslovima, kako već cela čaršija bruji nego će na kraju da se nastavi ista politika kojaj vođena posle petog oktobra, politika pukog učlanjenja! EU, a svi znamo da prvo mora da se vrati polilid koja je vođena pre petog oktobra, pa da sve pi padne, pa tek onda da se vodi prava politika, koj će ovom narodu da usadi evropske vrednosti, al samo da dovede do pukog učlanjenja u EU. E ga mrzim, mada je onaj prvi razlog, da se ne |[-4 mo, najvažniji.
Sigurno se pitate, ako mrzim Tadića, koga 0n0 volim?
Volim sebe, a volim i kad me drugi vole.
Ispala cigla, nalbrivila se Rudi, nema osloni.
Milorad Bibin, Zrenjanil
Vest je svetinjd, komentar je
slobodan |