Борба, 05. 09. 2009., стр. 13
| nedelja, 5 - 6. septembar 2009. ——
1ge 'in-
OSi 1tika- S
tla | om |
__
ćešni direktor MMF-a Domiik Stros Kan kaže da se stiče
)i?1
ıV- fiiz recesije ali da je oporaia- Hbogatim zemljama još uvek ne |idajestoga veoma važno da
ebrzo ne odustane od podjne politike koja jei omoguda dođe do oporavka. je dalje primene podsticamerai procena koliko se sveprivreda oporavila od pretog samita održanog aprila godine, bile su najvažnije e sinoćnjeg sastanka ministaansija grupe dvadeset indujski najrazvijenijih zemalja au Londonu. O oči sastanka ministara finanGrupe 20 najrazvijenijih zelja,lideri Francuske, Nemač-
minik Stros Kan
kei Britanije uputili su zajedni. čko pismo u kojem predlažu no-
va pravila u vezi sa dodeljivanjem bonusa u bankarskom sektoru. . Ministri finansija 20 ekonomski | najrazvijenijih zemalja teško da će ; moći da proglase pobedu nad kri) ·
ttisak da svetska privreda ·
zom koja je potresla celu planetu. Ipak, kako procenjuju stručnjaci, mogu malo da odahnu, jer su, kako je rekao američki ministar finansija, mere za oporavak koje su doneli političari izvukle globalnu ekonomiju sa ivice ponora. Sastanak ministara G20 u Londonu prethodi samitu lidera G20 u Pitsburgu, krajem septembra. Do tada će biti jasno da su
' Francuska. Nemačka iJapan za-
beležili pozitivan ekonomski rast u drugom kvartalu ove godine. UK Kini i Indijije primetan snažan rast, što se očekuje da bude slučaj i u Americi. ; Lideri tri evropske zemlje Francuske, Nemačke i Velike Britanije založili su se za stroža pravila u bankarskom sektoru i
"posebno za drugačiju politiku
dodeljivanja bonusa.
Sažetu poruku zajedničkog pisma britanskog premijera Gordona Brauna, francuskog, predsednika Nikole Sarkozija i nemačkog kancelara Angele Merkel preneo je
britanski ministar Alister Darling.
„Bonusi ne bi trebalo da su zagarantovani, već ih treba zaraditi. Ono što je neophodno jeste niz strogih, razumnih i praktičnih pravila koja bi štitila interese potrošača, akcionara i ekonomije u širem smislu“, rekao je on.
Braun, Sarkozi i Merkbl takođe su naglasili da su „građani duboko šokirani oživljavanjem prak-
se koja nije ni za kakvu pohvalu isve to uprkos činjenici da je novac poreskih obveznika iskorišćen za oporavljanje finansijskog sektora u trenutku kada je svetska kriza dostigla vrhunac“.
Pitanje je šta troje evropskih lidera planiraju da tim povodom urade i kako će ukrotiti praksu dodeljivanja ogromnih svota novca kao nagradu za bankare, direktore i ostale rukovodioce u bankarskom sektoru.
„Mislim da ovo troje zaista neće biti u stanju ništa da učine po tom pitanju, jer im je za tako nešto potreban dogovor svih lidera na svetu. A to se neće desiti. Takođe mislim da je britanski premijer Braun, koji dolazi iz anglosaksonskog finansijskog sistema - za razliku od onog kontinentalnog, znao da može da potpiše jedno ovako populističko pismo i da ono neće izazvati nikakve posledice“, rekao je za BBC Džastin Urkvart-Stjuart iz konsultantske firme Seven investment menadžment.
Francuzi izgleda imaju drugačiji pristup problemu velikih bankarskih bonusa, a njihova ministarka finanšija Kristin La-
gard ocenila je da su upravo „kreativnost, inventivnost i menjanje pravila ono što nas je pre godinu dana odvelo u finansijsku krizu zbog koje ceo sistem umalo nije doživeo kolaps“.
„Tačno ije da novac pokreće svet, ali samo dotle dok taj novac zaista i postoji“, dodala je ona.
Džastin Stjuartje precizirao da se menjanje i izmišljanje novih pravila, o kojima govori francuska. ministarka, odnosi na London kao trgovinski centar koji se ponosio inventivnošću i sposobnošću da se adaptira na novu regulativu.
Sada su se, međutim, stvari otele kontroli i svi se trude da ubede svet kako se aktuelna kriza neće ponoviti:
„Pitanje bonusa više se odnosi na veliki broj ljudi koji dobija-
a700VOTe O iačanju ćlobalne privrede
Min ju manje svote novca. Bonusi mofivišu ljude ne samo da postižu dobre rezultate, nego da postižu izuzetno dobre rezultate. Zato bi trebalo ohrabriti kompanije da isplaćuju bonuse, zapravo ohrabriti ih da budu u situaciji da nagrađuju svoje zaposlene. Uz to se na bonuse naplaćuju dodatni porezi čime britanska i mnoge druge vlade pune svoje kase“, rekao je Stjuart.
Predviđa se da će se naredne godine suma koja se isplaćuje na ime bonusa smanjiti za 70 odsto u odnosu na 2006. godinu kada je dostignut vrhunac od 15 milijardi dolara.
Pojedini stručnjaci ponavljaju dasu bonusi samo deo problema i da je najvažnije stvoriti bankarski sistem koji je uređen i koji fu-
ledunarodni monelarni fond 102070 Je da nisu na mesu pozivi da se Lonča podsticajna ekonomska politika uvedena kao odgovor na Krizu obalnog finansijskog sistema koji je bio na korak do sloma
Alister Darling i Kristin Lagard
nkcioniše na principima stva-
· ranja profita, ali i preuzimanja
odgovornosti za eventualne posledice po ekonomiju.
zahtevima Britanaca koji očekuju od
njih da im reše svaki problem na koji
naiđu u stranoj zemlji - od kuvanja marmelade do kupovine cipela.
Britanka koja je u inostranstvu obavila ope-
: Bina kongzulati u svetu zatrpani su
raciju povećanja grudi, nezadovoljna nji-
hovim novim brojem obratila se britanskom konzulatu da joj pomogne da reši taj problem. i
U Forin ofisu kažu da je to samo jedan od bizarnih zahteva upućenih britanskim diplomatskim predstavništvima, prenela je
agencija Beta.
Jedna majka je zamolila britanski konzulat na Floridi da pomogne njenom sinu tinejdžeru da spakuje stvari i da ga odbaci na aerodrom „jer se nije osećao dobro“.
Ljudi zovu konzaulate i da bi pitali kakvo će biti vreme ali i koji je odnos šećera i voća u pripremi domaće marmelade.
„Mnogi misle da smo mi dragstor za rešavanje svake nevolje koja ih snađe u inostranstvu“, izjavila je Džulijet Marik, iz britanskog konzulata u Španiji,
„Mi ne možemo da odgovaramo na pitanja
ko je ovlašćen da koristi bazen, ko će platiti taksi niti da utičemo na devizni kurs“, kaže ona.
Konzulati se ne bave ni kreditnim karticama koje su odbijene, niti daju informaciju o tome gde kupiti „brendirane“ cipele, što je tražio jedan Britanac tokom boravka u Italiji.
Britanija ima mrežu od 261 konzulata širom sveta, koji postoje da bi putovanja britanskih građana bila sigurna i da bi im pomogli ako nešto pođe naopako. Međutim, neki zahtevi teško da pripadaju tim kategorijama.