Гледишта

se traži kaže Morin u velikom konfliktu između čoveka i zabranjenog. To je antropološki revolt protiv društvenih pravila, fundamentalni konflikt između individue i društva. Na taj način masovna kultura nastavlja veiike imagmame tradicije svib kuitura. 9 ) Filmovi koji prikazuju večiti konfiikt između dndividue i društva, gde se izražavaju raznovrsni oblici humanog i nehumanog, razvijaju u mladima želju za afirmacijom svoje hčnosti, što oni pokušavaju da realizuju kroz različita ponašanja i akte koji često proprimaju antidruštveni karakter. Posebno treba naglasiti činjenicu da se sukobi individue i društva razrešavaju nasiljem. Kada je reč o nasilju koje izražavaju fihnovi, E. Morin ističe dve hipoteze za razmatranje: spektakli nashja podstiču i stišavaju u isti mah. Oni posebno podstiču adolescente. U vezi projekcije i identifikacije ne raspoređuju se na racionalan način, kao što je to slučaj sa odraslima. Adolescenti traže oduška od ovog nashja u „malim društvima” (~cme bluze", huligani itd.). U njima se, u isto vreme, i posebno stišavaju agresivne potrebe. E. Morin ukazuje takođe na sport kao faktor koji u društvu doprinosi da se mladi rasterećuju fiziokih agre sivnosti. 10 ) Nesumnjivo da rasterećivanje agresivnosti kod adolescenata može biti kanahsano i usmeravano u pozitivnom smislu i ne mora dovesti do prestupništva. Međutim, spontano formiranje gangova od strane mladih je znak da dmštvo ne deluje dovoljno u ovom pravcu. Filmovi takođe doprinose formiranju maloletničkih bandi. Poseban činiiac koji dovodi do stvaranja maloletničkdh bandi jesu grupne zabave. Njima su svojstvene veoma često neke posebne forme prestupništva, nepoštovanje običaja d nasiIje radi nasiija. U stvari, formiranje bandi povezano je sa dokohcom omladine. Međutim, H. Joubrel ističe da bandu dečaka školskog uz rasta treba razlikovati od bande adolescenata koja poseduje minimum izvesne struktmre. Banda dečaka školskog uzrasta je klasična i ipostoji i u selima i u gradovima. Louis Pergaud je opisao ovakvu bandu dece u „Ratu dugmadi". Međutim, adcdescentne bande nastaju stihijski. Dečaci se okupljaju, igraju se i zajednički idu u bioskop. Stiču prva saznanja i organizuju se. 11 ) Posećivanje bioskcpa omogućuje da se stvaraju poznamstva i da se adolescentni međusobno čvršće povezuju. Pri ispitivanju dečaka pripadnika „cmdh bluza” u jednom belgijskom gradu pokazalo se da, iako gledaju nedeljno i po četiri filma, ne sećaju se sadržaja i naslova filma, ali zato dobro parote imena glumaca. Oni stvaraju od njih dzvestan kult fcroz koji se prepcznaju. To su Marlon Brando a iznad svih Džems Din. Cesto kaže A. Racin nazivi bandi, nadimci članova, obred primanja u bandu, cilj udruživa-

8 ) E. Morin, L'Esprit du temps, Bemard Grosset, fiditeuur, Paris, 1962 str. 151—152. ■°) E. Morin, ibid,, str. 156. ,! ) Henrl Joubrel, Jeunesse en danger, Libraire Arthžme Fvrđ, Paris, str. 62.

237

MEHANIZAM DELOVANJA „CRNIH’ 1 FILMOVA NA PONASANJE MLADIH