Гледишта

loškim mehanizmom društvenog ogorčenja i samosažaIjenja („prepušteni smo sami sebi jer se niko našim problemom ne bavi”). Međutim, činjenica je da jedino forumi Socijalističkog saveza i Saveza sindikata povremeno u vidu intemih analiza i informacija razmatraju problem nezaposlenosti kao „problem zapošljavanja”. Dobijeni odgovori na pitanje: ~A koja bi, po vašem mišljenju, društvena organizacija trebalo da se bavi i stara o nezaposlenima?” pokazuju da većina ispitanika nema određeno mišljenje o tome, 12, odnosno 10,3% smatraju da to treba da bude sindikat, 8,5% Socijalistički savez i 6% Savez koraunista. Izneti rezultati ipokazuju da je u našem društvu na području zapošljavanja, kao poseban slučaj opštedruštvene situacije i društvene prakse, razvijen splet neformalnih društvenih grupa i neformalnih društvenih kanala, kojima Ijudi, mimo zvanično utvrđenih pravila, nastoje da reše i rešavaju osnovna životna pitanja.

KAKO NEZAPOSLENI LJUDI VIDE DRUŠTVO I OSNOVNE DRUŠTVENE PROBLEME Važno pitanje u sociološkom istraživanju nezaposlenosti jeste da li i kakve posledice izaziva stanje nezaposlenosti u stavovima u odnosu čoveka prema društvu? Da li dezorganizacija do koje dolazi za vreme nezaposlenosti, naročito produžene, u osnovnim sferama čovekovog života prouzrokuje i neke posledice u odnosu i stavovima pojedinca prema društvu i kasnije kada je nezaposlenost prošla? Međutim, naše istraživanje nije bilo usmereno na ispitivanje ovih, dubljih posiedica nezaposlenosti na promenu stavova i odnosa Ijudi prema društvu. Za izvođenje naučno pouzdanih odgovora na ova pitanja morali bismo poznavati osnovne stavove i odnos ispitivanih pojedinaca prema društvu pre stanja nezaposlenosti. Mi smo želeli da na osnovu nekoliko pitanja steknemo opštu sliku mišljenja nezaposlenih o nekim društveno važnim pitanjima i problemima naše društvene situacije. Osnovne uzroke nezaposlenosti u našem društvu nezaposleni ispitanici \dde pre svega u „hiperprodukciji stručnih kadrova, dok u isto vreme nestručni drže položaje”. Ovakvo mišljenje, verovatno, potiče iz obaveštenja koja se, tako reći, svakodnevno pojavljuju u štampi i drugim sredstvima masovne komunikacije o niskoj kvalifikacionoj strukturi zaposlenih i posebno rukovodećih fcadrova, i s druge strane, potencirano je činjenicom da su svi ispitanici kvalifikovana i stručna radna snaga. Drugi uzrok nezaposlenosti ispitanici vide u „seljacima koji su navalili u grad” 12 ). U toku razgovora kod nekoliko ispitanika mogao se pri-

12 ) Nasuprot raširenom verovanju da pretežan broj nezaposlenih čine pridošlice sa sela, u našem uzorku 79 (70,6%) čine starosedeoci i lica rođena u Beogradu, dok 32 ili 28,5®/« ispitanika doseljeno je u Beograd posle 1960. godine. Sličan rezultat dobijen je i u istraživaniu Zavoda za proučavanje socijalnih problema Beograda (72,8% nezaposlenih bili su starosedeoci ili duže nastanjeni u Beogradu. Citirana analiza, str. 31).

254

MIROSLAV RADOVANOVIC