Гледишта

bi, pre svega, rezultat utvrđivanja zajedničkog ekonomskog interesa banaka i proizvodnib organizacija. Sumaran prikaz pojedinih ideja izraženih u diskusiji na Simpozijumu ukazuje na postojanje veoma različitih stavova u pogledu načina rešenja mnogih, pa čak i nekih osnovnih otvorenih problema. Konfrontiranje mišljenja koje je za ceo Simpozijum bilo karakteristično, iako nije urodilo zauzimanjem zajedničkog stava, od značajne je koristi jer je ukazalo na protivrečnosti koje postoje između pojedinih oblika ekonomskih odnosa našeg privrednog sistema. U tom smislu šteta je što je u diskusiji izostalo učešće privrednika-praktičara van bankarskih organizacija, kojih je među učesnicima Simpozijuma inače bilo relativno malo. Reč „Ijudi iz prakse” dakle, onih koji se koriste bankarskim i kreditnim uslugama, svakako bi doprinela boljem sagledavanju prirode postojećih problema i ukazala na određene načine rešavanja. I pored toga, nesumnjivo je da pripremIjeni referati i diskusija znače ne samo doprinos naučnom razmatranju pitanja banaka i kredita već i koristan materijal za usavršavanje zakonskih propisa iz ove oblasti. Stoga organizatoiima ovog simpozijuma, posebno Zavodu za pra vna, ekonomska i sociološka istraživanja Pravno-ekonom skog fakulteta u Nišu, treba odati priznanje, pre svega, imajući u vidu njihovo nastojanje da ekonomsku i s njom povezanu pravnu nauku „približe” realnim potrebama naše današnje privrede.

BANKE I KREDIT U NASEM PRIVREDNOM SISTEMD