Гледишта

nisu pogodovale jačanju federalizma i decentralizacije uopće. 4 ) To je, smatramo, osnovni razlog. Ali ne bi trebali zaboraviti i jedan dmgi koji se obično ne spominje; naš preveliki optimizam u odnosu na samoupravljanje. Jer kako inače razumjeti da je sam svjesni predvodnički faktor inaugurirao organizaciju koja je nužno morala dovesti do pat pozicije Vijeća naroda. Naime, smatraio se, s jedne strane, da je nacionalno pitanje već riješeno i, s dmge strane, da de samoupravljanje samo po sebi biti dovoljno za rješavanje suprotnosti socijalističkog društva. 5 ) Treću etapu čini razdoblje od novog Ustava do danas. To je razdoblje daljeg razvoja samoupravljanja, to će reći jačanja pozicije radnog čovjeka. Ovo treba vidjeti, prije svega, u, mada postepenom, ali ipak sve većem udjelu neposrednih proizvođača u odlučivanju o višku rada. Reforma sa svojim osnovnim zabtjevima, tj. ekonomičnost i racionalnost u poslovanju, raspodjela prema radu, odnosno realiziranom rezultatu rada, treba da bitno übrzaju jačanje pozicije radnog čovjeka, kao stvarno odlučujućeg pa i isključivog agensa socijalističkog društva. U strukturi skupština samoupravljanje je sada predstavIjeno s više vijeća radnih zajednica. Smatraio se da će pojedine oblasti rada biti bolje predstavljene ako budu imale svaka svoje posebno vijeće. Nacionalna struktura bila je do ustavnih amandmana (april 1967) jednako mislimo nedovoljno predstavIjena kao i u vrijeme Ustavnog zakona. Međutim, reforma, sa svojim postulatima, ako nije nanovo otkrila, ali je, svakako, jasnije ukazala na to da i u međunacionalnim odnosima ne vlada idila, da i za te odnose važe osnovni zahtjevi reforme. Mislimo da su ova saznanja sudjelovala u određivanju nove uloge Vijeća naroda, koja je inaugurirana ustavnim amandmanima. U cijelom poslijeratnom vremenu (znači u svim fazama), građanin je uopće bio predstavljen kroz Savezno vijeće. Smatraio se da ono što je opće, zajedničko svim strukturama, i kao izraz raznolike strukture društva, da je nalazilo svoj izraz i zaštitu kroz ovo Vijeće. 11. ZASTO bi trebalo MIJENJATI POSTOJEĆU STRUKTURU SKUPŠTINA? U razmatranju strukture Savezne skupštine 6 ) valjalo bi poći od slijedećeg: a) da li sadašnja struktura Savez-

J) Nije tu toliko riječ o svjesnom suprotstavljanju decentralizaciji, koliko o logici imanentnoj etatizmu i centrali2unu. f) Tu je previđeno da nacije i narodnosti mogu i treba da budu jedan okvir i stupanj u razvoju samoupravljanja i samoupravne integracije. 6 ) Ilustrira se na Saveznoj skupštini jer je tako zgodno, a kad se apstrahira Vijeće naroda, koga nema u skupštinama drugih društveno-političkih zajednica, jednako se odnosi na sve skupštine.

373

ORGANIZACIONA STRUKTURA I IZBOR PREDSTAVNIČKIH TIJELA